Connect with us

Hrvatska

Iznadprosječna cirkulacija gripe u Hrvatskoj. Evo koliko je potvrđenih slučajeva…

Objavljeno

-

U 2020. godini u Hrvatskoj nije registriran nijedan slučaj gripe, ove godine, međutim, ta bolest se vratila.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) bilježi 147 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripe, doznaje tportal. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), pak, upozorava da je cirkulacija gripe u Hrvatskoj već sada “iznad sezonskog praga, što je neobično rano” iako je broj slučajeva u većini europskih zemalja još uvijek nizak. Glavni prijavljeni podtip među slučajevima u Europi je A(H3N2), koji utječe na starije osobe i povezan je s nižom učinkovitošću cjepiva.

“Rano otkrivanje podtipa A (H3N2) pokazatelj je da bi nadolazeća sezona gripe mogla biti ozbiljna iako ne možemo sa sigurnošću znati kako će izgledati”, rekao je Pasi Penttinen, voditelj ECDC-ova programa za borbu protiv gripe.

“Strmoglav porast infekcija gripe tijekom pandemije covida-19 mogao bi imati ozbiljne posljedice za starije osobe i one sa slabim imunološkim sustavom te bi mogao dodatno opteretiti zdravstvene sustave. Stoga je važno poduzeti potrebne mjere opreza i zaštititi one koji su najugroženiji”, veli Penttinen.

Inače, ECDC navodi i kako je prije pandemije gotovo svaka peta osoba u ukupnoj populaciji bila zaražena, a svaka četvrta razvila simptome. Ozbiljnim komplikacijama gripe najizloženije su starije osobe, trudnice i osobe s kroničnim bolestima srca, pluća i dišnih putova, dijabetesom i poremećajima imunološkog sustava.

Teže dijagnosticiranje

Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Nataša Ban Toskić,  ističe da se liječnici drže svojih protokola iako bi ove sezone situacija mogla biti “iznimno teška”. Naime, prije pandemije gripu je bilo lako dignosticirati i bez PCR testova, a sada to neće biti tako s obzirom na sličnost simptoma gripe i covida-19.

Razlika je u suhom kašlju, koji u gripi nije dominantan, te gubitku osjeta i mirisa, karakterističnom samo za covid. No nemaju ni svi oboljeli od covida te simptome.

“Klinički pristup liječenju je isti za obje bolesti – mirovanje kod kuće, skidanje temperature, puno tekućine. Najveći je problem diferenciranje bolesti. Nepoznato nam je kako ćemo postupati, nemamo nikakve stručne smjernice za primarnu zdravstvenu zaštitu, velika je nelagoda među nama. Možda će se paralelno raditi PCR testiranje na gripu i na covid, a to će onda i koštati”, rekla je Ban Toskić.

“Prava epidemija gripe još nije počela”

Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić iz HZJZ-a, pak, podsjetila je da je gripa ove godine izuzetno rano registrirana u Hrvatskoj, još krajem kolovoza.

“I ranije smo imali rane slučajeve gripe, primarno kod putnika, ali sad je već 147 potvrđenih slučajeva. Međutim taj porast je još uvijek sporadičan, broj ne raste brzo, isti je već nekoliko dana. Prava epidemija gripe još nije počela”, upozorila je i dodala da vrhunac sezone gripe obično nastupa krajem siječnja i u veljači dok se “rep” može detektirati i do travnja.

“S obzirom na to da nemamo gripu koja dominira, a u tijeku je četvrti val covida, može se pretpostaviti da će većina testiranih biti pozitivna na covid. Važno je da kliničar indicira pretragu na temelju simptoma ako posumnja na infekciju, a zasad nema potrebe za masovnim rutinskim testiranjem i na covid i na gripu”, istaknula je dr. Nemeth Blažić, dodajući da je HZJZ u kontinuiranom kontaktu s kolegama na terenu, pa će se vidjeti hoće li ukazati potreba za time.

Koliko doza je naručeno i tko se može besplatno cijepiti?

Cjepivo protiv gripe na raspolaganju je građanima svake godine početkom studenog, pa će tako biti i sada. HZJZ je naručio čak 600.000 doza, daleko više nego prethodnih godina. Sljedećeg tjedna očekuje se početak prodaje cjepiva u ljekarnama, a zasad se zna da će se na policama svih hrvatskih ljekarni naći ukupno između 15.000 i 17.000 doza.

Besplatno se cijepiti mogu:

– osobe životne dobi 65 godina i starije
– korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika
– osobe, uključujući djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama
– odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega i jetre (npr. ciroza), kroničnim neurološkim bolestima, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući infekciju HIV-om) te izrazito pretile osobe (ITM > 40)
– djeca i adolescenti (od 6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reyeva sindroma uz gripu)
– u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.
– zdravstveni radnici
– trudnice

Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljenja protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ako osobno nabave/kupe cjepivo na temelju recepta, navodi HZJZ. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je dakle imati privatni recept za cjepivo koje liječnik propisuje na ime pacijenta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu