Connect with us

Hrvatska

Imunolog o četvrtom valu epidemije: “Vjerujem da će završiti do Nove godine”

Objavljeno

-

Izvor : N1

Imunolog Zlatko Trobonjača u Pressingu Ilije Jandrića na N1 televiziji govorio je o trenutnoj epidemiološkoj slici i procesu cijepljenja u Hrvatskoj.

Trobonjača je komentirao velik porast novozaraženih koronavirusom, navodeći da je zato odgovorna i zaraznija varijanta koronavirusa.

“Prvo treba izvući dolazak delta virusa. To je virus koji pripada SARS-CoV-2 virusu, ali je značajno je virulentniji u odnosu na prethodne sojeve. Druga stvar, puno brže se prenosi u odnosu na prethodne sojeve. Zbog toga izaziva teže kliničke slike, pa čak i u mlađim populacijama”, kazao je imunolog.

“Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv delte”

Govoreći o procijepljenosti, ističe da smo na samom dnu u EU, a naglasaio je da se virus tako proširio jer imamo velik bazen osoba koje nisu imune.

“Imunost koju steknemo protiv wuhanskog soja nas ne štiti protiv delta soja. Dakle, imamo nešto slabiju imunost u startu. Mi s protokom vremena očigledno gubimo imunost. Oni koji su preboljeli mogu se reinficirati, a oni koji su cijepljeni mogu se inficirati zbog gubitka imunosti, oboljeti simptomatski, pa čak i od težih oblika bolesti, a ponekad i umrijeti”, istaknuo je Trobonjača.

“Imali smo nekoliko valova epidemije, od kojih se svaki izazvan s drugom vrstom virusa. Prvo wuhanski, pa proljetos alfa ili britanski soj, a sada vidimo delta soj. Svi ti virusi su nešto drugačiji pa imunost koju razvijete protiv jednog virusa vas ne štiti protiv drugog”, pojasnio je.

“Covid potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana”

Ističe da se treba odati priznanje epidemiolozima i zdravstvenim službama jer obavljaju ogroman posao. Komentirao je i uvođenje covid potvrda.

“Covid potvrdama strahovito onemogućavate kretanje građana, imate snažan restriktivan učinak na društvo i normalno da se jedna takva mjera teško prihvaća u društvu. Tu bi sigurno trebala biti politika uključena ako ograničavate kretanje”, kazao je Trobonjača.

Smatra da bi ovaj četvrti val pandemije mogao biti gotov do Nove godine, a što će događati nakon toga, ovisi o tome hoće li se pojaviti novi soj.

“Što se tiče kretanja epidemije u narednom razdoblju, vjerujem da ovaj val neće toliko dugo trajati jer ga je izazvao delta virus koji je izrazito zarazan, možda 2 do 3 puta zarazniji od wuhanskog soja. Brzo će pronaći neimune ljude u populaciji i zaraziti. Nakon toga doći će do jenjavanja epidemije, odnosno četvrtog vala”, kazao je i dodao:

“Vjerujem da će se sve to skupa završiti negdje do Nove godine, a što će se dalje događati, ovisi o tome hoće li doći novi soj. Ako dođe, onda ćemo možda imati novi val, a ako ne, onda će doći do postupne endemizacije virusa.”

Koja je razlika između treće doze i booster doze?

Trobonjača je objasnio i razliku između booster i treće doze.

“Booster znači dodatno poticanje, a primjena treće doze je u cijepljenju onih koji su primili dvije doze. Booster doza označava i dodatno poticanje imunosti onih koji su preboljeli bolest”, pojasnio je.

Komentirajući rok valjanosti covid potvrda, Trobonjača ističe da bi one trebale vrijediti godinu dana i kod onih koji su preboljeli covid i kod onih koji su se cijepili.

Znanstvenik Pero Lučin je gostujući u Newsroomu kazao da bi trebalo cijepiti i djecu.

“Treba cijepiti djecu”

“Razmišljao sam kad je došla preporuka da se cijepe djeca treba li tu djecu cijepiti jer se primijetio jedan neželjeni učinak tog mRNA cjepiva, Pfiezerovog cjepiva, a to je razvoj miokarditisa i perikarditisa, upale srca i osrčja”, rekao je imunolog pa nastavio:

“Izraelci su izašli s podatkom da je to jedan slučaj na 6.000 primijenjenih doza, kasnije se na razini EU vidjelo da je to 1 na 15.000 slučajeva, Amerikanci govore 1 na 40.000. Vidjelo se da je to blaga upala srca koja prolazi kroz nekoliko dana bez nekakve terapije i hospitalizacije i teških posljedica.”

Kaže da je zbog toga kratko dvojio treba li djecu cijepiti, no uzimajući u obzir kakve posljedice može ostaviti covid, tvrdi “da bi ipak trebalo djecu cijepiti”.

Jedan od glavnih argumenata osoba koje se ne žele cijepiti jest da nije prošlo dovoljno vremena da bi se ispitale posljedice ovih cjepiva ili da su cjepiva prebrzo razvijena.

“Cjepivo je razvijano desetke godina prije. Liponanosomi se razvijaju već 30 godina koliko ja znam. Imali su razvijenu tehnmologiju i primijenili su je za razvoj ovog cjepiva. Ono što se dogodilo u kratkom vremenu i što može ljude zbunjivati jest kako je tako brzo klinički ispitano. Zato što su milijarde dolara uložene da bi se to cjepivo ispitalo što je moguće prije jer je ugroza čovječanstva bila prevelika. U razvoju lijeka najduže traju klinička ispitivanja jer su strahovito skupa. Ovdje nije bilo takvog čekanja jer se prikupila dovoljna količina novaca da se dođe do rezultata i cjepiva”, istaknuo je imunolog.

“Cjepiva štite od zaraze, ali pitanje je u kojem postotku”

Osvrnuo se i na izjavu člana Znanstvenog savjeta Gordana Lauca koji je kazao da “cjepiva ne štite od zaraze”.

“Ne možete reći da cjepiva ne štite od zaraze. Ona štite, ali pitanje je u kojem postotoku”, rekao je Trobonjača.

Neka istraživanja pokazuju da prirodni antivirusni lijekovi uspješno suzbijaju covid, poput slatkog pelina ili eukaliptola.

“Ne bih se pouzdao u takve prirodne lijekove. Da takvi prirodni lijekovi djeluju na viruse već bi davno bili primjenjivani ili bi ih farmaceutska industrija pokupila i od njih napravila takav pripravak koji bi onda liječio viruse. Ne postoje antivirusni antibiotici. Za liječenje virusnih infekcija postoje posebni lijekovi i to tako dizajnirani da štite ili uništavaju točno određeni virus”, objasnio je Trobonjača.

Počela je i sezona gripe, a imunolog je objasnio treba li se istovremeno cijepiti i protiv covida i protiv gripe.

“Ne bi bilo dobro da istovremeno jer svako cijepljenje izaziva jednu imunosnu reakciju. To bi značilo da bi između dva cjepiva trebalo razdvojiti nekih 15-20 dana. Prednost u ovom trneutku bih dao covid cjepivu”, istaknuo je Trobonjača.

“Neki imaju psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida”

Govoreći o posljedicama covida, Trobonjača ističe da pojedinci imaju i duševnih promjena. “Imaju neke kgonitivnih problema, nesanicu, razdražljivost i psihičke probleme kao posljedicu dugotrajnog covida.”

Imunolog je komentirao i epidemiološku situaciju u Europi. “One zemlje koje su najviše procijepljene imaju najmanje slučajeva epidemije – cijela zapadna Europa izuzevši Veliku Britaniju, dok istočna Europa koja je daleko manje cijepljenja, a to znači dvostruko manje, tu imate epidemiju koja bijesni. Što imate više cijepljenih, manja je epidemija”, naveo je Trobonjača.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu