Hrvatska
Srića: “Više od 6.000 mladih hospitaliziranih je bez komorbiditeta”
Pulmolog Saša Srića gostovao je u N1 Studiju gdje je komentirao situaciju s koronavirusom kao i posljednje izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića te polemiku znanstvenika Gordana Lauca i Vlade oko zaključaka na sastanku Znanstvenog savjeta.
Komentirajući izjave predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da se ne zna tko ima veću plemićku titulu govoreći o znanstvenicima koji su svojevremeno potpisali apel, Saša Srića je rekao:
“Mislim da su kolege zaista ugledni znanstvenici u svijetu, ne filozofiraju i ne pričaju priče. Oni dobro misle, potpisali smo apel zajedno. Mislim da je ova izjava Zorana Milanovića jedna u nizu nekonzistentnih. Na cijepljenje apeliramo cijelo vrijeme, ali i niz drugih stvari je tu. Idući period će ovisiti o ponašanju ljudi u zatvorenom prostoru i mjerama koje će se donijeti.”
Komentirajući slab postotak građana koji je primio prvu dozu cjepiva, Srića je rekao: “Treba upozoravati i Stožer mora donijeti nove mjere po potrebi.”
Pritom je u studiju pokazao opremu u kojoj rade liječnici, od zaštitnih naočala i maski, preko odijela, do zaštitnih papuča… “Donosim naš pribor u kojem se po osam sati radi. Svaki dan smo u tome, to nam je zadatak. Predsjednik Milanović opet banalizira”, dodaje Srića.
Zabrinjavajuć razvoj bolesti kod mladih
Govoreći o jučerašnjim izjavama Gordana Lauca i njegovom današnjem gostovanju u N1 Studiju uživo Srića je rekao:
“Mislim da je kolega Lauc nekonzistentan. Nekoliko je puta mijenjao stavove. Situacija na zadnjem sastanku Znanstvenog savjeta, na kojem je rekao da cijepljenje ne smanjuje rizik zaraze, kod običnog je čovjeka teško shvatiti što je zaraza, a što bolest. Banalizira cijelu priču, nekoliko je puta proglašavao kraj pandemije. Lauc je banalizirao i priču s nepotrebitošću cijepljenja mlađe populacije.
Imamo zabrinjavajuć podatak. Naših mladi bez bolesti, bez komorbiditeta, preminulo je oko 200. Preko 6.000 mladih hospitaliziranih je bez komorbiditeta.”
Dodaje da se uglavnom radi o necijepljenima:
“Na covid odjelu Rebro veći broj pacijenata su necijepljeni s teškom kliničkom slikom i bez komorbiditeta, cijepljeni su u boljem početnom položaju. Cijepljeni s dvije doze, a hospitalizirani su, to su ljudi koji imaju brojne komorbiditete, sa slabim imunološkim sustavom i osobe starije dobi. Pojavljuje se i pitanje novog delta plus soja koji se pojavio u Europi, no pitanje je vremena. On će stvarati probleme i cijepljenima, ali oni će biti u boljoj poziciji. Cijepljeni imaju pet puta manju mogućnost da se zaraze, tj. deset puta manju mogućnost da ih se hospitalizira.”
Ističe da nije dobro unositi nered u komunikacijske kanale: “Građani se pitaju što je istina, što je točno. Lauc govori jedno, Znanstveni savjet se ograđuje od izjave. Ograđivanje je jedna stvar, ali taj čovjek radi veliku štetu. Kolegi Laucu nakon svih ovih izjava po meni nema mjesta u ovom Znanstvenom savjetu Vlade.”
Velik interes za trećom dozom, slab za prvom
Komentirajući rast novozaraženih Srića je rekao da je situacija na covid odjelima puna. “Praktički smo na punom kapacitetu, proširili smo još jedan odjel. Znajući da tri tjedna nakon brojke novozaraženih dolazi do onih koji će završiti u bolnicama, oko 20% ljudi, ovi danas su posljedica onih koji su se zarazili prije tri tjedna. Čeka nas zahtjevna i teška jesen i zima. Virus postaje potentniji ujesen.”
Veseli što je interes za trećom dozom prilično velik, a zabrinjava gubitak interesa za cijepljenje prvom dozom, dodaje.
Napomenuo je i da se bolnički kapaciteti pune te da je zagovornik šire upotrebe covid potvrda:
“Zbog buduće brojke očekivat će se nove mjere. Zagovornik sam covid potvrda u šoping centrima i sl. Nastavi li se ovakva brojka, dogodit će se pritisak na zdravstveni sustav, a pitanje je može li on izdržati.”
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše