Hrvatska
ŠTO JE 2G? Zna se i kada bi točno mogla krenuti ova najstroža mjera koju spominju Beroš i Božinović…
Beroš je kazao da ‘možda prijeđemo na model 2G na koji je čitava Austrija prešla’
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj iz dana u dan je sve gora; posljednjih nekoliko dana obarali su se rekordi po broju novozaraženih koji su prešli sedam tisuća.
Ministar zdravstva Vili Beroš u subotu je s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem posjetio KB Dubrava, želeći dati potporu djelatnicima bolnice i osvijestiti koliko je situacija teška.
Beroš je kazao da “u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, moramo na sve biti spremni” te da “možda prijeđemo na model 2G na koji je čitava Austrija prešla”.
Što je 2G?
Što uopće označava 2G? Iza oznake “2G” krije se “geimpft oder genesen”, odnosno “cijepljeni i preboljeli”. Ovakav model podrazumijeva, dakle, covid-potvrde samo za osobe koje su ili cijepljenje ili su preboljele virus. Negativan test na koronavirus u tom se slučaju ne bi priznavao.
No, kako su Austrijanci zamislili da će funkcionirati taj model? Austrija je u petak najavila značajno pooštravanje ograničenja u cijeloj zemlji od 8. studenog te će necijepljenima biti zabranjen ulazak u restorane, frizerske salone i brojna događanja.
Gdje će sve biti potreban dokaz o 2G?
- Gastronomija (tj. restorani, kafići, barovi, bilo u zatvorenom ili na otvorenom)
- Hoteli
- Usluge koje zahtijevaju bliski fizički kontakt poput frizera i kozmetičkih salona
- Kina i kazališta
- Događaji za više od 25 osoba, bilo da sjede ili stoje
Dakle, necijepljene osobe neće moći ući u gore navedene prostore. Za uvođenje ovog 2G pravila je predviđeno prijelazno razdoblje od četiri tjedna, tijekom kojeg će biti dovoljan negativan PCR test u kombinaciji s dokazom prve doze cjepiva protiv koronavirusa, piše austrijski The Local.
Za radna mjesta, gdje je nedavno uvedeno 3G pravilo (“geimpft, genesen oder getestet”; odnosno cijepljeni, oporavljeni ili testirani), PCR testovi i dalje će vrijediti za ulazak.
Na nekoliko mjesta će biti potrebne FFP2 maske, no u tim prostorima nije potreban dokaz o 2G ili 3G:
- Kulturna mjesta poput knjižnica i muzeja
- Žičara
- Svi maloprodajni objekti
- Javni prijevoz, te za kupce u supermarketima i ljekarnama
Također, mijenja se i valjanost austrijske aplikacije koja se koristi za dokazivanje cijepljenja, Green Pass. Osobe će se smatrati potpuno cijepljenima tek devet mjeseci nakon njihove druge doze cjepiva protiv Covid-19. Cilj je potaknuti uzimanje treće doze, koja je svima dostupna šest mjeseci nakon druge doze.
Osim toga, uklanjaju se i sve izlazne provjere, odnosno zahtjevi za pokazivanjem dokaza o 3G-u kako bi se napustili određene općine. Ove izmjene stupaju na snagu od ponedjeljka, 8. studenog.
‘Ozbiljna situacija u Austriji’
Ovakvu promjenu austrijski kancelar Alexander Schallenberg pravdao je “ozbiljnom situacijom” u Austriji, kao i “visokom stopom popunjenosti kreveta intenzivne njege koja raste brže od očekivanog”. Austrijsko ministarstvo zdravstva u petak je izvijestilo o 9.388 novih slučajeva u posljednja 24 sata.
Restriktivnije mjere usmjerene su na smanjenje širenja virusa, osiguravanje da se zdravstveni sustav može nositi s tim, te poticanje cijepljenja kako bi se dugoročno povećala zaštita.
“U autu vežete pojas [da biste se zaštitili]. Cijepljenje je sigurnosni pojas u pandemiji”, rekao Schallenberg na konferenciji za novinare u petak navečer najavljujući mjere.
Nekoliko regija već je odlučilo pooštriti svoja pravila izvan nacionalnih mjera, posebno Beč koji je 2G najavio prije sastanka vlade i regija u petak.
Jedna od kritika novih mjera bila je da su česte promjene i regionalne varijacije u ograničenjima zbunjujuće za praćenje. Prošlo je samo tjedan dana otkako je Austrija posljednji put ažurirala svoj postupni plan za ograničenja Covida, uvodeći dvije dodatne faze za izradu plana u pet koraka.
Svaka faza bila je povezana s različitom razinom kapaciteta jedinica intenzivnog liječenja. Austrija je prošlog tjedna još uvijek bila u prvoj fazi od pet, s oko deset posto kreveta intenzivne njege zauzeto pacijentima s Covidom-19. Ipak, prošlog je tjedna postalo jasno da će Austrija ući u sljedeću fazu jer se broj pacijenata s Covidom u jedinicama intenzivnog liječenja približio 300, a ovaj tjedan broj je počeo još više rasti.
Promjene znače da zemlja ulazi u razinu 4, koja je tek prošli tjedan dodana u plan.
Sljedeća i posljednja faza, razina 5, bila bi zatvaranje za necijepljene osobe, kojima bi bilo dopušteno napustiti svoje domove samo u određenim okolnostima. Prema sadašnjim pravilima, ova posljednja razina se uvodi ako stopa popunjenosti jedinica intenzivnog liječenja prelazi 600 kreveta (ili 30 posto popunjenosti).
Kako bi ovaj model izgledao u Hrvatskoj?
Nije poznato kako bi ovaj model, ako do njega uopće i dođe izgledao u Hrvatskoj. Jedino što znamo jest Beroševa izjava da je tako nešto moguće i izjava njegovog kolege iz Vlade Davora Božinovića.
On je u petak kazao kako je od 4. siječnja moguća promjena covid potvrda koja bi išla upravo u opisanom smjeru. Test više ne bi bio kriterij za dobivanje covid potvrde, već bi se ona mogla dobiti isključivo na temelju preboljenog covida ili potvrde o cjepivu. Zasad nije bilo govora o tome za što bi sve vrijedile te nove covid potvrde – kao i ove postojeće koje su pred uvođenjem – za javne i državne službe, ili bi situacija bila drugačija.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa