Hrvatska
Donesena konačna odluka o covid-potvrdama, evo tko ih mora imati, a tko ne
U posljednja 24 sata zabilježeno je 6.449 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminule su 53 osobe. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije od utorka se u javnom i državnom sektoru počinju primjenjivati covid potvrde, o čemu je Nacionalni stožer civilne zaštite danas detaljno izvijestio javnost na konferenciji za medije.
“Među 53 umrlih, 14 osoba je bilo cijepljenih s dvije doze, jedna s tri, a jedna s jednom dozom”, rečeno je na početku konferencije.
“Mi smo imali 6449 novooboljelih, tjedan ranije imali smo 6932 novooboljele osobe, a tjedan prije 4392 novoboljele osobe. U prvih pet dana ovog tjedna imamo 25.959 novoboljelih, prošli tjedan je to bilo 19.726. Imamo, dakle, 36 posto više novooboljelih”, rekao je Capak.
Hrvatska je po stopi smrtnosti, s 2379,2 umrla na milijun stanovnika, na 21. mjestu u Europskoj uniji.
“U 24 sata je hospitalizirano 277 osoba. 73 posto nije cijepljeno. Ne respirator su stavljene 22 osobe u 24 sata, 17 nije cijepljeno. Od 53 umrla, 39 nije cijepljeno nijednom dozom. U zadnjih 7 dana od 9 najmlađih umrlih, nitko nije bio cijepljen. 71 posto novootkrivenih zaraženih nije cijepljeno”, rekao je Capak.
Davor Božinović govorio je o široj upotrebi covid potvrda u državnim i javnim službama.
“Odluka stupa na snagu 16. kako bi u ponedjeljak 15. svi oni na koje se odnosi odluka mogli obaviti testiranje”, rekao je. Popis svih testnih mjesta bit će javno objavljen na službenim internet stranicama institucija.
U sustavu koji će obuhvatiti proširenje covid potvrda je 270.000 zaposlenika bez trgovačkih društava.
Covid potvrde bit će potrebne kako za zaposlenike, tako i za građane koji dolaze u državne i javne službe. Što se tiče studenata, odluka o covid potvrdama bit će diskrecijska odluka svakog fakulteta.
“Ova mjera uvodi se isključivo iz epidemioloških razloga. EU digitalna covid potvrda je dokaz da je osoba testirana, negativna, preboljela virus ili je cijepljena. Odluka se odnosi na dužnosnike, državne i javne službenike, lokalne službenike, zaposlenike trgovačkih društava u vlasti države ili lokalne samouprave”, rekao je Božinović. Oni koji nemaju potvrde morat će se testirati dvaput tjedno. Tko sve može provoditi testiranje objavljeno je na stranicama HZJZ-a.
“Dužnosnici, službenici i zaposlenici obavezni su potvrdu ili odgovarajući dokaz predočiti prilikom ulaska u prostorije i dati je na uvid osobi koju poslodavac odredi. Ista odluka odnosi se i na sve stranke koje dolaze, sve pružatelje usluga koji pružaju usluge u tim prostorima ili druge osobe koje tu dolaze po bilo kojoj osnovi. Oni koji odbiju testiranje, odnosno odbiju predočiti potvrdu ili drugi dokaz ne mogu ulaziti i boraviti u prostorijama”, dodao je.
Božinović je objasnio i na koga se nova odluka ne odnosi.
“Ovo se ne odnosi na studente, učenike, na osobe mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu ili vrtić, osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, na osobe koje u područje HZZO-a dolaze podići svoju covid potvrdu, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice, na osobe koje imaju kontraindikaciju na cjepivo”, rekao je Božinović.
“Dana je preporuka i poslodavcima na koje se ovo ne odnosi da sami mogu uvesti mjeru”, dodao je.
Stožer je također proužio odluke koje se odnose na rad trgovina, javni prijevoz, odluku o maskama te odluku o prelasku granice.
Sustav covid potvrda i aplikaciju CovidGO razvio je AKD.
“Mi smo lani dobili u zadaću da što brže uspostavimo sustav EU digitalnih covid potvrda. Sam sustav je robusan, stabilna, zahtijevao je intenzivnu regulaciju. Trenutno je izdano oko 2,8 milijuna covid potvrda”, rekao je Jure Sertić, glavni direktor AKD-a.
