Svijet
PRIJETI LI NAM KATASTROFA? Pojavila se nova podvarijanta korone koja se širi još brže od indijske varijante!
Stručnjaci nagađaju da bi AY.4.2 mogao biti 15 posto prenosiviji od izvorne delta varijante
Izdanak delta varijante koronavirusa koja se čini prenosivijom od svoje prethodnice počinje se širiti cijelom Engleskom, upozorili su znanstvenici. O podvarijanti AY.4.2 malo se zna, ali podaci ukazuju da je ona bila odgovorna za gotovo 10 posto novih infekcija početkom listopada. Na brifingu britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost navodi se da se AY.4.2 “širi” i “sve više raste”. Stručnjaci nagađaju da ta podvarijanta mogla biti 10 do 15 posto prenosivija od izvorne delta varijante, koja dominirala u cijelom svijetu, piše The Independent.
Dr. Jeffrey Barrett, direktor Inicijative za genomiku Covid-19 na Institutu Wellcome Sanger, rekao je da bi to “bilo neugodno, ali ne i katastrofalno” za Veliku Britaniju u narednim mjesecima. Međutim, napisao je na Twitteru, “ono što možda više zabrinjava je to što sugerira da virus još uvijek ima evolucijske putove ka većoj prenosivosti, a u svijetu postoje milijuni slučajeva delte bez mnogo sekvencioniranja”.
Aris Katzourakis, profesor evolucije i genomike na Sveučilištu Oxford, rekao je da je zabrinjavajuće što “evolucijska putanja delte još uvijek traje i ima dovoljno prostora za daljnju prilagodbu ljudskom prijenosu”.
Nije kriv za povećanje slučajeva?
Downing Street je rekao da “pomno prati” podvarijantu delte. “Nema dokaza koji ukazuju na to da se ova varijanta… ona AY.4.2… lakše širi”, rekao je glasnogovornik premijera. “No, kako biste očekivali, pomno je pratimo i nećemo oklijevati poduzeti mjere ako je potrebno.”
Profesor Francois Balloux, direktor Genetskog instituta na Sveučilištu College London, ustvrdio je da se nedavni skok slučajeva u Velikoj Britaniji ne može pripisati samo AY.4.2. “Kako je AY.4.2 još uvijek prilično nisko frekventan, povećanje njegove prijenosnosti od 10 posto moglo je uzrokovati samo mali broj dodatnih slučajeva. Kao takav, nije potaknuo nedavno povećanje broja slučajeva u Velikoj Britaniji.”
Postati će dominantna?
Britanski konzorcij Covid-19 Genomics (COG-UK), koji prati nove varijante, tvrdi da će AY.4.2 “vjerojatno postati dominantan” u Britaniji ako se utvrdi da je zarazniji. Međutim, rečeno je kako još nema dokaza koji to podupiru, a u tijeku su ispitivanja kako bi se utvrdila njegova “biološka svojstva”.
Podvarijanta nosi dvije mutacije u svom spike proteinu, nazvane Y145H i A222V, koje su se neovisno pojavile u drugim varijantama, što sugerira da bi se mogle pokazati kao previše problematične. “Nijedna mutacija nije a priori očigledan kandidat za povećanu prenosivost virusa, ali naučili smo da mutacije mogu imati različite, ponekad neočekivane učinke na različite sojeve”, rekao je profesor Balloux.
Ravi Gupta, profesor kliničke mikrobiologije na Sveučilištu u Cambridgeu, rekao je za Guardian da su slične mutacije Y145H viđene u drugim varijantama koje su imale skroman učinak na odgovor antitijela. Za sada, AY.4.2 ostaje rijedak izvan Velike Britanije. Tri slučaja podvarijante do sada su otkrivena u SAD-u, dok je Danska također otkrila mali broj infekcija AY.4.2, rekao je profesor Balloux.
Premda je pojavu podvarijante opisao kao “neoptimalnu”, rekao je da “ovo nije situacija usporediva s pojavom dlfe i delte koje su bile daleko prenosivije (50 posto ili više) od bilo kojeg soja u opticaju u to vrijeme.” Profesor Balloux je dodao: “Ovdje imamo posla s potencijalnim malim povećanjem prenosivosti koje ne bi imalo usporediv utjecaj na pandemiju.”
Slučajan slučaj?
Doktor Barrett rekao je da bi to jednostavno mogao biti “slučajni slučaj” koji se AY.4.2 uspio etablirati u Velikoj Britaniji, ali ne i drugdje, dodajući da bi mu bilo potrebno “da se stvarno negdje etablira” kako bi izbjegao izgaranje. “Odnosno, dolazak 20 delta infekcija na mjesto gdje je samo alfa gotovo jamči da će doći do potpune zamjene, dok bi dolazak 20 AY.4.2 u postojećoj epidemiji delte mogao biti neuspješan”, rekao je.
No s ponovnim porastom infekcija u Velikoj Britaniji, gotovo 50.000 ljudi u ponedjeljak je bilo pozitivno na koronavirus, postoji strah da bi pojava AY.4.2 mogla biti tek početak novog vala delta podvarijanti. “To je zabrinjavajuće”, rekao je dr. Stephen Griffin, virolog sa Sveučilišta Leeds. “Delta će biti grana iz koje sada raste velik broj stvari.”
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…