Connect with us

Hrvatska

Donesena konačna odluka o covid-potvrdama, evo tko ih mora imati, a tko ne

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 6.449 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminule su 53 osobe. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije od utorka se u javnom i državnom sektoru počinju primjenjivati covid potvrde, o čemu je Nacionalni stožer civilne zaštite danas detaljno izvijestio javnost na konferenciji za medije.

“Među 53 umrlih, 14 osoba je bilo cijepljenih s dvije doze, jedna s tri, a jedna s jednom dozom”, rečeno je na početku konferencije.

“Mi smo imali 6449 novooboljelih, tjedan ranije imali smo 6932 novooboljele osobe, a tjedan prije 4392 novoboljele osobe. U prvih pet dana ovog tjedna imamo 25.959 novoboljelih, prošli tjedan je to bilo 19.726. Imamo, dakle, 36 posto više novooboljelih”, rekao je Capak.

Hrvatska je po stopi smrtnosti, s 2379,2 umrla na milijun stanovnika, na 21. mjestu u Europskoj uniji.

“U 24 sata je hospitalizirano 277 osoba. 73 posto nije cijepljeno. Ne respirator su stavljene 22 osobe u 24 sata, 17 nije cijepljeno. Od 53 umrla, 39 nije cijepljeno nijednom dozom. U zadnjih 7 dana od 9 najmlađih umrlih, nitko nije bio cijepljen. 71 posto novootkrivenih zaraženih nije cijepljeno”, rekao je Capak.

Davor Božinović govorio je o široj upotrebi covid potvrda u državnim i javnim službama.

“Odluka stupa na snagu 16. kako bi u ponedjeljak 15. svi oni na koje se odnosi odluka mogli obaviti testiranje”, rekao je. Popis svih testnih mjesta bit će javno objavljen na službenim internet stranicama institucija.

U sustavu koji će obuhvatiti proširenje covid potvrda je 270.000 zaposlenika bez trgovačkih društava.

Covid potvrde bit će potrebne kako za zaposlenike, tako i za građane koji dolaze u državne i javne službe. Što se tiče studenata, odluka o covid potvrdama bit će diskrecijska odluka svakog fakulteta.

“Ova mjera uvodi se isključivo iz epidemioloških razloga. EU digitalna covid potvrda je dokaz da je osoba testirana, negativna, preboljela virus ili je cijepljena. Odluka se odnosi na dužnosnike, državne i javne službenike, lokalne službenike, zaposlenike trgovačkih društava u vlasti države ili lokalne samouprave”, rekao je Božinović. Oni koji nemaju potvrde morat će se testirati dvaput tjedno. Tko sve može provoditi testiranje objavljeno je na stranicama HZJZ-a.

“Dužnosnici, službenici i zaposlenici obavezni su potvrdu ili odgovarajući dokaz predočiti prilikom ulaska u prostorije i dati je na uvid osobi koju poslodavac odredi. Ista odluka odnosi se i na sve stranke koje dolaze, sve pružatelje usluga koji pružaju usluge u tim prostorima ili druge osobe koje tu dolaze po bilo kojoj osnovi. Oni koji odbiju testiranje, odnosno odbiju predočiti potvrdu ili drugi dokaz ne mogu ulaziti i boraviti u prostorijama”, dodao je.

Božinović je objasnio i na koga se nova odluka ne odnosi.

“Ovo se ne odnosi na studente, učenike, na osobe mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu ili vrtić, osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, na osobe koje u područje HZZO-a dolaze podići svoju covid potvrdu, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice, na osobe koje imaju kontraindikaciju na cjepivo”, rekao je Božinović.

“Dana je preporuka i poslodavcima na koje se ovo ne odnosi da sami mogu uvesti mjeru”, dodao je.

Stožer je također proužio odluke koje se odnose na rad trgovina, javni prijevoz, odluku o maskama te odluku o prelasku granice.

Sustav covid potvrda i aplikaciju CovidGO razvio je AKD.

“Mi smo lani dobili u zadaću da što brže uspostavimo sustav EU digitalnih covid potvrda. Sam sustav je robusan, stabilna, zahtijevao je intenzivnu regulaciju. Trenutno je izdano oko 2,8 milijuna covid potvrda”, rekao je Jure Sertić, glavni direktor AKD-a.

Istaknuto je da je sustav napravljen tako da preuzimanje covid potvrda za građane “ne može biti jednostavnije”.

Najlakše je, kažu, to učiniti preko platforme e-Građani. “To ne može biti jednostavnije, napravljeno je da bude dostupan što širem krugu ljudi”, rekla je Kristina Leko Kuštrak iz AKD-a.

Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu
Što s onima koji još ne koriste sustav e-Građana?

“Postoje dodatni načini kako oni fizički mogu do covid potvrda. Omogućili smo da sva testna mjesta mogu izdati covid potvrdu. Omogućili smo i da punktovi HZJZ-a izdaju potvrde, ali i HZZO šalteri. S obzirom na nove mejre i potencijalno veći broj korisnika koji će obavljati testiranji i trebati potvrdu otvorili novih preko 6,5 tisuća ustanova – ordinacije opće medicine, pedijatrijske ordinacije, medicine rada…”, rekla je Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja HZZO-a.

“Svako testiranje i cijepljenje se odmah evidentiraju u sustavu. Preko vikenda apeliramo da se to obavi isključivo preko e-Građana”, rekla je Curać.

“Svaka promjena statusa cijepljenja osobe zahtijeva da osoba izvadi novu covid potvrdu. Ovo posebno napominjemo jer je u tijeku kampanja dodatnom dozom. Treća doza ne znači da će se automatski produžiti covid potvrda. Te osobe trebaju dobiti novu potvrdu. Želimo biti jasni – dodatna doza ne znači automatsko produljenje, nego građani mogu dobiti novu potvrda. Nova će potvrda vrijediti godinu dana od dana cijepljenja”, rečeno je.

“Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu. QR kod je digitalno potpisan, vi ne možete nju krivotvoriti u smislu da generirate podatke. Ali na terenu se koriste tuđe ili se papirnate potvrde krivotvore. Pozivamo sve one koji će kontrolirati, sama kontrola bez uvida u osobni dokument nema smisla. Jer kako ćete to potvrditi bez uvida u osobni dokument”, rekla je Leko Kuštrak.

“Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava”
Ministar zdravstva Vili Beroš preuzeo je riječ.

“Stanje s epidemiološkog aspekta doista je zabrinjavajuće. upravo to i je razlgo što smo napravili ono tšo govorimo duže vrijeme, trenutak je da zađive i nopve sigurnosne epidemiološke mjere. Vjeurjemo da ostvarujemo veću zdravstvenu sigurnost, smanjujemo mogućnost virusa da se širi, da mutira, umanjujemo njegov kapacitet za daljnje širenje. Da je tome tako, svjedoče dosadašnja iskustva is sustava zdravstva i socijale. Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava. One ih povećavaju, omogućuju nam svakodnevne aktivnosti”, rekao je Beroš.

“Možemo naše teško bolesne sugrađane koji leže u bolnicama i na respiratorima pitati jesu li oni u stanju konzumirati svoja prava i slobode. Stoga imajmo to na umu kad je riječ o novim mjerama, one su tu radi zajedničke sigurnosti. Mogu to usporediti sa slobodom upravljanja osobnim automobilom. I tu se moramo pridržavati određenih prava i ne smijemo ugrožavati druge ljude. Prolazak kroz crveno nije pravo, time se ugrožavaju tuđi životi”, rekao je Beroš.

“U posebnim okolonostima, a ova pandemija to jest, moramo se držati nekih mjera. Svaki dan učimo nešto novo. Ostaje da je cijepljenje najbolji izlaz. Hvala svim građanima, zadnja tri dana njih je 50.000 koji su to prepoznali. No i neke zemlje koje imaju visoku procijepljenost opet imaju širenje virusa. Cijepljenje je najvažniji, ali ne i jedini način borbe. Treba se držati mjera. Zato te zemlje koje imaju visoku procijepljenost ponovo uvode mjere”, rekao je Beroš.

“Na vidiku imamo nove elemente koji mogu pomoći, to su lijekovi”, kaže Beroš koji te dodao da Hrvatska već pregovara o kupnji lijekova.

Alemka Markotić rekla je da je delta plus varijanta u cijeloj Europi trenutno na ispod jedan posto.

“Prati se cijela ta situacija, ono što znamo i pretpostavljamo je da kako bude postignuta veća prokuženost deltom, ova će dobivati novi prostor. Zna se da je još dodatno potentnija i virulentnija. Ponovno, da bi simo se riješili tih varijanti i smanjili pojavljivanje novih, moramo se držati mjera, moramo se cijepiti”, rekla je Markotić.

