ZADAR / ŽUPANIJA
VIDJETI DRUKČIJE? Izložba fotografija u Kneževoj palači
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar poziva na otvorenje izložbe fotografija VIDJETI DRUKČIJE? Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih kustosice dr. sc. Sandre Križić Roban u četvrtak, 4. studenoga 2021. u 19 sati u Edukativnoj dvorani Kneževe palače.
Izložba je otvorena do 21. studenoga 2021.
VIDJETI DRUKČIJE?
Žene i fotografija u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970-ih
kustosica: dr.sc. Sandra Križić Roban
Prvu polovicu 20. stoljeća u području fotografije u Hrvatskoj obilježile su malobrojne žene, no potrebna su dodatna istraživanja da bi se o tom vremenu relevantno zaključilo. Nakon Drugog svjetskog rata situacija se mijenja, ponajprije zahvaljujući osnutku Odjela za fotografiju pri Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, ali i intenzivnoj klupskoj atmosferi u sklopu koje je veći broj autorica dobio osnovna znanja i poticaj za rad. Tako će se od 1950. nadalje, sudeći prema zapisima vezanima uz aktivnosti Fotokluba Zagreb, a koji se nerijetko ističe kao jedan od najaktivnijih promotora fotografije u Hrvatskoj, ponovno uspostaviti stvaralački kontinuitet te poticati izlaganje.
Ni eksperimenti nisu bili nepoznanica, pa se već od 1950-ih nadalje zamjećuju višestruke ekspozicije i solarizacije, ali i tzv. subjektivna fotografija kod koje prevladava sklonost prema modernizmu.
Utjecaji su stizali s raznih strana, putem odabranih stručnih časopisa, ali i u fotografskim studijima čiji su vlasnici nerijetko zastupali proizvođače fotoaparata i druge fotografske opreme. Dominacija amaterske fotografije obilježila je nekoliko poslijeratnih desetljeća i nije bila popraćena primjerenom institucionalnom podrškom, dok je kritika fotografije bila izuzetno rijetka. Ipak, fotografija se ne “događa” samo u fotoklubovima, nego je istražuju i umjetnice koje stvaraju i u drugim medijima.
Osim njih, recentna istraživanja otkrila su i pojedine samouke umjetnice koje su eksperimentirale s medijem, stvarajući kolaže u kojima su koristile fotografije iz tiskanih medija, ali i fotografije koje su, možda, same snimile i/ili razvile.
Djela za ovu izložbu odabrana su kako bi potaknula raspravu o načinima i putovima kako su žene djelovale fotografski, polazeći od činjenice da, kada govorimo o ovom području, žene u fotografiju ulaze kasno i uz mnoge prepreke. Tiskani mediji bili su važno mjesto prodora fotografije u različite slojeve društva. Unatoč određenom broju specijaliziranih fotografskih časopisa, koji se u Jugoslaviji počinju objavljivati od 1911., većina njih uglavnom je posvećena tehničkim pitanjima, savjetima fotoamaterima i reklamiranju novih proizvoda. Takvo će stanje dugo potrajati, dok će se tema ženske fotografije početi razmatrati tek nakon Drugog svjetskog rata, a i tada tek sporadično i nesustavno.
Za ovu izložbu izdvojeno je pet umjetnica koje su na razne načine bile povezane s Fotoklubom Zagreb. Naime, upravo su fotoklubovi generatori promjena koje su obilježile razdoblje između 1950-ih i 1980-ih godina, koje je u fokusu ove izložbe. Većina njih, poput Slavke Pavić, Erike Šmider, Danijele Lušin i Ivančice Privore Kurtele, sudjelovala je u radu kluba te osnutku Ženske sekcije 1973. godine, nakon čega je uslijedio niz izložbi na kojima su se skupno predstavile. U istome je klubu osnovna znanja o fotografiji stekla i slikarica Jadranka Fatur, čiji fotografski opus možemo pripisati konceptualnim tendencijama karakterističnima za 1970-e godine. Uz njih, nekoliko je fotokolaža koje su između 1960. i ranih 1970-ih godina izradile samouke autorice Inka Švertasek i Nada Vrkljan-Križić. Ovakav izbor pripomoći će u rasvjetljivanju pozicije žena u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti i eksperimentima u području fotografije te će potaknuti istraživanja o onome što su o ženama s kamerom u rukama govorili drugi. Je li način kako su snimale specifičan za “ženski pogled”, ili iza objektiva ipak ne postoje rodne razlike?
Izložba je organizirana u suradnji Narodnog muzeja, Zadar, Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb i Galerije umjetnina, Split.
ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!
Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak), od 08:00 sati pa do 15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…