Connect with us

Hrvatska

Kolarić: “Kada bi se procijepili, ne bismo imali epidemijsko širenje virusa”

Objavljeno

-

“Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključio je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade, i za Dnevnik HTV-a govorio je o cijepljenju i epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Branko Kolarić je jedan od pet potpisnika izjave kojom se ograđuje od komentara Gordana Lauca, na pitanje hoće li biti nekih daljnjih postupaka, ili će sve stati na ovoj pisanoj izjavi, Kolarić je rekao kako ne bi komentirao daljnje postupke.

– Ovo je bio postupak kojim mi čuvamo naš profesionalni integritet, i osjetili smo duboku dužnost da se izjasnimo oko toga i ogradimo od takvih izjava, i to je ono što ja mogu komentirati, rekao je Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

– Vrlo jasno ste naznačili da se ne slažete zapravo sa svime što je gospodin Lauc govorio od lipnja 2020., neće biti nikakvih ultimatuma tipa “ili mi izlazimo iz Znanstvenog savjeta, ili želimo da on izađe”, upitao je novinar Mladen Sirovica.

– Neću u tom smislu to komentirati, svoju poruku smo dali. Rekao bih kako ja svoj studente podučavam: postoje pogreške u istraživanjima, imamo slučajne pogreške i sistematske pogreške. Svi slučajno griješimo, kad recimo igramo pikado na sve strane možemo promašiti metu – to je slučajna pogreška, ja griješim i svi kolege griješe. Kad cijelo vrijeme gađate ukrivo, daleko od mete, to se onda zove sustavna pogreška i onaj tko radi tu pogrešku u istraživanju ne vidi da je radi. Ovdje se radi o tome, zaključio je Kolarić.

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Tri tisuće zaraženih dnevno nam je nažalost postao standard, kakve su projekcije za dalje, pogotovo u svjetlu činjenice da i dalje imamo nisku razinu procijepljenih, upitao je Sirovica.

– Ne mogu reći da me ne boli, tri tisuće novozaraženih ljudi od kojih će 50 završiti na respiratoru, a 30 će ih umrijeti kroz nekoliko tjedana. Tako je bilo jučer, tako će biti vjerojatno sutra. Da su se cijepili ne bi ih umrlo 30, umrlo bi ih dvoje-troje. Projekcije detaljne ne bih iznosio, ali ne vjerujem da bi se situacija naglo popravila sama od sebe, a Stožer i ljudi koji su odgovorni za donošenje mjera i odluka se isto trebaju zamisliti nad ovom situacijom, rekao je Branko Kolarić.

Kolarić je istaknuo kako situacija sigurno može ići na gore i objasnio zašto je važno cijepiti se.

– Ako zamislimo fliper, virus kao kuglicu i imamo rupice u koje ta kuglica može upasti. Kad upadne, iz jedne rupice može izaći tri do šest kuglica, odnosno novozaraženih od jedne zaražene osobe. Kad cijepimo ljude mi te rupice u fliperu popunimo, imamo jedan stupac od kojeg se onda odbija ta kuglica. Kad imamo dovoljno toga onda i ove koje ostanu nepopunjene više ih ne može virus dobiti. Mi se sada nalazimo u fazi gdje još uvijek imamo dovoljno mjesta gdje viruse može širiti epidemijski, kada bi se procijepili, odnosno kada kuglica ne bi mogla upasti u rupicu jer je puno zaštićenih mjesta, onda ne bi više imali epidemijsko širenje. To sada ima Danska, i onda se može govoriti o ukidanju mjera, o ukidanju covid potvrda i o vraćanje normalnog života. Najnezrelija reakcija da se pravimo da problem ne postoji. To nas neće riješiti problema, ali to je najlakše, to rade djeca, upozorava Kolarić.

Propitivanje cjepiva

– Mi u Hrvatskoj posebno to radimo, nije tako svugdje, neki će reći da je društvenih mreža i interneta, ali isto tako Danska i Velika Britanija imaju društvene mreže i internet, ne bih rekao da je to stvar. Imamo nisko povjerenje u institucije, u nekim zemljama će liječniku povjerovati 90 posto ljudi, kod nas je to, izgleda, dosta manje. Postoje još neke stvari koje možemo raditi, treba znati razloge zašto se netko ne želi cijepiti, koje su karakteristike takve grupe ljudi, i ciljano raditi intervencije s njima, zaključi je Brank Kolarić.

Cijepljenje mladih

– Svi za koje je cjepivo registrirano, sada u Europskoj uniji imamo cjepiva registrirana za 12 godina na više, i mlađe osobe se trebaju cijepiti da bi spriječili epidemijsko širenje bolesti, bez toga neće ići. Kod mladih ljudi je rjeđe da će imati težu kliničku sliku, no recimo opasnost od miokarditisa, upale srca u nekih mladih ljudi je puno veća nego bilo kakvi rizici od nuspojave cijepljenja, ističe Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta Vlade.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu