Hrvatska
Sršen: “Bila sam u Hrvatskoj u restoranu, nisam se osjećala sigurno. Izašla sam van”
Liječnica Nela Sršen gostovala je na HRT-u gdje je govorila o situaciji s koronom.
“Ne vjerujem da je Hrvatska u tako lošoj situaciji, Stožer radi najbolje što može. S jedne strane je znanost, s druge karakter nacije, a politika je ta koja ima obvezu pronaći sredinu i usmjeravati sve znanstvene preporuke prema ljudima da bi se izbjegli negativni efekti”, kaže.
“Jedina stvar koja mene kao čovjeka može zbuniti jest kad se netko izdvaja iz Znanstvenog savjeta i govori neke možda kontradiktorne stvari jer ja kao čovjek – koji nije siguran ili se nije cijepio, koji je neodlučan – trebam da mi netko s dozom sigurnosti na pozitivan način prenese činjenicu da je cijepljenje jedino i najbolje oružje, a ne da mi stvara pomutnju i nesigurnost. To bi mogla biti kritika za neke od znanstvenika koji se izdvajaju. Mislim da bi u cijeloj priči trebao biti jedan autoritet koji će iznositi sve vladine odluke”, rekla je Nela Sršen, liječnica u Sveučilišnoj bolnici u Padovi, javljajući se za HTV-ov Studio 4.
“Virus je došao i ostat će među nama, ali način na koji ćemo se ophoditi prema virusu, to je ono gdje znanost i politika trebaju pronaći pravi put. Mislim da smo na dobrom putu, ali treba stimulirati sve koji su neodlučni ili odgađaju da se cijepe”, dodala je Sršen.
“Italija je bila lekcija za cijeli svijet”
Dramatično stanje s početka epidemije otkrilo je sve nedostatke talijanskog zdravstvenog sustava. Sršen je rekla da je Italija reagirala u rekordnom vremenu i nadoknadila sve nedostatke te poboljšala zdravstveni sustav.
“Gledajući na to danas, jedno bolno iskustvo, ali puno toga nas je naučilo, puno toga smo promijenili – način ponašanja i mentalitet, nadam se u pozitivnom smislu”, rekla je.
Tijekom prošle godine, rekla je Sršen, nije bilo mjesta za onkološke pacijente.
“To su bili dramatični trenuci. Mi kao liječnici smo doživjeli veliku dozu frustracije. Kad ih staviš na listu, trebaš ih zvati na operaciju pa te zovu svaka dva-tri tjedna i pitaju kad će biti operacija, a ti im kažeš, ‘napravite ponovno CT da vidimo je li moguće uopće operirati’. Dobar dio tih pacijenata smo izgubili. Baš zbog toga nemojmo ponavljati to iskustvo, nemojmo ga živjeti, ne isplati se nikome. Italija je bila velika lekcija za cijeli svijet! Nemojmo čekati zadnji čas, cijepimo se. Da je prošle godine procijepljenost bila tako velika, ne bismo dozvolili virusu da opstane i da toliko mutira. Ovo što sada živimo posljedica je svih naših sloboda i naših neodlučnih i krivih informacija koje su nam bile poslane od znanstvenog svijeta”, rekla je Sršen.
U Italiji obvezne zelene propusnice
Broj pozitivnih raste i u Italiji, ali taj broj je vezan za broj testiranja, koje je obvezno za sve koji nisu cijepljeni, a dolaze na posao. Od 15. listopada, otkad su obvezne zelene propusnice, skočio je naglo postotak oboljelih. Tijekom bolovanja nisu dužni testirati se. Nadaju se da će se 31. prosinca, kad službeno završava izvanredno krizno stanje, nešto promijeniti, otkrila je Sršen.
“Bila sam u kinu dvaput i na ulazu su uvijek pitali za QR kod, isto je u restoranima. Što se tiče bolnica, netko ima zadatak da kontrolira barem 30 posto od onih koji su prisutni na poslu. Direkcija želi da se svaki dan kontroliraju propusnice, je li nekome istekao rok. To jest jedan otežavajući faktor, ali navikavamo se. Živimo iz dana u dan”, rekla je Sršen.
Uvođenje zelenih propusnica izazvalo je val prosvjeda, ali i dovelo do novčanih kazni.
“Između 1000 i 5000 eura, ali ta kazna najviše ide poslodavcu – onom tko ima zadatak da kontrolira, a nije to radio. Jedna frakcija policije koja se bavi tim provjerama zna u bolnici doći do nekoliko nasumičnih osoba i tražiti zelenu propusnicu. U ovom trenutku se kontroliraju svi i ljudi paze”, rekla je.
Daljnje eventualne mjere, rekla je Sršen, ovisit će o incidenciji odnosno zauzetosti kapaciteta intenzivne njege. U Italiji se čak govorilo o obveznom cijepljenju, a vlada to još razmatra. Zdravstvenim djelatnicima bit će obvezna booster doza.
Kaže da se u restoranu u Hrvatskoj osjećala nesigurno
Sršen je rekla da je nakon uvođenja zelenih propusnica naglo skočio postotak onih koji su se odlučili cijepiti, a dosad su bili neodlučni ili su odgađali cijepljenje.
“To je i bila svrha i to je pozitivna strana zelenih propusnica. Italija je postigla visok postotak, više od 82 posto procijepljene populacije. Vidimo što se događa u Engleskoj, Izraelu, uspoređujući se s drugim zemljama, mislim da smo u jednom pozitivnom smjeru”, ustvrdila je.
Otkrila da je vikend provela u Hrvatskoj, dodajući da je divan osjećaj uživati bez restrikcija i propusnica. Međutim, ukazala je na jedan paradoks:
“Ušla sam u restoran. U jednom trenutku sam osjetila kao da se meni skida ta sloboda, a moja sloboda je bila ta da se držimo mjera, da imamo poštovanja jedni prema drugima, da smo manje-više kontrolirani. Ako uđem u jedan zatvoreni prostor gdje ima puno ljudi, ja ne mogu biti mirna znajući da oko mene mogu biti ljudi koji nisu cijepljeni. Ja sam se osjetila nesigurno, zamolila sam prijatelje da izađemo na terasu”, rekla je.
Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.
Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.
Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.
U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.
“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
SADA SE NE ČINI TAKO, ALI… Za vikend kreću obilne kiše, grmljavina i jak vjetar
Horoskop za 21. ožujka 2025.
SOCIJALNA POMOĆ I PODRŠKA / U Zatvoru u Zadru u petak gostuju Stipe Božić i Feđa Klarić
PRIJAVITE SE / U ponedjeljak na Višnjiku sportsko-edukativno druženje Telemach Dani sporta!
