Hrvatska
Štetan utjecaj reklama na djecu: Treba li ih zakonski ograničiti?
Djeca su sve deblja, a na njihovu pretilost, među ostalim, utječu i reklame. Kodeks od proizvođača traži da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput količine šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina. No proizvođači se sve više okreću internetu koji nije dovoljno reguliran – influencerima, igricama, aplikacijama, Je li zbog toga nužno takvu vrstu oglašavanja staviti u zakonski okvir?
Neki proizvođači agresivnim reklamiranjem nezdrave hrane sve se češće obraćaju djeci, a time krše Kodeks koji su sami prihvatili. Kodeks zahtijeva da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput sastava šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina u sadržajima koji su namijenjeni njima. No proizvođači dobro znaju da djeca gledaju sav dostupan program.
– Kasno navečer kad s mamom gledam TV i dođe neka reklama za čokoladicu uvijek se zaželim te čokoladice, priznaje Bruna Studen, učenica OŠ Središće iz Zagreba.
– Kada gledam na YouTubeu nešto, stalno se izbacuju reklame što je nekad iritantno, kaže Viktor Pavičić, učenik OŠ Središće.
– Ako uđem u neki dućan i sjetim se da sam tu marku vidio u reklami, poželim kupiti taj proizvod, kaže Bendjamin Štenta.
– Uopće ne obraćam pozornost na te reklame, jedino ako neku hranu predstavljaju, hoću onda tako otići i pojesti to što su prikazali, priznaje učenica Karla.
Kako bi izbjegli da im EU zakonom ograniči reklamiranje, veliki proizvođači u Uniji su se 2007. obvezali na samoregulaciju, dobrovoljno poštovanje pravila u reklamama namijenjenima djeci. Pokazalo se da je dobrovoljni pristup neučinkovit jer se pravila zaobilaze i izvrću.
– Trenutno se radi o povelji koja nije zakonski obvezujuća, no ne bježimo od toga da se to zakonom regulira jedna ovako važna stvar jer želimo zdravu djecu koja će odrasti u zdrave jedinke. U Europi i svijetu postoji već niz pozitivnih primjera što se napravilo i što je donijelo rezultate, tipa da u skandinavskim zemljama pekara ne smije biti 200 metara bliže od škole kako djeca ne bi pod odmorom mogla skoknuti kupiti nezdravo pecivo i energetski napitak usput, govori Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Djecom se lako manipulira
Proizvođači se sve više koriste internetom koji nije dovoljno reguliran, videoigricama, aplikacijama i posrednicima poput influencera, kojima plaćaju da reklamiraju njihove proizvode. A djeca tada samo žele kupovati i koristiti se proizvodima koje reklamiraju njihovi idoli
– U tim kanalima djeca su posebno podložna utjecaju poruka. Jedan od tih oblika je Influencer marketing i naravno da će djeca svom idolu lakše vjerovati nego klasičnom oglasu, kaže Kamilo Antolović, stručnjak za marketing.
U Španjolskoj je trećina proizvoda reklamiranih odraslima bila nezdrava, dok se taj broj penje na nevjerojatnih 89 posto kada su u pitanju reklame za djecu. U Francuskoj je odnos sličan, 43 posto nezdravo prema odraslima, naspram 88 posto prema djeci.
– Postoje razni načini kako djeca danas dolaze do informacija, a u državama članicama EU koje su napravile istraživanje se pokazalo da gotovo 90 posto reklama za hranu, kada su u pitanju djeca, je nezdrava hrana. Za odrasle je to možda nekih upola manje, kaže Biljana Borzan.
– Djeca često nemaju uvid u realitet i lakše se s njima nego s odraslima manipulira. Tu je uloga roditelja i škole da zaštitimo djecu i mlade od agresivnog utjecaja reklama, poručuje Tjaša Juraković Antolić, stručna suradnica pedagoginja, OŠ Srednjaci.
Djeca su sve deblja, trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj je preteška. Zbog toga se prestalo s grupnim vaganjem u razredima.
– Ne radi se dovoljno edukativnih programa i teško je razlučiti što je dobro za njih, a što nije. Kada dođu u nedoumicu, nemaju gdje potražiti odgovor. Previše je reklama koje nisu adekvatne za njihovu dob, isto tako ih mogu natjerati na nebrigu za vlastito zdravlje, kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
– Često u reklamama možemo vidjeti zgodne i mlade osobe, lijepe i nasmiješene, to su mladima idoli. Ako oni u određenom periodu ne postanu kao idoli tu može doći do pada samopouzdanja, samopoštovanja, pada kreativnosti, što kasnije rezultira društveno neprihvatljivim ponašanjem i padom školskog uspjeha, kaže Tjaša Juraković.
Perfidne poruke
Online reklamiranje posebno je problematično jer algoritmi lako identificiraju da je korisnik dijete i onda mu upućuju reklame i sadržaje koji ciljaju djecu, među ostalim – slatkiše, junk food i gazirana pića. Na TikToku, kojim se uglavnom koriste djeca i mladi, čak 25 posto svih reklama odnosi se na hranu i piće.
– Poruke često znaju biti perfidne, utječu na dijete da ono toga nije ni svjesno. Znate kako se kaže – reklama postoji da stvori potrebu koju vi zapravo nemate, kaže Borzan.
– Nemojte gledati samo etiketu i očarati se izgledom proizvoda, gledajte deklaraciju gdje pišu nuspojave, sastav, opasnosti, masnoće i drugi sadržaji koji na neki način iskrivljuju sliku etikete i blještavila koji stoje na prednjoj strani proizvoda, dodaje Antolović.
Kodeks po kojem proizvođači nezdrave hrane i pića sami sebe ograničavaju u reklamiranju djeci, očekivano – nije dao rezultate. Struka predlaže da se dobrovoljna pravila nužno pretvore u EU propise kojih će se proizvođači morati pridržavati.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…