Istaknuto je da je sustav napravljen tako da preuzimanje covid potvrda za građane “ne može biti jednostavnije”.
Najlakše je, kažu, to učiniti preko platforme e-Građani. “To ne može biti jednostavnije, napravljeno je da bude dostupan što širem krugu ljudi”, rekla je Kristina Leko Kuštrak iz AKD-a.
Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu
Što s onima koji još ne koriste sustav e-Građana?
“Postoje dodatni načini kako oni fizički mogu do covid potvrda. Omogućili smo da sva testna mjesta mogu izdati covid potvrdu. Omogućili smo i da punktovi HZJZ-a izdaju potvrde, ali i HZZO šalteri. S obzirom na nove mejre i potencijalno veći broj korisnika koji će obavljati testiranji i trebati potvrdu otvorili novih preko 6,5 tisuća ustanova – ordinacije opće medicine, pedijatrijske ordinacije, medicine rada…”, rekla je Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja HZZO-a.
“Svako testiranje i cijepljenje se odmah evidentiraju u sustavu. Preko vikenda apeliramo da se to obavi isključivo preko e-Građana”, rekla je Curać.
“Svaka promjena statusa cijepljenja osobe zahtijeva da osoba izvadi novu covid potvrdu. Ovo posebno napominjemo jer je u tijeku kampanja dodatnom dozom. Treća doza ne znači da će se automatski produžiti covid potvrda. Te osobe trebaju dobiti novu potvrdu. Želimo biti jasni – dodatna doza ne znači automatsko produljenje, nego građani mogu dobiti novu potvrda. Nova će potvrda vrijediti godinu dana od dana cijepljenja”, rečeno je.
“Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu. QR kod je digitalno potpisan, vi ne možete nju krivotvoriti u smislu da generirate podatke. Ali na terenu se koriste tuđe ili se papirnate potvrde krivotvore. Pozivamo sve one koji će kontrolirati, sama kontrola bez uvida u osobni dokument nema smisla. Jer kako ćete to potvrditi bez uvida u osobni dokument”, rekla je Leko Kuštrak.
“Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava”
Ministar zdravstva Vili Beroš preuzeo je riječ.
“Stanje s epidemiološkog aspekta doista je zabrinjavajuće. upravo to i je razlgo što smo napravili ono tšo govorimo duže vrijeme, trenutak je da zađive i nopve sigurnosne epidemiološke mjere. Vjeurjemo da ostvarujemo veću zdravstvenu sigurnost, smanjujemo mogućnost virusa da se širi, da mutira, umanjujemo njegov kapacitet za daljnje širenje. Da je tome tako, svjedoče dosadašnja iskustva is sustava zdravstva i socijale. Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava. One ih povećavaju, omogućuju nam svakodnevne aktivnosti”, rekao je Beroš.
“Možemo naše teško bolesne sugrađane koji leže u bolnicama i na respiratorima pitati jesu li oni u stanju konzumirati svoja prava i slobode. Stoga imajmo to na umu kad je riječ o novim mjerama, one su tu radi zajedničke sigurnosti. Mogu to usporediti sa slobodom upravljanja osobnim automobilom. I tu se moramo pridržavati određenih prava i ne smijemo ugrožavati druge ljude. Prolazak kroz crveno nije pravo, time se ugrožavaju tuđi životi”, rekao je Beroš.
“U posebnim okolonostima, a ova pandemija to jest, moramo se držati nekih mjera. Svaki dan učimo nešto novo. Ostaje da je cijepljenje najbolji izlaz. Hvala svim građanima, zadnja tri dana njih je 50.000 koji su to prepoznali. No i neke zemlje koje imaju visoku procijepljenost opet imaju širenje virusa. Cijepljenje je najvažniji, ali ne i jedini način borbe. Treba se držati mjera. Zato te zemlje koje imaju visoku procijepljenost ponovo uvode mjere”, rekao je Beroš.
“Na vidiku imamo nove elemente koji mogu pomoći, to su lijekovi”, kaže Beroš koji te dodao da Hrvatska već pregovara o kupnji lijekova.
Alemka Markotić rekla je da je delta plus varijanta u cijeloj Europi trenutno na ispod jedan posto.
“Prati se cijela ta situacija, ono što znamo i pretpostavljamo je da kako bude postignuta veća prokuženost deltom, ova će dobivati novi prostor. Zna se da je još dodatno potentnija i virulentnija. Ponovno, da bi simo se riješili tih varijanti i smanjili pojavljivanje novih, moramo se držati mjera, moramo se cijepiti”, rekla je Markotić.
Božinović onda koji su drugi dokaz da je osoba imala koronavirus.
“To je da su preboljele bolest unazad 12 mjeseci, to se dokazuje potvrdom liječnika koji istu izdaje na temelju brzog antigenskog testa.
Također, oni koji su bili vjerojatni slučajevi, oni također moraju pokazati medicinsku dijagnozu. Također, oni koji su unutar 12 mjeseci zarazu imali i dokazali PCR testom, ali i oni moraju pokazati liječničku dokumentaciju”, rekao je.
Tko će plaćati testiranja?
Capak je rekao da privatnim testnim mjestima neće i ne mogu određivati cijenu testova: “To ovisi o tržištu, hoće li cijena biti slična kao u zdravstvenom sustavu ili će biti veća. Što se tiče privatnih testnih mjesta, njima ne možemo određivati cijenu. Testovi su sada prilično jeftini, pa to ne bi trebao biti problem”.
Korisnici usluga će plaćati test, dok će za zaposlene biti besplatan. “Poslodavac ima mogućnost da omogući testiranje u vlastitom aranžmanu. Mi smo donijeli obavezu da se osobe moraju testirati, poslodavci mogu organizirati testiranje, mogu se dogovoriti s vlasnicima testnih mjesta, hoće li oni dati potvrdu da je osoba kod njih zaposlena ili će osoba platiti iz svog džepa pa će mu poslodavac nadoknaditi novac, mi u to ne ulazimo”, kaže Capak.
Testovi na koronu danas biti distribuirani svima onima koji će provoditi testiranja. “Do dolaska ove velike količine testova koje smo naručili, bit će dovoljno”, rekao je Capak.
Rekao je i da za dolazak roditelja u škole postoje posebne preporuke iz osmog mjeseca.
“Te preporuke će se mijenjati, propisat će se obaveza testiranja za roditelje koji dolaze na informacije ili roditeljske sastanke”, kaže Capak.
Capak i Božinović pozvali su privatne poslodavce da također uvedu mjeru covid potvrda. No dodaju da to za njih to nije obvezno, već je u formi preporuke.
“Ova preporuka za poslodavce je sukladna odlukama GSV-a, mi smo svi skupa u ovome, bolest napada svakoga”, rekao je Beroš.
“Treba nam solidarnost necijepljenih i cijepljenih ili prijete ozbiljne posljedice”, kazao je Božinović.
O lijekovima protiv covida
“Ponovit ću da smo se priključili zajedničkim naporima EK-a dogovoriti kupnju tih lijekova. Neću govoriti o detaljima, ali oni doista obećavaju. Za jedan se zna da ako se uzme tri dana od pojave simptoma, da sprječava razvoj težih oblika bolesti i hospitalizaciju u opsegu preko 90 posto. Ako to doista potvrde daljnja klinička ispitivanja, to će biti nevjerojatan korak. To u ovom trenutku nije bitno jer je pitanje hoće li se realizrirati i kada. U ovom trenutku moramo gledati cijepljenje i pridržavanje mjera, ali veseli što se na obzoru pojavljuju nove mogućnosti”, rekao je Beroš.
Najavljene kontrole
“Bit će kontrola. Kad ih bude, one će biti sporadične i na neku dojavu. Potpuno je iluzorno da mi možemo kontrolirati sve u ovom procesu, zato i pokušavamo sve objasniti, da sve što znači izbjegavanje radi štetu i pojedincu i zajednici. Tu će se pokazati i razina svijesti koju imamo, ja u to ne želim sumnjati, svi skupa možemo učiniti dodatan napor da bismo na jednostavan način objasnili svim građanima što nam je činiti. Nikad nismo rekli da postoji jednostavan recept, nismo nikad rekli da je ovo trka na sto metara, od početka govorimo da je ovo maraton. Nitko ne može reći kada će ovo završiti, hoćemo li imati nove varijante, koliko će ih biti, hoće li se mijenjati nešto u cjepivima”, rekao je Božinović.
Na pitanje hoće li se u budućnosti covid potvrde uvoditi i u haviće, restorane i teretane, Božinović je odgovorio: “Stalno razmišljamo o svemu, u ovom trenutku se nismo odlučili na tu odluku”.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše