Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ZADARSKI ANTIFAŠISTI ČESTITAJU DAN OSLOBOĐENJA GRADA: “Pod zvijezdom je oslobođena cijela Europa od najstrašnijeg tereta u povijesti civilizacije!”

Objavljeno

-

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zadra poziva borce, članove udruge, branitelje, građanke i građane grada Zadra, političke stranke, čelnike Zadarske županije i Grada Zadra na svečano odavanje počasti i polaganje vijenaca na Spomen obilježja 31. listopada 2021. u 9,30 sati na Gradskom groblju “BORCIMA PALIM ZA SLOBODU GRADA ZADRA I POGINULIM BRANITELJIMA DOMOVINSKOG RATA”.

Tim povodom, uputili su i priopćenje za javnost koje u cijelosti prenosimo:

“Početkom jeseni, svake godine, žitelji Grada Zadra obilježavaju značajne obljetnice iz ne tako davne povijesti. Svi ti datumi, ti događaji, simboliziraju vječnu patnju i kontinuitet borbe za slobodu. Cijela milenijima stara povijest ovoga heroja izraslog na čvrstoj kamenoj stijeni zapravo je povijest njegove borbe za pravdu, za čežnju za ljudski uzvišenom slobodom. Zadar je jedan od najstarijih hrvatskih gradova koji je zbog svojih prirodnih ljepota, zbog svog civilizacijskog dosega kojim se isticao u odnosu na druge, zbog smještaja u zemljopisno najljepšem dijelu Jadrana, u prostoru interesantnom iz strateških razloga, uvijek bio poželjna meta raznih avanturista, mnogih osvajača, okupatora. Na sreću, njegovi hrabri stanovnici ponosni na svoj grad, na njegove ljepote i željni života u njemu i njegovoj slobodi uvijek su se oduprli. Naravno, to nije prolazilo bez žrtava, bez patnje. Po zadarskom kamenu, po njegovom pitomom zaleđu, na moru i otocima prolijevala se krv njegovih branitelja od antičkog doba, pa sve do posljednjeg nasrtaja maloumnog siledžije Miloševića u Domovinskom ratu. Mnoge živote njegovi junaci utkali su u budućnost, u slobodu i mir u kojem danas, njihovom zaslugom, uživamo.

Zadar je, mora se to istaknuti, svoje najteže dane proživljavao za vrijeme dugogodišnje okupacije fašističke Italije nakon sramnih Rapalskih ugovora potpisanih 12. studenog 1920. godine (opet u jesen), pa sve do zadnjeg dana u listopadu 1944. kada su ga oslobodili partizanski borci, hrvatski domoljubi iz sastava ZADARSKOG PARTIZANSKOG ODREDA i MORNARIČKE PJEŠADIJE, III POMORSKOG OBALSKOG SEKTORA MORNARICE NOVJ KOJI JE DJELOVAO NA ZADARSKIM OTOCIMA DUGOM OTOKU , PAŠMANU i UGLJANU.

Zbog istine koja se često, pa i namjerno prešućuje, zbog pijeteta kojeg zaslužuje, smatramo da je naša dužnost prisjetiti se značaja i uloge te partizanske postrojbe, sastavljene od domoljuba iz Zadra i okolnih mjesta.

Odred je formiran 15. listopada, 1942. godine u pitoresknom mjestu na južnoj strani Podvelebitskog kanala, selu ribara i seljaka, od kojih su već tada mnogi bili organizirani u partizanskim jedinicama Plavog Jadrana iz sastava 19. Sjeverno dalmatinske divizije, kasnije u sastavu 8. Dalmatinskog korpusa koji je oslobodio čitavu Dalmaciju. Odred je sastavljen od boraca iz Ražanca, Nina, Novigrada, Starigrada… Zadatak mu je bio da štititi prostor od Zadra do Velebitskog kanala. Kasnije, nakon svog razvoja, djelovao je u Bukovici, na području Stankovaca i Vodica, gdje je vodio borbe protiv četnika, ustaša i njemačkih okupatora. Pored borbenih zadataka, Odred je imao obvezu prikupljanja operativno- obavještajnih podataka o taktici i kretanju neprijateljskih snaga i zaštitu domicilnog stanovništva, vršeći tako pripreme za konačno oslobođenje Zadra.

