Hrvatska
Kujundžić Tiljak: “U odnosu na prošli jesenski val smrtnost je dvostruko manja”

Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga – nisu bili cijepljeni. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat cijepljenih, ta smrtnost je pet puta manja. Cijepiti se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, koja je gostovala u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
Epidemiološka slika Hrvatske na žalost i dalje je loša. Iz dana u dan veliki je broj preminulih, sve više je novooboljelih, a u bolnicama se povećava broj pacijenata na respiratorima. I ovaj put ponavljamo kako je među teško bolesnima najviše- necijepljenih. Prošli tjedan ipak bilježimo da je porast broja novooboljelih mnoge potaknuo da se dođu cijepiti.
– Prošlog tjedna se ukupno cijepilo skoro 58 tisuća građana, to su prva, druga i treća tzv. booster doza, što je za 50 posto više nego prošli tjedan kada je bilo 38.400 ukupno cijepljenih u Hrvatskoj. Od toga je prve doze bilo nešto više od 24.400, to je isto za 50 posto više nego prošli tjedan, a tada ih je bilo 16.800. Na docjepnu dozu došlo je tri puta više ljudi nego prethodni tjedan, rekla je Kujundžić Tiljak.
Booster doza
Pojasnila je razliku između treće i booster doze.
– Postoji treća doza cjepiva za osobe koje su imunokompromitirane, teški kronični bolesnici, za koje se pretpostavlja da je njihov imunološki odgovor lošiji. Te osobe četiri tjedna nakon druge doze mogu dobiti treću dozu, a ova doza o kojoj mi govorimo je docjepna ili booster doza koja se daje nakon šest mjeseci starijima od 18 godina. Daje se kroničnim bolesnicima, zdravstveni djelatnici, osobe u domovima za starije, djelatnici koji rade u takvim institucijama.
EMA je kao booster dozu registrirala cjepivo proizvođača Pfizer i Moderna.
– Oni koji su se s prve dvije doze cijepili Pfizerom preporuka je da booster dozu dobiju od Pfizera. Oni koji su se cijepili Modernom preporuka je da dobiju booster dozu Moderne, s tim da je ta docjepna doza nešto manja – pola kao prve doze.
AstraZeneca i Johnson su vektorska cjepiva, pojasnila je Kujundžić Tiljak, dodajući kako za njih još nisu registrirane booster doze.
– Osobe koje su cijepljene tim cjepivima mogu dobiti i ovu docjepnu dozu, dobit će Pfizer ili Modernu, svejedno je, dodala je.
Treba li mjeriti antitijela?
Kujundžić Tiljak je rekla kako ne bi trebalo prvo mjeriti antitijela da bi uopće odlučili hoćemo li se cijepiti booster dozom.
– Mi zapravo ne znamo kolika antitijela jesu koja su nam potrebna, ne znamo puno o tome. Kada budu konkretni rezultati istraživanja, za sada stvarno ne znamo i nema potrebe. EMA i HALMED, na temelju svih dokaza koje su podastrle farmaceutske tvrtke – Pfizer i Moderna, te na temelju bogatog iskustva docjepne doze u Izraelu, donijeli su odluku da se s tim cjepivima može vršiti docjepljivanje, rekla je.
Cjepivo nas definitivno štiti od težeg oblika bolesti, poručila je Kujundžić Tiljak. Istaknula je kako istraživanje provedeno u SAD-u na 3,5 milijuna osoba cijepljenih Pfizerom pokazuje da nakon šest mjeseci pada učinkovitost cjepiva vezano za zarazu, ali učinkovitost protiv teškog oblika bolesti koji završava hospitalizacijom ne miče se za sve varijante, čak i deltu, i ona iznosi preko 90 posto.
– Svi u Hrvatskoj, mlađi od 55 godina, koji su preminuli od COVID-a, a nisu bili bolesni od ničega prije toga nisu bili cijepljeni. Ako se ovaj jesenski val usporedi s prošlogodišnjim onda je smrtnost dvostruko manja. U zemljama koje imaju puno veći obuhvat cijepljenih, ta smrtnost je pet puta manja. Cijepiti se treba da bismo se zaštitili i spriječili teške oblike bolesti i umiranje, to je naše pravo i obveza
Cijepljenje protiv gripe
Počelo je cijepljenje protiv gripe. Kujundžić Tiljak je rekla da je moguće isti dan cijepiti se u jednu ruku protiv COVID-a, a u drugu protiv gripe.
– Cjepiva se mogu dobiti zajedno i ne mora biti veći period razmaka. Mi do sada imamo 155 registriranih slučajeva gripe H3N2 i jedan slučaj H1E1. Gripa je ovdje. HZJZ je na temelju procjena cijepitelja naručio 600.000 doza četverovalentnog cjepiva, u sebi ima četiri cijepna sloja, i ova dva koja su otkrivena kod naših bolesnika. Stiglo je već 280.600 doza cjepiva, otkrila je.
Napomenula je kako će se ove godine cijepljenje protiv gripe većinom vršiti u ordinacijama liječnika obiteljske medicine budući da su Zavodi za javno zdravstvo opterećeni testiranjem i cijepljenjem protiv koronavirusa.
– Besplatno cijepljenje protiv gripe mogu ostvariti svi stariji od 65 godina, kronični bolesnici uključujući i djecu, također korisnici domova za starije, ustanova za njegu kroničnih bolesnika, zdravstveni djelatnici i trudnice, rekla je Kujundžić Tiljak.
Rekla je i kako su simptomi gripe i koronavirusa vrlo slični. U slučaju pojave simptoma, liječnici će bolesnike uputiti na testiranje na COVID. Gripa se također može laboratorijski dokazati i po potrebi liječnici mogu uputiti i na to testiranje.
Drive in testiranje uz uputnicu
Gordan Ćelić je izvijestio kako od danas na ulazu Zapad 2 na zagrebačkom Velesajmu počinje drive in testiranje. Građani se mogu testirati između 10 i 13 sati, ali će pritom morati imati uputnicu liječnika primarne medicine te će se morati prijaviti online.
Osim toga danas počinje cijepljenje u zatvorenom grijanom prostoru u paviljonima 8a i 9. Cijepljenje kreće od 14.30 sati.
Utorkom, četvrtkom i petkom cijepi se prvom dozom svim dostupnim vrstama cjepiva, a ponedjeljkom i srijedom cijepi se trećom dozom za imunokompromitirane i one koji su završili primarno cijepljenje.
Od danas od 14.30 do 19 sati cijepi se Pfizerom, Johnsonom i Modernom. U srijedu od 8 do 12 sati cijepi se Pfizerom i Modernom.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.