Connect with us

Hrvatska

Covid potvrde uskoro i za trgovačke centre?

Objavljeno

-

Trošak pandemije COVID-19 u Hrvatskoj do jučer je iznosio ukupno 3,8 milijardi kuna, podaci su Ministarstva zdravstva.

Uzme li se u obzir da jedna prosječna liječnička specijalizacija košta oko milijun kuna, to bi značilo da se tim novcem moglo platiti čak 3880 specijalizacija, da nije bilo pandemije. Promatra li se samo trošak za cjepiva i lijekove protiv infekcije COVID-19, on iznosi 663,734.932 kune, što bi pak bilo 663 specijalizacije. Troškovi zbog COVID-19 rastu s većim brojem težih oboljenja, a teže kliničke slike razvijaju se većinom kod necijepljenih osoba.

Njemački Institut “Robert Koch” već neko vrijeme upozorava na činjenicu da se teži oblik infekcije COVID-19 razvija gotovo samo kod necijepljenih, što pokazuje i praksa bolničkih COVID odjela u Hrvatskoj i u svijetu. U nastojanju da se što više ljudi cijepi, vlade brojnih zemalja sve se više fokusiraju na cijepljenje, a to nastoje postići sve širom primjenom COVID potvrda. One bi uskoro i u Hrvatskoj trebale dobiti širu primjenu.

Relativni pritisak

Ne postoji plan širenja EU digitalnih COVID potvrda, ali uskoro ćemo početi razgovarati o tome, najavio je jučer nakon sjednice Znanstvenog savjeta Vlade RH Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

Pozvao se pritom na činjenicu da zemlje zapadne Europe vrlo široko i sve šire koriste COVID potvrde kao određenu vrstu relativnog pritiska da se cijepe osobe koje se nisu cijepile, jer oni koji su se cijepili imaju određene prednosti pri korištenju određenih usluga, poput onih kulturnih ustanova, restorana i slično. – To je relativni pritisak na necijepljene da i oni ostvare tu prednost i da se cijepe. Vrlo je izvjesno da ćemo o tome razgovarati uskoro. Rekao bih da je uvođenje COVID potvrda u zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi uspio. Nakon nekoliko dana gotovo da nemamo onih početnih problema, nemamo nikakvih problema u poštovanju tih mjera i vrlo brzo počet će se razgovarati o eventualnom proširenju – kazao je Capak.

Naime, do ovog je tjedna barem jednom dozom cijepljeno 70 posto medicinskih sestara i tehničara i 88 posto doktora medicine, a bolnički ravnatelji kažu da nema većih teškoća s testiranjima.

Na što će se sve širiti primjena EU digitalne COVID-19 potvrde, zasad se ne precizira. Neki od članova Znanstvenog savjeta i epidemiologa koje smo to pitali uglavnom se pozivaju na iskustva europskih zemalja, ali uz ogradu da o tome odlučuje Stožer civilne zaštite, piše Večernji list.

– Logično bi bilo da se prvo normaliziraju izlasci i druženja ljudi. Mislim da bi uz obvezno predočenje COVID potvrda trebalo otvoriti klubove, ali isključivo pod uvjetom da su osobe preboljele ili da su cijepljene – rekla je Večernjem listu jedna epidemiologinja.

Druga navodi da svaka država uvodi primjenu COVID potvrda u skladu sa svojim mogućnostima pa za primjer daje Austriju, u kojoj bez COVID potvrde ne možete u restoran pa ni sjediti na terasi kafića, te Italiju, koju tresu prosvjedi radnika zbog uvođenja te ograničavajuće potvrde za necijepljene. Naime, otkad je Italija uvela obvezu da svi zaposlenici u javnom i u privatnom sektoru pri dolasku na radno mjesto moraju pokazati dokaz da su cijepljeni ili da su preboljeli COVID ili pak imati negativan test na koronavirus, danima traju prosvjedi, a lučki su radnici blokirali luku Trst pa su rastjerani vodenim topovima i suzavcima.

– U svakom slučaju, ideja je da te potvrde budu primjenjive u praksi – kaže epidemiologinja. Već je davno trebalo uvesti COVID potvrde na svim mjestima na kojima cirkulira puno ljudi – kaže epidemiolog kritičan prema krajnje opreznom opipavanju “bila naroda” kojim se služi Stožer civilne zaštite.

– Zašto smo uvodili COVID potvrde ako se ne koriste? Pametnije zemlje od nas to su učinile. COVID potvrde već je trebalo uvesti u trgovačke centre, restorane, kafiće, teretane… Stalno se vodimo izlikama “naši su ljudi ovakvi, onakvi”, osluškuje se javno mnijenje, a epidemiološka nam je situacija kao i prošle jeseni, možda ne baš s tolikim brojevima, ali ne ni s puno manjim, uz tendenciju rasta u sljedećim tjednima – napominje epidemiolog i upozorava kako oklijevanje s odlukama ide na ruku antivakserskim skupinama koje upravo zbog tog podilaženja jačaju i postaju agresivnije. Ipak, ne sumnja da će unatoč svem oklijevanju doći do proširenja primjene COVID potvrda jer “Capak i Beroš to u protivnom ne bi izustili”.

Treća doza uvjet

Nakon što je uvela obvezne COVID potvrde u svim javnim prostorima, primjerice u kinima, kazalištima, bazenima, restoranima, u uslužnim djelatnostima kao što su frizerski i kozmetičarski saloni, a u hotelima obvezno testiranje svaka tri dana za necijepljene, Njemačka se sprema ukinuti izvanrednu epidemiološku situaciju nakon devetnaest mjeseci. Savezni ministar zdravstva predložio je pokrajinskim kolegama takvu odluku za kraj studenoga. Slovenija je u rujnu uvela COVID potvrde za zaposlene, odlazak u trgovine, za korištenje javnog prijevoza i niz drugih aktivnosti. Francuska je to učinila još u srpnju i zbog toga mjesecima odolijeva prosvjedima, koji polako ipak jenjavaju. Izrael je otišao korak dalje. Bez “zelene propusnice”, odnosno QR koda na pametnom telefonu nema ulaska u restorane, kulturne ustanove, na sveučilišta i u sportske objekte. Međutim, od početka listopada tu propusnicu uvjetuju trećom dozom cjepiva protiv koronavirusa, piše Večernji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu