Connect with us

Hrvatska

PRIJETI LI OPET VELIKI PROBOJ VIRUSA? Porast novozaraženih od čak 73 posto! Imunolog otkrio zašto je sve veći broj oboljelih ženskog spola…

Objavljeno

-

U odnosu na prošli utorak kada je zabilježeno 1007 novozaraženih, ali i utorak prije kada je zabilježeno 1074 novih slučajeva, jučer je zabilježeno 73 posto više zaraženih

U Hrvatskoj je u utorak zabilježen 1741 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva ukupno 9894. Među njima je 947 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 128 pacijenata. Preminula je 21 osoba.

U odnosu na prošli utorak kada je zabilježeno 1007 novozaraženih, ali i utorak prije 14 dana kada je zabilježeno 1074 novih slučajeva, danas je zabilježeno 73 posto više zaraženih, piše Jutarnji list, što je jedan od najvećih porasta zabilježen od samog početka pandemije. Stoga se otvara pitanje dolazi li do novog velikog proboja virusa u populaciji te što nas očekuje u narednom razdoblju.

“S obzirom na to da je najmanje oboljelih među starijima od 50 godina, među kojima ima najviše cijepljenih, jasna je poruka da je ovo rezultat stanja cijepljenosti i utjecaja iznimno virulentnog delta soja”, kazao je imunolog Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

“Porast na jesen bio je očekivan: tu je brzošireći delta-soj praćen povratkom djece u školske klupe i odraslih u radne kolektive. Također, dolazak hladnijih dana i boravak u zatvorenom čini idealnu kombinaciju za širenje virusa”, dodao je Trobonjača.

Djeca i mladi najzaraženiji

Upravo djeca i mladi sve češće ulaze u statistike novooboljelih od koronavirusa, a ujedno čine najveću skupinu među onima kojima je danas potvrđena zaraza. Najviše pozitivnih, njih 315, je bilo u skupini od 10 do 19 godina, potom slijedi skupina od 40 do 49 godina, njih 302; od 30 do 39 godina zaraženih je bilo 278, od 20 do 29 pozitivnih je bilo 209, a među najmlađima od rođenja do devet godina pozitivno je bilo 138 djece.

Uspoređujući brojke, vidljivo je da polako padaju novooboljeli od 50 godina nadalje – u dobi od 50 do 59 bilo je 211 pozitivnih, od 60 do 69 njih 153, u dobi od 70 do 79 njih 78, dok je od 80 do 89 bilo 49 pozitivnih. Najstarija skupina od 90 do 99 brojala je 11 pozitivnih.

Više obolijevaju žene

Osim toga, sve je veći broj oboljelih ženskog spola. Usprkos porastu brojeva, Trobonjača smatra da ovaj val neće predugo trajati, a kao razlog navodi činjenicu da je ipak cijepljeno pola stanovništva.

“Što se tiče spolne raspodjele, u prvim valovima bilo je više zaraženih muškaraca. Na tu temu je bilo više zaključaka, a nekako prevladava stav da su se oni više družili. Sada više obolijevaju žene, naprosto je među njima ostalo više prostora, pogotovo kod necijepljenih”, rekao je Trobonjača, zaključivši da je svojevrstan problem i zaraznost dijela cijepljenih, koji u najvećem postotku nemaju simptome, a mogu prenijeti virus.

‘Kad bi se svi pridržavali mjera…’

Voditelj epidemiološke službe HZJZ-a, Bernard Kaić, kazao je da smo još uvijek u četvrtom valu te da za donošenje zaključka o razlozima velikog porasta treba još pričekati. “Ne može se na temelju jednog dana donositi zaključak, trebamo pratiti situaciju još neko vrijeme da možemo dati konkretan odgovor. Naravno, postoji mogućnost da još uvijek nismo dosegnuli vrhunac ovog vala”, poručio je Kaić.

“Ako usred epidemije idete u zatvorene prostore gdje se okuplja veći broj ljudi, jasno je da riskirate zarazu. Kada bi se svi pridržavali mjera koje su trenutno na snazi, a nisu oštre, brojevi bi sigurno bili povoljniji”, zaključio je.

No, prijete li nam nove restrikcije? Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je da će sve ovisiti o brojkama, odnosno da će se mjere donositi sukladno sa situacijom. “U prethodna tri tjedna imali stagnaciju rasta i rano je govoriti o tome imamo li ozbiljan rast koji bi zahtijevao dodatne mjere. Kad vidimo situaciju vidjet ćemo jesu li potrebne nove mjere”, poručio je Capak.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu