Hrvatska
Štetan utjecaj reklama na djecu: Treba li ih zakonski ograničiti?
Djeca su sve deblja, a na njihovu pretilost, među ostalim, utječu i reklame. Kodeks od proizvođača traži da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput količine šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina. No proizvođači se sve više okreću internetu koji nije dovoljno reguliran – influencerima, igricama, aplikacijama, Je li zbog toga nužno takvu vrstu oglašavanja staviti u zakonski okvir?
Neki proizvođači agresivnim reklamiranjem nezdrave hrane sve se češće obraćaju djeci, a time krše Kodeks koji su sami prihvatili. Kodeks zahtijeva da se nezdrava hrana i piće, prema kriterijima poput sastava šećera, soli i masti, ne reklamiraju djeci mlađoj od 13 godina u sadržajima koji su namijenjeni njima. No proizvođači dobro znaju da djeca gledaju sav dostupan program.
– Kasno navečer kad s mamom gledam TV i dođe neka reklama za čokoladicu uvijek se zaželim te čokoladice, priznaje Bruna Studen, učenica OŠ Središće iz Zagreba.
– Kada gledam na YouTubeu nešto, stalno se izbacuju reklame što je nekad iritantno, kaže Viktor Pavičić, učenik OŠ Središće.
– Ako uđem u neki dućan i sjetim se da sam tu marku vidio u reklami, poželim kupiti taj proizvod, kaže Bendjamin Štenta.
– Uopće ne obraćam pozornost na te reklame, jedino ako neku hranu predstavljaju, hoću onda tako otići i pojesti to što su prikazali, priznaje učenica Karla.
Kako bi izbjegli da im EU zakonom ograniči reklamiranje, veliki proizvođači u Uniji su se 2007. obvezali na samoregulaciju, dobrovoljno poštovanje pravila u reklamama namijenjenima djeci. Pokazalo se da je dobrovoljni pristup neučinkovit jer se pravila zaobilaze i izvrću.
– Trenutno se radi o povelji koja nije zakonski obvezujuća, no ne bježimo od toga da se to zakonom regulira jedna ovako važna stvar jer želimo zdravu djecu koja će odrasti u zdrave jedinke. U Europi i svijetu postoji već niz pozitivnih primjera što se napravilo i što je donijelo rezultate, tipa da u skandinavskim zemljama pekara ne smije biti 200 metara bliže od škole kako djeca ne bi pod odmorom mogla skoknuti kupiti nezdravo pecivo i energetski napitak usput, govori Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Djecom se lako manipulira
Proizvođači se sve više koriste internetom koji nije dovoljno reguliran, videoigricama, aplikacijama i posrednicima poput influencera, kojima plaćaju da reklamiraju njihove proizvode. A djeca tada samo žele kupovati i koristiti se proizvodima koje reklamiraju njihovi idoli
– U tim kanalima djeca su posebno podložna utjecaju poruka. Jedan od tih oblika je Influencer marketing i naravno da će djeca svom idolu lakše vjerovati nego klasičnom oglasu, kaže Kamilo Antolović, stručnjak za marketing.
U Španjolskoj je trećina proizvoda reklamiranih odraslima bila nezdrava, dok se taj broj penje na nevjerojatnih 89 posto kada su u pitanju reklame za djecu. U Francuskoj je odnos sličan, 43 posto nezdravo prema odraslima, naspram 88 posto prema djeci.
– Postoje razni načini kako djeca danas dolaze do informacija, a u državama članicama EU koje su napravile istraživanje se pokazalo da gotovo 90 posto reklama za hranu, kada su u pitanju djeca, je nezdrava hrana. Za odrasle je to možda nekih upola manje, kaže Biljana Borzan.
– Djeca često nemaju uvid u realitet i lakše se s njima nego s odraslima manipulira. Tu je uloga roditelja i škole da zaštitimo djecu i mlade od agresivnog utjecaja reklama, poručuje Tjaša Juraković Antolić, stručna suradnica pedagoginja, OŠ Srednjaci.
Djeca su sve deblja, trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj je preteška. Zbog toga se prestalo s grupnim vaganjem u razredima.
– Ne radi se dovoljno edukativnih programa i teško je razlučiti što je dobro za njih, a što nije. Kada dođu u nedoumicu, nemaju gdje potražiti odgovor. Previše je reklama koje nisu adekvatne za njihovu dob, isto tako ih mogu natjerati na nebrigu za vlastito zdravlje, kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
– Često u reklamama možemo vidjeti zgodne i mlade osobe, lijepe i nasmiješene, to su mladima idoli. Ako oni u određenom periodu ne postanu kao idoli tu može doći do pada samopouzdanja, samopoštovanja, pada kreativnosti, što kasnije rezultira društveno neprihvatljivim ponašanjem i padom školskog uspjeha, kaže Tjaša Juraković.
Perfidne poruke
Online reklamiranje posebno je problematično jer algoritmi lako identificiraju da je korisnik dijete i onda mu upućuju reklame i sadržaje koji ciljaju djecu, među ostalim – slatkiše, junk food i gazirana pića. Na TikToku, kojim se uglavnom koriste djeca i mladi, čak 25 posto svih reklama odnosi se na hranu i piće.
– Poruke često znaju biti perfidne, utječu na dijete da ono toga nije ni svjesno. Znate kako se kaže – reklama postoji da stvori potrebu koju vi zapravo nemate, kaže Borzan.
– Nemojte gledati samo etiketu i očarati se izgledom proizvoda, gledajte deklaraciju gdje pišu nuspojave, sastav, opasnosti, masnoće i drugi sadržaji koji na neki način iskrivljuju sliku etikete i blještavila koji stoje na prednjoj strani proizvoda, dodaje Antolović.
Kodeks po kojem proizvođači nezdrave hrane i pića sami sebe ograničavaju u reklamiranju djeci, očekivano – nije dao rezultate. Struka predlaže da se dobrovoljna pravila nužno pretvore u EU propise kojih će se proizvođači morati pridržavati.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa