Hrvatska
Plenković: Onaj koji završi u bolnici zbog covida zauzima mjesto nekome drugome
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, posjetio je u subotu zajedno s ministrom zdravstva Vilijem Berošem, KB Dubrava i sastao se s ravnateljem Ivicom Lukšićem, Kriznim stožerom KB-a Dubrava te drugima iz užeg vodstva bolnice.
Na sastanku se razgovaralo o daljnjoj borbi protiv covida-19, povećavanju kapaciteta covid-odjela te organizaciji sustava u ovoj fazi pandemije.
“Mišljenje ministra Beroša, njegovih kolega, stručne skupine, ravnatelja Lukšića je da je hrvatski zdravstveni sustav funkcionalan, da ima kapaciteta skrbiti o svim pacijentima koji su hospitalizirani i onima koji će to tek biti”, rekao je Plenković nakon sastanka.
Još jednom je istaknuo važnost cijepljenja te pozvao sve one koji to još nisu, da se cijepe.
“Ključna poruka je upozorenje. Još jednom ukazujem da imamo dovoljno cjepiva”, istaknuo je i dodao da bi se svi trebali cijepiti. Pozvao je i da se primi treća doza.
“Sve smo učinili da je cjepivo tu, cijepljenje će smanjiti broj zaraženih, hospitaliziranih, a onda i preminulih. Onaj koji završi na bolničkom liječenju, zauzima mjesto nekome drugom koji zahtijeva skrb zbog neke druge bolesti”, rekao je.
Beroš: Ne razmišljamo o obveznom cijepljenju
“Cijena necijepljenja i nepridržavanje mjera je jako velika. Cijena covida je oko četiri milijarde”, rekao je Beroš te kazao kako se ne razmišlja o obaveznom cijepljenju.
“Ne, da smo htjeli uvesti obvezno cijepljenje, to bismo napravili. Preduvjet je pogoršanje epidemiološke situacije. Ako se pogorša, radi se o ograničavanju neesencijalnih okupljanja. U ovom trenutku nismo razmišljali o obveznom cijepljenju”, rekao je.
“Svaki krevet koji je dodijeljen covid pacijentu, oduzima mjesto drugome tko boluje od bolesti i to moramo spriječiti”, rekao je Beroš i dodao da se trebaju nositi maske, držati do higijene.
Kazao je da dobiva fotografije redova za cijepljenje diljem zemlje i da takvi prizori vesele.
Komentirao je i izjavu Zlatka Hasanbegovića koji je rekao da je njegovo pravo da se zarazi.
“Njegovo pravo nije ugroziti život nekome drugome”, rekao je Beroš.
Plenković je rekao da su stalno apelirali da se treba cijepiti.
“Mi smo na zadnjoj sjedini 300.000 doza donirali. Idemo malo shvatiti što je Vladi najvažnije – prvo je zaštita građana. Imamo izvanredno požrtvovno osoblje, kao i što imamo cjepivo u izobilju. Zaokružili smo paket koji država treba dati. Odgovornost građana je da doprinos kolektivnom naporu”, rekao je Plenković dodajući da funkcioniraju i promet, financije, školstvo…
“Nemamo luksuz birati, bitno je znati da su svi elementi potrebni. Ali baviti se aktivnostima koji mogu ugroziti živote treba izbjegnuti. Ne mora se raditi nešto što je luksuz tijekom četvrtog vala. Takav luksuz gdje se može zaraziti treba izbjegavati, to je osobna odgovornost”, rekao je.
Kazao je da su pacijenti u teškim situacijama i da se divi medicinskom osoblju. “Svi oni koji pretendiraju da ovo ne postoji, neka samo dođu na 30 sekundi i da će promijeniti mišljenje”, rekao je.
I Plenković se referirao na Hasanbegovića.
“Mogu tražiti minutu u eteru, ali mogu i govoriti imbecilne izjave poput njega. Neka dođu vidjeti ljude koji isto kao on ima pravo zaraziti se. Ima šešir saborskog zastupnika pa misli da može lupati što želi. To je loše i to misli 99 posto Hrvata. Imali smo već situacija kada su mi se javljali zastupnici od doma, naći će se tehničko rješenje. Neće, vjerujte mi, Sabor propasti zbog nedolaska takvih retoričara”, rekao je Plenković.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
CENTAR ZA STARIJE OSOBE, SV. FILIP I JAKOV: Objavljen Javni poziv za zapošljavanje i program osposobljavanja za kuhare i njegovatelje. Evo svih detalja…
REGATA GLADUŠA / Na Dugi otok stiže jedrilica koja je oplovila svijet!
MAS / Zadnji poziv za razgled izložbe Silvija Vujičića “Dodir smrti / Necrohaphe”
Udruga socijalnih radnika Zadar stručnim skupom obilježila Svjetski dan socijalnog rada
