Hrvatska
Kujundžić Tiljak: “U odnosu na prošli jesenski val smrtnost je dvostruko manja”
Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga – nisu bili cijepljeni. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat cijepljenih, ta smrtnost je pet puta manja. Cijepiti se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, koja je gostovala u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Epidemiološka slika Hrvatske na žalost i dalje je loša. Iz dana u dan veliki je broj preminulih, sve više je novooboljelih, a u bolnicama se povećava broj pacijenata na respiratorima. I ovaj put ponavljamo kako je među teško bolesnima najviše- necijepljenih. Prošli tjedan ipak bilježimo da je porast broja novooboljelih mnoge potaknuo da se dođu cijepiti.
– Prošlog tjedna se ukupno cijepilo skoro 58 tisuća građana, to su prva, druga i treća tzv. booster doza, što je za 50 posto više nego prošli tjedan kada je bilo 38.400 ukupno cijepljenih u Hrvatskoj. Od toga je prve doze bilo nešto više od 24.400, to je isto za 50 posto više nego prošli tjedan, a tada ih je bilo 16.800. Na docjepnu dozu došlo je tri puta više ljudi nego prethodni tjedan, rekla je Kujundžić Tiljak.
Booster doza
Pojasnila je razliku između treće i booster doze.
– Postoji treća doza cjepiva za osobe koje su imunokompromitirane, teški kronični bolesnici, za koje se pretpostavlja da je njihov imunološki odgovor lošiji. Te osobe četiri tjedna nakon druge doze mogu dobiti treću dozu, a ova doza o kojoj mi govorimo je docjepna ili booster doza koja se daje nakon šest mjeseci starijima od 18 godina. Daje se kroničnim bolesnicima, zdravstveni djelatnici, osobe u domovima za starije, djelatnici koji rade u takvim institucijama.
EMA je kao booster dozu registrirala cjepivo proizvođača Pfizer i Moderna.
– Oni koji su se s prve dvije doze cijepili Pfizerom preporuka je da booster dozu dobiju od Pfizera. Oni koji su se cijepili Modernom preporuka je da dobiju booster dozu Moderne, s tim da je ta docjepna doza nešto manja – pola kao prve doze.
AstraZeneca i Johnson su vektorska cjepiva, pojasnila je Kujundžić Tiljak, dodajući kako za njih još nisu registrirane booster doze.
– Osobe koje su cijepljene tim cjepivima mogu dobiti i ovu docjepnu dozu, dobit će Pfizer ili Modernu, svejedno je, dodala je.
Treba li mjeriti antitijela?
Kujundžić Tiljak je rekla kako ne bi trebalo prvo mjeriti antitijela da bi uopće odlučili hoćemo li se cijepiti booster dozom.
– Mi zapravo ne znamo kolika antitijela jesu koja su nam potrebna, ne znamo puno o tome. Kada budu konkretni rezultati istraživanja, za sada stvarno ne znamo i nema potrebe. EMA i HALMED, na temelju svih dokaza koje su podastrle farmaceutske tvrtke – Pfizer i Moderna, te na temelju bogatog iskustva docjepne doze u Izraelu, donijeli su odluku da se s tim cjepivima može vršiti docjepljivanje, rekla je.
Cjepivo nas definitivno štiti od težeg oblika bolesti, poručila je Kujundžić Tiljak. Istaknula je kako istraživanje provedeno u SAD-u na 3,5 milijuna osoba cijepljenih Pfizerom pokazuje da nakon šest mjeseci pada učinkovitost cjepiva vezano za zarazu, ali učinkovitost protiv teškog oblika bolesti koji završava hospitalizacijom ne miče se za sve varijante, čak i deltu, i ona iznosi preko 90 posto.
– Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga nisu bili cijepljeni. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat cijepljenih, ta smrtnost je pet puta manja. Cijepiti se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza
Cijepljenje protiv gripe
Počelo je cijepljenje protiv gripe. Kujundžić Tiljak je rekla da je moguće isti dan cijepiti se u jednu ruku protiv COVID-a, a u drugu protiv gripe.
– Cjepiva se mogu dobiti zajedno i ne mora biti veći period razmaka. Mi do sada imamo 155 registriranih slučajeva gripe H3N2 i jedan slučaj H1E1. Gripa je ovdje. HZJZ je na temelju procjena cijepitelja naručio 600.000 doza četverovalentnog cjepiva, u sebi ima četiri cijepna sloja, i ova dva koja su otkrivena kod naših bolesnika. Stiglo je već 280.600 doza cjepiva, otkrila je.
Napomenula je kako će se ove godine cijepljenje protiv gripe većinom vršiti u ordinacijama liječnika obiteljske medicine budući da su Zavodi za javno zdravstvo opterećeni testiranjem i cijepljenjem protiv koronavirusa.
– Besplatno cijepljenje protiv gripe mogu ostvariti svi stariji od 65 godina, kronični bolesnici uključujući i djecu, također korisnici domova za starije, ustanova za njegu kroničnih bolesnika, zdravstveni djelatnici i trudnice, rekla je Kujundžić Tiljak.
Rekla je i kako su simptomi gripe i koronavirusa vrlo slični. U slučaju pojave simptoma, liječnici će bolesnike uputiti na testiranje na COVID. Gripa se također može laboratorijski dokazati i po potrebi liječnici mogu uputiti i na to testiranje.
Drive in testiranje uz uputnicu
Gordan Ćelić je izvijestio kako od danas na ulazu Zapad 2 na zagrebačkom Velesajmu počinje drive in testiranje. Građani se mogu testirati između 10 i 13 sati, ali će pritom morati imati uputnicu liječnika primarne medicine te će se morati prijaviti online.
Osim toga danas počinje cijepljenje u zatvorenom grijanom prostoru u paviljonima 8a i 9. Cijepljenje kreće od 14.30 sati.
Utorkom, četvrtkom i petkom cijepi se prvom dozom svim dostupnim vrstama cjepiva, a ponedjeljkom i srijedom cijepi se trećom dozom za imunokompromitirane i one koji su završili primarno cijepljenje.
Od danas od 14.30 do 19 sati cijepi se Pfizerom, Johnsonom i Modernom. U srijedu od 8 do 12 sati cijepi se Pfizerom i Modernom.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše