Hrvatska
Lauc: “Ljudi se ne mogu sakriti od virusa, zbog mjera će samo živjeti koji tjedan duže”
Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta vlade, na Facebooku je objavio status o mjerama.
“Ne zaboravite da različite ‘mjere’ (zabrane rada, maske, samoizolacije, online nastava i sl) ne mogu smanjiti broj zaraženih i bolesnih. One samo za određeni postotak (10%, 20%) usporavaju širenje epidemije, tj. do istog broja zaraženih dođemo za primjerice 33, ili 36, a ne 30 dana”, tvrdi Lauc.
“U kontakt s virusom ćemo doći svi, a mjere imaju smisla samo ako raspoređivanjem bolesnih u nekoliko tjedana više omogućavamo da svi dobiju adekvatnu liječničku skrb. Broj teško bolesnih i umrlih možemo smanjiti samo cijepljenjem rizičnih skupina i pametnim ulaganjem sredstava u razvoj kvalitetne zdravstvene zaštite”, piše Lauc.
Njegova objava izazvala je niz komentara, a u jednom od njih netko je konstatirao da umiru ljudi od 50 godina i mlađi. “To je tebi ‘koji tjedan prije ili poslije’. Ti si teški sociopat”, napisao mu je muškarac.
Lauc je odgovorio: “I ti od 50 i mlađi bi umrli koji tjedan prije, ili poslije. Od virusa se neće uspjeti sakriti ‘mjerama’. Mjere samo pomiču trenutak zaraze koji tjedan kasnije. Razmislite ponovo i nemojte vrijeđati.”
Petero članova Znanstvenog savjeta pisalo Plenkoviću o Laucu
Dio članova Znanstvenog savjeta za covid-19 uputio je krajem listopada vladi otvoreno pismo u kojem se ograđuje od brojnih izjava Gordana Lauca, koji je i sam član tog tijela.
Otvoreno pismo potpisalo je petero članova Savjeta – Andreja Ambriović Ristov, Branko Kolarić, Igor Rudan, Nenad Ban i Petra Klepac.
“U potpunosti se ograđujemo od svih istupa prof. dr. sc. Gordana Lauca o pandemiji COVID-19 od ljeta 2020. godine do danas”, stoji u pismu.
“Pritom, posebno se ograđujemo od njegovih poruka ili insinuacija gdje proglašava pandemiju na bilo koji način završenom, tvrdi da postoje okolnosti u kojima se “bolje” zaraziti, relativizira učinkovitost epidemioloških mjera i potrebu za njihovom primjenom, preporučuje cijepljenje samo osobama starijima od određene dobi, ili insinuira da u Hrvatskoj postoji bilo kakav oblik povezanosti povećane smrtnosti stanovništva sa cijepljenjem”, navodi se u otvorenom pismu.
Vlada je na pismo članova Savjeta odgovorila samo: “Demokracija.”
Lauc: Ograđuju se od stvari koje ja nikad nisam rekao ili su nesporne
Lauc se opširno o tom pismu oglasio na svom Facebook profilu.
“Trećina članova Znanstvenog savjeta poslala je danas pismo medijima u kojem se ograđuju od mojih stavova. Posebno se, kažu, ograđuju od mojih poruka ili insinuacija gdje pandemiju proglašava na bilo koji način završenom, tvrdim da postoje okolnosti u kojima se ‘bolje zaraziti’, relativiziram učinkovitost epidemioloških mjera i potrebu za njihovom primjenom, preporučujem cijepljenje samo osobama starijima od određene dobi ili insinuiram da u Hrvatskoj postoji bilo kakav oblik povezanosti povećane smrtnosti stanovništva sa cijepljenjem.
U jednoj stvari se mogu složiti s njima. Doista se ne slažemo oko toga kada bi trebao biti kraj pandemije. Prema izjavama nekih od njih, pandemija bi trebala trajati još nekoliko godina. Ovaj virus (a ni druge viruse) nikada nećemo eliminirati i s time se treba pomiriti. Od kada je cjepiva više nego što ima ljudi koji se žele cijepiti bilo kakve ‘pandemijske’ mjere nemaju smisla i u tom kontekstu bi trebalo što prije proglasiti kraj pandemije, tj. izvanrednog stanja u kojem tijela koja u normalnim uvjetima to nemaju pravo raditi određuju sudbinu svih nas. Tu oni misle drugačije i to su vrlo jasno pokazali pismom u prosincu 2020. godine kada su u trenutku kada smo već prešli vrhunac epidemije ultimativno zahtijevali ‘uvođenje najstrožih mogućih mjera’ u Hrvatsku.
Sve drugo od čega se oni ‘posebno ograđuju’ su stvari koje ja ili nikada nisam rekao, ili su potpuno nesporne, tako da se to što se njih petoro ograđuje od tih činjenica ne može promijeniti te nesporne činjenice”, napisao je.
Hrvatska
Ryanair srezao cijene: Letovi iz Zadra, Zagreba i Dubrovnika od 14.99 eura
Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura. Nova godina donosi nove Ryanair popuste. Ovaj popularni europski niskobudžetni avioprijevoznik poznat je po povoljnim cijenama karata i kratkotrajnim akcijama na koje treba brzo reagirati, piše Dubrovačkidnevnik.
Letovi iz Hrvatske dostupni su s aerodroma u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, a ponuda letova iz glavnog grada zemlje je najbogatija. Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura.
Let prema Sofiji dostupan je od 19.35 eura, a prema Malagi od 21.99 eura. U okviru iste akcije iz Zagreba su dostupni i letovi prema Lanzaroteu po cijeni od 24.99 eura, Malmöu od 34.58 eura, Oslu od 37.97 eura te Palermu od 73.99 eura.
Ponuda letova iz Zadra nešto je skromnija – iz ovog grada se može letjeti u Poznan po cijeni od 28.08 eura te u Eindhoven po cijeni od 36.09 eura. Iz Dubrovnika su dostupni letovi za Bruxelles od 14.99 eura, Dublin od 19.99 eura, Poznan od 30.39 eura i Bari od 30.94 eura.
Karte je potrebno rezervirati do 9. siječnja 2025., a za putovanja između 8. siječnja 2025. i 31. ožujka 2025.
Hrvatska
Crna prognoza: Očekuje se da će cijene ove godine duplo rasti od plaća
Građani eurozone očekuju da će cijene i ove jeseni rasti više nego dvostruko snažnije nego plaće u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke (ECB). Ove jeseni godišnja stopa inflacije iznosit će 2,6 posto, procijenili su potrošači u ECB-ovoj anketi provedenoj u studenom, naznačivši da očekuju nešto brži rast cijena nego što su bili prognozirali u listopadu.
Do jeseni 2028. godine iznosit će po njihovim prognozama 2,4 posto. Samo mjesec dana ranije bili su procijenili da će iznositi 2,1 posto. To bi značilo da ECB po njihovim procjenama ni za tri godine neće dosegnuti ciljanu stopu inflacije od dva posto. Njihove procjene za jesen 2028. predviđaju isti rast cijena kao i u prošlogodišnjem prosincu. Europski statistički ured preliminarno je izračunao da je stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 2,4 posto.
U 2024. cijene su po procjenama građana porasle za 3,4 posto, pokazala je ECB-ova anketa, objavljena u utorak.
Nominalne plaće trebale bi po njima ove jeseni porasti za 1,1 posto. Još u rujnu bili su prognozirali da će do početka jeseni 2025. porasti za 1,3 posto. Nominalna potrošnja trebala bi ove jeseni po njihovim novim procjenama porasti za 3,5 posto, neznatno snažnije no što su bili prognozirali u listopadu.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi se pak u istom razdoblju smanjiti za 1,3 posto, nešto snažnije no što su građani do sada očekivali. Stopa nezaposlenosti trenutno po njihovoj procjeni iznosi 10,1 posto, pokazuje istraživanje provedeno u studenom, a do studenog 2025. godine trebala bi porasti na 10,6 posto.
U ECB-ovoj anketi sudjeluje oko 19 tisuća građana iz 11 zemalja eurozone, uključujući Belgiju, Njemačku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Nizozemsku, Irsku, Grčku, Austriju, Portugal i Finsku.
Hrvatska
Preminuo je Stipica Kalogjera, nezaobilazna osobnost hrvatske festivalske scene
Stjepan “Stipica” Kalogjera (Beograd, 24. svibnja 1934. – Zagreb, 3. siječnja 2025.), hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent, dugogodišnji član HDS-a, preminuo je prije nekoliko dana, a zauvijek će ostati urezan u povijest glazbene umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za glazbom.
Stipica Kalogjera već je od malih nogu pokazivao izniman talent za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi svoje obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. Unatoč tome zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.
Njegova profesionalna glazbena karijera započela je 1958. godine kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a 1991.– 1993. glazbeni producent.
Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu Vino i gitare, Ti si moja obala, Dobra večer, uzorita, Sviraj mi, gitaro, Margarita, Vjeruj mi, Krovovi, Ti, koju ne poznam, Poslije kiše dolazi sunce, Bit ćeš uvijek moja, Adrese moje mladosti, Ča je bilo tega više ni, Ponoćno sunce i Tvojih pola sata.
Tijekom svoje bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album Tihi obrt, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010. dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.
Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).
Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica uspoređuje s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima. Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu, koja će nastaviti inspirirati generacije.
-
Hrvatska3 dana prije
KRAJ BOŽIĆNIH BLAGDANA / Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? / Većina trgovačkih centara danas je zatvorena; u ponedjeljak ne radi nitko!
-
Hrvatska5 dana prije
Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj: Vrh popisa neće nikoga iznenaditi
-
Hrvatska5 dana prije
Sve je više viroza, liječnici upozoravaju: Najviše dominiraju ove infekcije