Nakon opsežnih priprema i sazrijevanja u borbama protiv okupatora i domaćih izdajnika, borci Zadarskog partizanskog odreda i I četa I. Bataljuna mornaričke pješadije III POS M NOVJ ušli su u Zadar 31. listopada, 1944. godine, dvije godine poslije svog formiranja. Toga dana, nakon 22 godine talijanske fašističke okupacije i vlasti koja je obilježena neviđenim terorom, zabranom materinjeg jezika i pisma, prisilnim odnarođivanjem, pljačkama i paleži, Zadru i njegovim malobrojnim stanovnicima konačno je zasjalo sunce slobode. Od tog dana Zadar je slobodan hrvatski grad u kojem su se tada vijorile Hrvatske zastave uz zvukove zvona sa svih zadarskih zvonika i crkava. Priča o tome kako su partizani ušli u prazan Grad je žalosna činjenica kojom se namjerno omalovažava značaj i uloga NAŠIH PARTIZANA. A zašto talijanski fašisti i kasnije Nijemci nisu pobjegli koju godinu prije?

U slavu i spomen Odredu, njegovim poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora u Ražancu je podignut spomenik, djelo akademskog kipara Ratka Perića. Spomenikom je u njegovoj strukturi dominiralo jato galebova u uzletu koje simbolizira podizanje svijesti i borbu za slobodu. Na žalost i sramotu, ovaj spomenik, kao i mnogi drugi bio je meta vandala i izlijeva mržnje tijekom Domovinskog rata, kada je oštećen i s postamenta su izbrisani divni stihovi Kranjčevića i imena 53 žrtve palih partizana i stanovnika. Ta divljačka strast proizvodnje sukoba s povijesnim činjenicama i istinom nanijela je veliku sramotu Hrvatskoj u civiliziranom svijetu i, na žalost, još uvijek tinja u glavama onih kojima zlo opterećuje svijest. Spomenik do danas nije obnovljen usprkos obvezama koje je Hrvatski Sabor unio u Deklaraciju o antifašizmu 2006.godine.

Sada, nakon toliko godina, nakon nepobitne istine upisane u dokumentima koji se čuvaju, umjesto da se ponosimo tim činjenicama, da slavimo uspjehe Odreda i dan kada su oslobodili naš Grad, oficijelna vlast tim činjenicama ne poklanja nužnu pažnju. Srame se istine i time vrijeđaju žrtve koje su svima nama, svojom krvlju, poklonili slobodu. Sramoćenje te istine i činjenica izjavama mržnje i lažima u kojima se govori da su partizani okupirali Zadar, da su u njega ušli bez borbe, da su tijela masakriranih Zadrana plivala morem… sve govori o odnosu onih koji su izabrani u demokratskoj proceduri da zastupaju interese naroda. A kako se ti interesi zastupaju govori činjenica da su sa zadarskih ulica i trgova maknuta sva obilježja koja su posvećena herojima jednog slavnog vremena.

Miču se i spomenici instalirani u čast pokretačima borbe za oslobođenje Zadra, navodno zbog crvene zvijezde petokrake koje tamo nije bilo. Slobodni smo zapitati, svjesni činjenica o posljedičnim napadima na naše stavove, da li je zvijezda kriva za opačine koje su se događale i koje mi osuđujemo. Nije. Pod tom zvijezdom oslobođena je cijela Europa od najstrašnijeg tereta u povijesti civilizacije. Zvijezda, doduše ne crvena, stajala je i stoji na oznakama najvećeg saveznika u borbi protiv tog zla. Crvena zvijezda je i danas simbol nekih najmoćnijih država svijeta s kojima ponosno ističemo našu dobru suradnju, koji grade naš most za Pelješac. S crvenom zvijezdom na sportskoj opremi u Zadar i Hrvatsku dolaze razni klubovi. Na Tijari Svetog oca ponosno se ističe, među inim simbolima, crvena zvijezda. I da ne nabrajamo, ali se moramo zapitati, jesu li pod križem i šahovnicom činjene nepravde? Jesu li ti simboli krivi za to? Dakako, nisu. Krivi su ljudi koji su podlegli u određenim trenutcima bolesnoj svijesti. Kriva je politika koja ih je u određenim trenutcima na takve čine usmjeravala, pa neka takvi odgovaraju. Povijest ne možemo i ne smijemo mijenjati bez dokaza, na osnovi mržnje i predrasuda. Hoćemo li zbog zvijezda poništiti oslobodilačke rezultate Drugog svjetskog rata, srušiti Pelješki most, jer su ga radili radnici noseći crvenu zvijezdu, hoćemo li prestati piti pivo iz limenki s tim simbolom, bacati Tijaru, ne puštati sportaše s tim amblemom u našu lijepu zemlju? Zapitajmo se kuda sve to vodi i koje su posljedice?

Ovo navodimo kao činjenicu i kao temelj na kojem se zida neoprostiva spirala mržnje koja opterećuje našu stvarnost, nikako ne da bismo branili sve loše što je pod tim simbolom učinjeno. Ali, zar se zbog toga ne može položiti vijenac na spomenik oslobodiocima Zadra? Zar sve žrtve ne zaslužuju jednaku pažnju? Pijetet? Zar njihovi životi u temeljima naše slobode nisu vrijedni? O tome govorimo, bez obzira na to što ćemo biti prozivani, vrijeđani i krivo tumačeni. To je naša dužnost i obveza. Mi tu svetu dužnost i obvezu iskazujemo prigodom svakog sjećanja na važnije datume iz Domovinskog rata u kojem su sudjelovali mnogi naši članovi i njihova djeca. Mi pozivamo na mir, slobodu, jednakost, toleranciju, suživot. Na prava ranjivih društvenih skupina. Želimo u zajedništvu izgrađivati jedinu nam domovinu Hrvatsku. Želimo biti aktivni sudionici izgradnje boljeg, pravednijeg društva uz poštivanje demokratskih procedura. Ali ne. Nas se proziva, stigmatizira zbog naših stavova temeljenih na Ustavu i zakonima.

Na kraju, mir, demokracija i sloboda nemaju bolju alternativu. U tom projektu sudjelujemo i ne želimo ga iznevjeriti. Nudimo se za suradnju i razumijevanje.

Datumi iz povijesti koje smo naveli na to nas obvezuju. Budimo dostojni da im u zajedništvu posvetimo trenutak pažnje. To zaslužuju oni koji su za našu slobodu ginuli pod križem, zvijezdom i šahovnicom. U njihovu čast polagat ćemo vijence i paliti svijeće na spomenicima.

Svim Zadranima čestitamo Dan oslobođenja Grada Zadra 31. listopada 1944. godine.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. studenog:

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 13

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 20

LIDL:

Put Murvice 18 – od 8 do 21

INTERSPAR

zatvoreno

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Put Murvice 49 – od 7 do 21

Ulica Franje Fanceva 13 – od 7 do 20

Velebitska ulica 14 – od 7 do 21

Obala kneza Branimira 14 – od 7 do 21

RIBOLA

Put Petrića 51C – 7:00-21:00

Ulica Ivana Lucića 18 – 7:00-21:00

PEVEX

zatvoreno

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić na blagdan Svih svetih u katedrali sv. Stošije: “Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi!”

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Svih svetih svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 1. studenog.

Ulazeći po misi u zajedništvo s onima koji zauvijek sudjeluju u ljepoti i radosti Božje ljubavi i Božje svetosti, i nas želi dodirnuti milina Božje svetosti koju sveci žive u punini, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Slaveći svece koji žive u Bogu, spominjemo se Boga koji prvi nas ljubi, ljubavlju koja nam prethodi. Bog nas poznaje i ljubi i prije nego nas je oblikovao u majčinoj utrobi, kaže prorok Jeremija. Božja ljubav prema nama, tj. svetost, u punini se ostvarila u vremenu i nama darovala u otvorenom Srcu Isusovom, u njegovoj smrti na križu. Probodeno Isusovo Presveto Srce, u kojem je sabrana sva Božja ljubav prema nama, ostaje otvoreno, kako bismo svojim srcem, sa središtem svoje osobnosti, u njega mogli ući, s njime se sjediniti i biti dio ljubavi Božje od koje nas više ništa i nitko ne može rastaviti“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

„Svetkovinom Svih svetih promatramo mnoštvo naše braće i sestara koji su nam prethodili u vjeri i koji se sada, nakon smrti, raduju u vječnom zagrljaju Božje ljubavi, koji zauvijek žive u Božjoj svetosti“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da su „bijele haljine svetaca“, koje spominje Knjiga Otkrivenja, blaženstva iz navještenog evanđelja „kojima su oni zaogrnuli svoje živote. Krv Jaganjčeva je ljubav Isusova, krv koja je potekla iz Isusovog probodenog srca, u koju su sveci uronili svoje duše i očistili sebe od svih nečistoća koje su ih udaljavale od jedinstva s Božjom ljubavlju“, naglasio je nadbiskup.

