Hrvatska
Covid potvrde uskoro i za trgovačke centre?
Trošak pandemije COVID-19 u Hrvatskoj do jučer je iznosio ukupno 3,8 milijardi kuna, podaci su Ministarstva zdravstva.
Uzme li se u obzir da jedna prosječna liječnička specijalizacija košta oko milijun kuna, to bi značilo da se tim novcem moglo platiti čak 3880 specijalizacija, da nije bilo pandemije. Promatra li se samo trošak za cjepiva i lijekove protiv infekcije COVID-19, on iznosi 663,734.932 kune, što bi pak bilo 663 specijalizacije. Troškovi zbog COVID-19 rastu s većim brojem težih oboljenja, a teže kliničke slike razvijaju se većinom kod necijepljenih osoba.
Njemački Institut “Robert Koch” već neko vrijeme upozorava na činjenicu da se teži oblik infekcije COVID-19 razvija gotovo samo kod necijepljenih, što pokazuje i praksa bolničkih COVID odjela u Hrvatskoj i u svijetu. U nastojanju da se što više ljudi cijepi, vlade brojnih zemalja sve se više fokusiraju na cijepljenje, a to nastoje postići sve širom primjenom COVID potvrda. One bi uskoro i u Hrvatskoj trebale dobiti širu primjenu.
Relativni pritisak
Ne postoji plan širenja EU digitalnih COVID potvrda, ali uskoro ćemo početi razgovarati o tome, najavio je jučer nakon sjednice Znanstvenog savjeta Vlade RH Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Pozvao se pritom na činjenicu da zemlje zapadne Europe vrlo široko i sve šire koriste COVID potvrde kao određenu vrstu relativnog pritiska da se cijepe osobe koje se nisu cijepile, jer oni koji su se cijepili imaju određene prednosti pri korištenju određenih usluga, poput onih kulturnih ustanova, restorana i slično. – To je relativni pritisak na necijepljene da i oni ostvare tu prednost i da se cijepe. Vrlo je izvjesno da ćemo o tome razgovarati uskoro. Rekao bih da je uvođenje COVID potvrda u zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi uspio. Nakon nekoliko dana gotovo da nemamo onih početnih problema, nemamo nikakvih problema u poštovanju tih mjera i vrlo brzo počet će se razgovarati o eventualnom proširenju – kazao je Capak.
Naime, do ovog je tjedna barem jednom dozom cijepljeno 70 posto medicinskih sestara i tehničara i 88 posto doktora medicine, a bolnički ravnatelji kažu da nema većih teškoća s testiranjima.
Na što će se sve širiti primjena EU digitalne COVID-19 potvrde, zasad se ne precizira. Neki od članova Znanstvenog savjeta i epidemiologa koje smo to pitali uglavnom se pozivaju na iskustva europskih zemalja, ali uz ogradu da o tome odlučuje Stožer civilne zaštite, piše Večernji list.
– Logično bi bilo da se prvo normaliziraju izlasci i druženja ljudi. Mislim da bi uz obvezno predočenje COVID potvrda trebalo otvoriti klubove, ali isključivo pod uvjetom da su osobe preboljele ili da su cijepljene – rekla je Večernjem listu jedna epidemiologinja.
Druga navodi da svaka država uvodi primjenu COVID potvrda u skladu sa svojim mogućnostima pa za primjer daje Austriju, u kojoj bez COVID potvrde ne možete u restoran pa ni sjediti na terasi kafića, te Italiju, koju tresu prosvjedi radnika zbog uvođenja te ograničavajuće potvrde za necijepljene. Naime, otkad je Italija uvela obvezu da svi zaposlenici u javnom i u privatnom sektoru pri dolasku na radno mjesto moraju pokazati dokaz da su cijepljeni ili da su preboljeli COVID ili pak imati negativan test na koronavirus, danima traju prosvjedi, a lučki su radnici blokirali luku Trst pa su rastjerani vodenim topovima i suzavcima.
– U svakom slučaju, ideja je da te potvrde budu primjenjive u praksi – kaže epidemiologinja. Već je davno trebalo uvesti COVID potvrde na svim mjestima na kojima cirkulira puno ljudi – kaže epidemiolog kritičan prema krajnje opreznom opipavanju “bila naroda” kojim se služi Stožer civilne zaštite.
– Zašto smo uvodili COVID potvrde ako se ne koriste? Pametnije zemlje od nas to su učinile. COVID potvrde već je trebalo uvesti u trgovačke centre, restorane, kafiće, teretane… Stalno se vodimo izlikama “naši su ljudi ovakvi, onakvi”, osluškuje se javno mnijenje, a epidemiološka nam je situacija kao i prošle jeseni, možda ne baš s tolikim brojevima, ali ne ni s puno manjim, uz tendenciju rasta u sljedećim tjednima – napominje epidemiolog i upozorava kako oklijevanje s odlukama ide na ruku antivakserskim skupinama koje upravo zbog tog podilaženja jačaju i postaju agresivnije. Ipak, ne sumnja da će unatoč svem oklijevanju doći do proširenja primjene COVID potvrda jer “Capak i Beroš to u protivnom ne bi izustili”.
Treća doza uvjet
Nakon što je uvela obvezne COVID potvrde u svim javnim prostorima, primjerice u kinima, kazalištima, bazenima, restoranima, u uslužnim djelatnostima kao što su frizerski i kozmetičarski saloni, a u hotelima obvezno testiranje svaka tri dana za necijepljene, Njemačka se sprema ukinuti izvanrednu epidemiološku situaciju nakon devetnaest mjeseci. Savezni ministar zdravstva predložio je pokrajinskim kolegama takvu odluku za kraj studenoga. Slovenija je u rujnu uvela COVID potvrde za zaposlene, odlazak u trgovine, za korištenje javnog prijevoza i niz drugih aktivnosti. Francuska je to učinila još u srpnju i zbog toga mjesecima odolijeva prosvjedima, koji polako ipak jenjavaju. Izrael je otišao korak dalje. Bez “zelene propusnice”, odnosno QR koda na pametnom telefonu nema ulaska u restorane, kulturne ustanove, na sveučilišta i u sportske objekte. Međutim, od početka listopada tu propusnicu uvjetuju trećom dozom cjepiva protiv koronavirusa, piše Večernji list.
Hrvatska
Turistički sektor nije poslušao Plenkovićev savjet: Cijene divljaju, evo kako agencije “deru” domaće goste
Veljača je bila 3,7 posto skuplja od lanjske, a građane najviše ljute cijene hrane – koje su u godinu dana skočile za 5,1 posto.
Ono što još više zabrinjava su cijene usluga. Od frizera do zubara, sve je poskupjelo. Apsolutni rekorderi u poskupljenjima su hoteli i restorani. U godinu dana cijene su skočile gotovo deset posto. No, to je statistika – u praksi cijene idu gore još brže.
Internet sve pamti. Dnevnik Nove TV je provjerio cijene istih hotela kod jedne agencije lani i ove godine, za isti tjedan u špici sezone, a podaci su šokantni. Nije pomoglo što je osobno premijer Andrej Plenković upozorio odgovorne u turističkom sektoru da pripaze.
Hotel s dvije zvjezdice u Poreču je s lanjskih 295 poskupio na 395 eura po osobi za tjedan dana ljetovanja u špici sezone. Ljetovanje u hotelu s tri zvjezdice u Vodicama lani je bilo 375, sada 455 eura, dok je hotel s četiri zvjezdice na Kvarneru skočio s paprenih 475 skočile na još paprenijih 545 eura.
Iznenađuje još jedan detalj. Jedan trgovački lanac u Austriji, koji posluje i u Hrvatskoj, uz hranu, prodaje i aranžmane za proljetna putovanja.
Može se na krstarenje, na Maltu, u Italiju, Tajland pa i Havaje. Nudi se i produženi vikend u Opatiji – tri noćenja za dvoje 300 eura.
Ako iz Hrvatske, izravno kod hotelijara, pokušate rezervirati iste te datume – platit ćete ih 529 eura…
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Razvedrilo se u većini krajeva Hrvatske, oblačnije je u Gorskom kotaru i Lici, u unutrašnjosti Dalmacije. Temperature su niske u vedrim područjima, -5.7 u dijelu Gorskog kotara, još i niže u višim predjelima.
U nastavku utorka očekuje nas pregršat sunca diljem zemlje, no dojam ugode će kvariti snažan vjetar na moru, udari bure premašuju 115 km na sat pod Velebitom. Za sav promet zatvoren je Paški most i državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački. Na vjetrovite prilike upozorava viši stupanj sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Srijeda će biti manje vjetrovita, bura će postupno slabjeti. Jutro će biti hladno, i do -6 u unutrašnjosti, u gorju i niže. Danju ugodnije, uz obilje sunca i na kopnu i na moru.
Drugi dio tjedna donosi toplije prilike, rast će i jutarnje i dnevne temperature. I tijekom četvrtka i petka će prevladavati sunčano.
No, već za vikend treba računati na promjenjivije prilike.
Malo kiše već tijekom subote, izglednije navečer, može pasti na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, dok će tijekom nedjelje oborine biti češća, barem tako u ovim trenucima pokazuju prognostički materijali.
Hrvatska
Plenković poslao poruku učiteljima koji kreću u štrajk: U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada
U povodu pete obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u ponedjeljak nekoliko lokacija obnovljenih privatnih i javnih objekata.
Ostalo je svega nekoliko dana do pete obljetnice zagrebačkog potresa. Prilika da se rezimiraju dostignuća u obnovi, kaže Plenković.
U Zagrebu je dosad uloženo 2 mlrd eura u obnovu, na Banovini 1,5 mlrd eura.
“Naš pristup obnovi je bio takav da ne vraćamo u prijašnje stanje, zbog velikih oštećenja na zgradama, jer bi takva obnove u slučaju novog potresa bila promašena investicija. Naš je pristup bila konstrukcijska obnova po današnjim standardima”, kaže.
Na lokacijama koje će danas obići je, kaže, obnova vrijedna oko 110 milijuna eura. “To govori o veličini ovog pothvata. Kako se budemo bližili kraju obnove, vidjet ćemo razmjere pune zahtjevnosti ovog zadatka koji se dogodio usporedo s najvećom pandemijom i nizom drugih pritisaka na naše gospodarstvo”, govori premijer.
Zahvalio je ministru Branku Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na angažmanu.
“Nastavit ćemo ovaj proces do kraja. Većina javnih zgrada trebala bi biti kompletirana do 2027. A ukupni napori do kraja desetljeća, 10 sekundi potresa za 10 godina obnove”, kaže premijer.
Oporavak od operacije
Na pitanja o oporavku od zahvata na srcu koji je prošao u petak, Plenković kaže da se dobro oporavlja, da je bila riječ o planiram zahvatu i da se osjeća odlično.
Štrajk u obrazovanju
Što se tiče štrajka u školama koji je najavljen za srijedu, premijer kaže: “Mi smo u proteklih nekoliko godina u zahtjevnim okolnostima radili najviše na onome što je naša temeljna zadaća, da ljudi imaju veće plaće i mirovine. Mi smo prva vlada u povijesti demokratske Hrvatske koja se ulovila u koštac da za približno sličan rad dobivaju približno sličnu plaću. To nitko prije nije napravio. Lani smo pokušali te nepravde svesti na najmanju moguću mjeru. Od te reforme su svi dobili više. Koliko vidim, nije problem kolike su plaće nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog”, kaže premijer.
“Kad gledate cjelinu povećanja plaća, otkad je krenula naša prva vlada, od 2016. do danas, plaće u obrazovanju su rasle između 80 i 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća. To jednostavno nije točno i da se izračunati. Nadam se da će predstavnici ova tri sindikata voditi računa o interesima djece. Treba voditi računa i o roditeljima. Iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga učinili, mi smatramo da nema posebnog razloga za štrajk, to je odabir ova tri sindikata. Što će se dogoditi u srijedu, ne znam. Znam samo da smo ovih puno godina razvili visok stupanj socijalnog dijaloga”, govori premijer dodajući da je bio i zatečen time što samo ova tri sindikata nisu htjela pristati na šest posto povećanja osnovice.
“U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada”, kaže.
Tragedija u Makedoniji
U Zagreb će doći četiri pacijent stradala u požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Plenković kaže da po njih sutra idu helikopteri.
“To je ogromna tragedija. Sve informacije upućuju da je to nešto nezapamćeno za Sjevernu Makedoniju, još jednom izražavam sućut i želim oporavak ozlijeđenima”, kaže.
Situacija u pravosuđu
“Hrvatska da potkopava demokraciju? Ja bih svima poželio da živi u ovakvoj demokraciji. Pogledajte malo oko nas”, kaže na pitanja o navodima da Hrvatska potkopava demokraciju iz Izvješća o građanskim slobodama .
“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno”, kaže.
“To su floskule, koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport”, kaže premijer.
PROMETNA (NE)KULTURA / Policijski službenici PU zadarske u pojačanom nadzoru vozača vozila na dva kotača
OGŠ SV. BENEDIKTA / Prvog dana proljeća koncert učenika za Dan škole
Turistički sektor nije poslušao Plenkovićev savjet: Cijene divljaju, evo kako agencije “deru” domaće goste
JOSIPOVO / Muškarci iz Arbanasa 33 su se dana pripremali za duhovnu posvetu sv. Josipu!