Božinović onda koji su drugi dokaz da je osoba imala koronavirus.

“To je da su preboljele bolest unazad 12 mjeseci, to se dokazuje potvrdom liječnika koji istu izdaje na temelju brzog antigenskog testa.
Također, oni koji su bili vjerojatni slučajevi, oni također moraju pokazati medicinsku dijagnozu. Također, oni koji su unutar 12 mjeseci zarazu imali i dokazali PCR testom, ali i oni moraju pokazati liječničku dokumentaciju”, rekao je.

Tko će plaćati testiranja?
Capak je rekao da privatnim testnim mjestima neće i ne mogu određivati cijenu testova: “To ovisi o tržištu, hoće li cijena biti slična kao u zdravstvenom sustavu ili će biti veća. Što se tiče privatnih testnih mjesta, njima ne možemo određivati cijenu. Testovi su sada prilično jeftini, pa to ne bi trebao biti problem”.

Korisnici usluga će plaćati test, dok će za zaposlene biti besplatan. “Poslodavac ima mogućnost da omogući testiranje u vlastitom aranžmanu. Mi smo donijeli obavezu da se osobe moraju testirati, poslodavci mogu organizirati testiranje, mogu se dogovoriti s vlasnicima testnih mjesta, hoće li oni dati potvrdu da je osoba kod njih zaposlena ili će osoba platiti iz svog džepa pa će mu poslodavac nadoknaditi novac, mi u to ne ulazimo”, kaže Capak.

Testovi na koronu danas biti distribuirani svima onima koji će provoditi testiranja. “Do dolaska ove velike količine testova koje smo naručili, bit će dovoljno”, rekao je Capak.

Rekao je i da za dolazak roditelja u škole postoje posebne preporuke iz osmog mjeseca.

“Te preporuke će se mijenjati, propisat će se obaveza testiranja za roditelje koji dolaze na informacije ili roditeljske sastanke”, kaže Capak.

Capak i Božinović pozvali su privatne poslodavce da također uvedu mjeru covid potvrda. No dodaju da to za njih to nije obvezno, već je u formi preporuke.

“Ova preporuka za poslodavce je sukladna odlukama GSV-a, mi smo svi skupa u ovome, bolest napada svakoga”, rekao je Beroš.

“Treba nam solidarnost necijepljenih i cijepljenih ili prijete ozbiljne posljedice”, kazao je Božinović.

O lijekovima protiv covida
“Ponovit ću da smo se priključili zajedničkim naporima EK-a dogovoriti kupnju tih lijekova. Neću govoriti o detaljima, ali oni doista obećavaju. Za jedan se zna da ako se uzme tri dana od pojave simptoma, da sprječava razvoj težih oblika bolesti i hospitalizaciju u opsegu preko 90 posto. Ako to doista potvrde daljnja klinička ispitivanja, to će biti nevjerojatan korak. To u ovom trenutku nije bitno jer je pitanje hoće li se realizrirati i kada. U ovom trenutku moramo gledati cijepljenje i pridržavanje mjera, ali veseli što se na obzoru pojavljuju nove mogućnosti”, rekao je Beroš.

Najavljene kontrole
“Bit će kontrola. Kad ih bude, one će biti sporadične i na neku dojavu. Potpuno je iluzorno da mi možemo kontrolirati sve u ovom procesu, zato i pokušavamo sve objasniti, da sve što znači izbjegavanje radi štetu i pojedincu i zajednici. Tu će se pokazati i razina svijesti koju imamo, ja u to ne želim sumnjati, svi skupa možemo učiniti dodatan napor da bismo na jednostavan način objasnili svim građanima što nam je činiti. Nikad nismo rekli da postoji jednostavan recept, nismo nikad rekli da je ovo trka na sto metara, od početka govorimo da je ovo maraton. Nitko ne može reći kada će ovo završiti, hoćemo li imati nove varijante, koliko će ih biti, hoće li se mijenjati nešto u cjepivima”, rekao je Božinović.

Na pitanje hoće li se u budućnosti covid potvrde uvoditi i u haviće, restorane i teretane, Božinović je odgovorio: “Stalno razmišljamo o svemu, u ovom trenutku se nismo odlučili na tu odluku”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu