ZADAR / ŽUPANIJA
SV. FILIP I JAKOV: DKC Kino prvi je i jedini društveno-kulturni centar takve vrste izvan veće urbane sredine
DKC Kino u Sv. Filipu i Jakovu prvi je i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Hrvatskoj.
DKC Kino, društveno-kulturni centar u Općini Sv. Filip i Jakov, osnovan je u kolovozu 2020. godine u prostoru starog kina u centru istoimenog mjesta. Kino je izgrađeno 1978. godine na mjestu dotadašnjeg društvenog doma, samodoprinosima građana kojima su se tada izgradili i dječji vrtić, samoposluga, stanovi, riva. Dvorana je otvorena 1980., a dan poslije prikazan je i prvi film, Valter brani Sarajevo. Kao i većina kinodvorana u manjim mjestima diljem obale, i ova je funkcionirala kao društveni centar, mjesto okupljanja zajednice, a svjedoci tvrde da se radilo o najboljem kinu u Dalmaciji. Kao i većinu dotadašnjih mjesta društvenosti, i ovaj je prostor krajem 1980-ih i tijekom 1990-ih bio djelomično zatvoren, nedostupan, zapušten. U novoj je državi naglasak stavljen na turističku i ugostiteljsku djelatnost koja generira privatni profit, a zajedničko i javno stavljeno je u drugi plan. Mladi su odselili, stari su ostarili.
Iako je prostor oko kina zadržao funkciju javnog mjesta okupljanja i druženja, pravo buđenje prostora počinje 2018., kada je kino digitalizirano sredstvima Ministarstva kulture, a saniran je i krov kinodvorane. Krajem iste godine projekt Udruge za kulturu i umjetnost U Pokretu, uz partnerstvo Općine Sv. Filip i Jakov te zadarske Zajednice udruga Centar nezavisne kulture, odabran je za financiranje kroz poziv Kultura u centru.
Projekt K.IN.O. – Centar za Kulturu, INovaciju i Obrazovanje preobrazio je staro kino u društveno-kulturni centar koji se sastoji se od unutarnjeg (497 m2) i dvorišnog prostora (134 m2). Unutarnji prostor čine kino dvorana s 200 sjedala i pozornicom, Tinel (foaje) koji služi kao dnevni boravak za građanstvo te dodatne prostorije. Osnovni cilj projekta bio je uključivanje građana u stvaranje većeg broja kulturnih i umjetničkih sadržaja u lokalnoj zajednici, uz paralelni cilj jačanja kapaciteta aktera civilnog i javnog sektora kako bi se zajednički kreirao model sudioničkog upravljanja u kulturi.
U Općini je registrirano 39 organizacija civilnog društva, od kojih 13 djeluje u području kulture i umjetnosti. U mjestu i općini postoje mnogi pojedinci i inicijative koje se bave kulturnim i umjetničkim sadržajima, kao što su ples, gluma, poezija, književnost, slikarstvo, fotografija, kinematografija, rukotvorine, glazba, folklor i kulturna baština. Pjesma, gluma i odlazak u kino imaju dugu tradiciju u Sv. Filip i Jakovu. Projekt K.IN.O. se nadovezao na tu tradiciju, nastojeći da podrži i nadogradi strast prema kulturi i umjetnosti te da postavi temelje suvremenog centra za kulturu, mjesto u kojem će lokalna samouprava, udruge i građani zajedno osmišljavati i stvarati sociokulturne i umjetničke programe.
U prostoru se održavaju koncerti, foto i video radionice, projekcije filmova, glazbene slušaonice, izložbe, neformalni sastanci, seminari, voloterski programi, dječje radionice i programi koje osmišljavaju djeca i mladi, čitaonica i dnevni boravak. Tinel je prostor okupljanja gdje se mještani sastaju, igraju društvene igre, slušaju glazbu, čitaju knjige, koriste opremu i klupski kafić. Kino u sklopu DKC-a je jedino javno kino u Zadarskoj županiji.
Radi sudioničkog upravljanja prostorom, kao rezultat projekta K.IN.O, oformljena je Platforma za Kino, neformalna inicijativa udruga i pojedinaca koji za svoje umjetničko, kulturno i društveno djelovanje koriste prostor DKC-a Kino. Platformu čini 6 članica organizacija civilnog društva i 37 pojedinaca. Platformom upravlja Skupština, koju čine predstavnici svih organizacija članica i individualni članovi Platforme, te je otvoreno novim korisnicima prostora DKC-a. Platforma ima dvije su-koordinatorice koje bira Skupština.
Potpora za koordinaciju Platforme osigurana je kroz podršku lokalnim zagovaračkim platformama pri Zakladi Kultura nova, a članice Platforme osiguravaju programska sredstva. Organizacije uključene u suradničku platformu su Umjetnička organizacija Irida, Udruga Super 8, Ženska klapa Karmel, SKUD Kreativac, Glazbena udruga Jeremije i Udruga U Pokretu. Neke udruge iz Platforme imaju pojedinačne ugovore za korištenje prostora, a kinoprikazivačku djelatnost vodi udruga Super 8, koja provodi i programe kinoteke te fotokluba. Podrška Zaklade Kultura nova obuhvaća i potporu za izgradnju kapaciteta članica za strateško promišljanje i participativno planiranje, izradu preporuka za integraciju suvremene kulture u lokalnu (kulturnu) politiku te preporuka za rad društveno-kulturnih centara po modelu sudioničkog upravljanja i javno-civilnog partnerstva u malim mjestima.
Prostorom upravlja Koordinacija za Kino, koju je službenim aktom osnovala Općina Sv. Filip i Jakov. Koordinaciju čine dva predstavnika Općine (vlasnika prostora) i tri predstavnika Platforme (upravitelja prostora i programa). Odluke Koordinacije potvrđuje gradonačelnik. Općina osigurava troškove režija za prostor te podršku za obavljanje poslova vezanih uz rad društveno-kulturnog centra.
Specifičnost DKC-a Kino ogleda se u dvije važne stavke. Prvo, na pozivu Kultura u centru od 34 projekta odabrana za financiranje, tek su se 3 provodila u općinama. To su bile Šolta, Svetvinčenat i Sv. Filip i Jakov. Od te tri općine, jedino je u Filipjakovu zaživio prostor kao društveno-kulturni centar kojim se sudionički upravlja. S tim povezano, DKC Kino je prvi i za sada jedini društveno-kulturni centar sa sudioničkim modelom upravljanja koji se ne nalazi u gradu ili većoj urbanoj sredini u Republici Hrvatskoj. U tom je smislu važno što je DKC Kino od 2021. dio Mreže kulturnih centara u Europi (ENCC) koja broji preko 3500 članica.
“Mislim da činjenica što su u maloj sredini ljudi povezani na više razina pomoglo pri uspostavi kvalitetne suradnje. Učinci su odmah uočljivi, komunikacija je brža, manje-više svi dijele iste prostore i u najmanju ruku svi žele da djeca imaju mjesto za druženje i raznovrsne aktivnosti. Na kraju smo svi mještani, od načelnika, komunalnog radnika, učiteljice i majke do mularije. Jedan od težih aspekata bilo je osvješćivanje javnosti da je Kino u svim aspektima otvoreno za sve, ne za odabrane, da javno dobro pripada svima, njegovo korištenje je svačije pravo, ali i odgovornost. Naše društvo ima jednu dobru dozu nepovjerenja prema vlastima kao i sumnjičavost prema bezuvjetnom djelovanju, brzo se prikrpa niži motiv ako se nešto radi za javno dobro. Najljepše iskustvo je vidjeti ljude da se ponašaju kao u vlastitom domu. Uvijek se nađe netko da skuha čaj za šankom, predloži radionicu, prenese stolice i kaže djeci da pokupe smeće. Kulturu stvaramo svi mi zajedno, a sada nam je potrebna više nego ikada”, zaključuje koordinatorica Platforme i DKC-a Lucija Mikas.
Izvor: Kulturpunkt.hr
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!