„Mi nismo samo promatrači onoga što su sveci postigli u vječnosti, u konačnom ispunjenju njihovog života. Po ‘općinstvu svetih’, u zajedništvu s njima, pridružujemo se radosti i slavlju koje je Bog pripravio svima koji ga ljube te se učvršćujemo na putu života evanđeoskog blaženstva, tj. na putu svetosti kojeg su i oni živjeli, kako bismo i mi prispjeli u njihovo poželjno društvo“, rekao je mons. Zgrablić.

Razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju, nadbiskup je rekao da Isus i nama progovara, kako bismo već sada i mi bili dionici Kraljevstva nebeskog. „Isus nam progovara o putu koji vodi u nebo, k Bogu, u svetost, u Kraljevstvo nebesko, u zajedništvo sa svima svetima“, rekao je nadbiskup, pojašnjavajući kakav put oskudnih životnih situacija Isus proglašava blaženima i svetima.

Siromasi duhom znaju da su siromašni duhovnim životom, Bogom, ljubavlju, svetošću. „Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi. Naš cijeli život je poziv rasti u ljubavi. Napredujemo u vjeri koliko napredujemo u ljubavi, koliko se bogatimo u Bogu“, rekao je mons. Zgrablić. Ožalošćeni nisu tvrda i hladna srca, već osjećajni. Znaju slušati i prepoznati što tišti tuđe srce i tom srcu donositi utjehu i radost. Krotki su ponizni i mirni.

„’Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi’. Velika je kreposti imati osjećaja za Božju pravdu, biti gladan i žedan pravde na Božji način, ali ne samo prema sebi, nego i prema drugima. Milosrdni imaju hrabrost praštati. Svi imamo potrebu opraštati i primiti oproštenje. Blago onima koji imaju milo i čisto srce i koji su zbog ustrajnosti u pravednosti spremni podnijeti žrtvu, trpjeti i biti prognani. Pripada im velika plaća, velika radost na nebu, u Bogu“, poručio je mons. Zgrablić.

„Životni program blaženstva, put svetosti, može izgledati zahtjevan i naporan. No, on je put smisla i radosti koji vodi do konačnog cilja života“, istaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na misao pape Franje: „Blaženstvo, svetost, nije životni program sastavljen samo od napora i odricanja, nego je, prije svega, radosno otkriće da ste djeca koju Bog voli. I to vas ispunjava radošću. To nije ljudsko postignuće, to je dar koji primamo: mi smo sveci jer Bog, koji je Svetac, dolazi živjeti u naše živote. On nam daje svetost. Zbog toga smo blagoslovljeni! Radost kršćanina, dakle, nije osjećaj trenutnog ili jednostavnog ljudskog optimizma, već sigurnost da se može suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom, s hrabrošću i snagom koja dolazi od njega; čak i usred mnogih nevolja, doživjeli su tu radost i svjedočili joj. Bez radosti, vjera postaje rigorozna i ugnjetavačka vježba i riskira da se razbolite od tuge. Jedan pustinjski otac rekao je da je tuga ‘crv srca’ koji nagriza život“, citirao je nadbiskup papu Franju, poželjevši da kršćani šire radost.

Na kraju propovijedi, nadbiskup je pročitao molitvu za proglašenje blaženima ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije, kako bi bili naši zagovornici kod Boga. To su svećenici Eugen Šutrin, Janez Kranjc, vjernik laik Ivo Mašina i drugi. „Proslavi, molimo Te, ove svoje sluge čašću blaženstva, kako bismo potaknuti i osnaženi njihovom žrtvom ljubavi prema tebi i bližnjemu, iz dana u dan rasli u vjeri, nadi i ljubavi i tako napredovali na putu spasenja te bili sve sličniji tvom ljubljenom Sinu Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen“, zaključio je mons. Zgrablić molitvom za njihovo proglašenje blaženima.

I.G.

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve

Objavljeno

-

By

Danas, 2. studenog, katolici slave Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih. Obilježava se dan nakon Svih svetih, i to i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama.

Ovaj je blagdan nastao 998. g., na inicijativu sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih.

Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311.

Španjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu.

Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Na Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan, u četvrtak, 2. studenoga, misu za sve vjerne mrtve, kao i za pokojne svećenike i biskupe Zadarske nadbiskupije, u katedrali sv. Stošije u Zadru s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu