Connect with us

Hrvatska

Donesena konačna odluka o covid-potvrdama, evo tko ih mora imati, a tko ne

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 6.449 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminule su 53 osobe. Zbog pogoršanja epidemiološke situacije od utorka se u javnom i državnom sektoru počinju primjenjivati covid potvrde, o čemu je Nacionalni stožer civilne zaštite danas detaljno izvijestio javnost na konferenciji za medije.

“Među 53 umrlih, 14 osoba je bilo cijepljenih s dvije doze, jedna s tri, a jedna s jednom dozom”, rečeno je na početku konferencije.

“Mi smo imali 6449 novooboljelih, tjedan ranije imali smo 6932 novooboljele osobe, a tjedan prije 4392 novoboljele osobe. U prvih pet dana ovog tjedna imamo 25.959 novoboljelih, prošli tjedan je to bilo 19.726. Imamo, dakle, 36 posto više novooboljelih”, rekao je Capak.

Hrvatska je po stopi smrtnosti, s 2379,2 umrla na milijun stanovnika, na 21. mjestu u Europskoj uniji.

“U 24 sata je hospitalizirano 277 osoba. 73 posto nije cijepljeno. Ne respirator su stavljene 22 osobe u 24 sata, 17 nije cijepljeno. Od 53 umrla, 39 nije cijepljeno nijednom dozom. U zadnjih 7 dana od 9 najmlađih umrlih, nitko nije bio cijepljen. 71 posto novootkrivenih zaraženih nije cijepljeno”, rekao je Capak.

Davor Božinović govorio je o široj upotrebi covid potvrda u državnim i javnim službama.

“Odluka stupa na snagu 16. kako bi u ponedjeljak 15. svi oni na koje se odnosi odluka mogli obaviti testiranje”, rekao je. Popis svih testnih mjesta bit će javno objavljen na službenim internet stranicama institucija.

U sustavu koji će obuhvatiti proširenje covid potvrda je 270.000 zaposlenika bez trgovačkih društava.

Covid potvrde bit će potrebne kako za zaposlenike, tako i za građane koji dolaze u državne i javne službe. Što se tiče studenata, odluka o covid potvrdama bit će diskrecijska odluka svakog fakulteta.

“Ova mjera uvodi se isključivo iz epidemioloških razloga. EU digitalna covid potvrda je dokaz da je osoba testirana, negativna, preboljela virus ili je cijepljena. Odluka se odnosi na dužnosnike, državne i javne službenike, lokalne službenike, zaposlenike trgovačkih društava u vlasti države ili lokalne samouprave”, rekao je Božinović. Oni koji nemaju potvrde morat će se testirati dvaput tjedno. Tko sve može provoditi testiranje objavljeno je na stranicama HZJZ-a.

“Dužnosnici, službenici i zaposlenici obavezni su potvrdu ili odgovarajući dokaz predočiti prilikom ulaska u prostorije i dati je na uvid osobi koju poslodavac odredi. Ista odluka odnosi se i na sve stranke koje dolaze, sve pružatelje usluga koji pružaju usluge u tim prostorima ili druge osobe koje tu dolaze po bilo kojoj osnovi. Oni koji odbiju testiranje, odnosno odbiju predočiti potvrdu ili drugi dokaz ne mogu ulaziti i boraviti u prostorijama”, dodao je.

Božinović je objasnio i na koga se nova odluka ne odnosi.

“Ovo se ne odnosi na studente, učenike, na osobe mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu ili vrtić, osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, na osobe koje u područje HZZO-a dolaze podići svoju covid potvrdu, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice, na osobe koje imaju kontraindikaciju na cjepivo”, rekao je Božinović.

“Dana je preporuka i poslodavcima na koje se ovo ne odnosi da sami mogu uvesti mjeru”, dodao je.

Stožer je također proužio odluke koje se odnose na rad trgovina, javni prijevoz, odluku o maskama te odluku o prelasku granice.

Sustav covid potvrda i aplikaciju CovidGO razvio je AKD.

“Mi smo lani dobili u zadaću da što brže uspostavimo sustav EU digitalnih covid potvrda. Sam sustav je robusan, stabilna, zahtijevao je intenzivnu regulaciju. Trenutno je izdano oko 2,8 milijuna covid potvrda”, rekao je Jure Sertić, glavni direktor AKD-a.

Istaknuto je da je sustav napravljen tako da preuzimanje covid potvrda za građane “ne može biti jednostavnije”.

Najlakše je, kažu, to učiniti preko platforme e-Građani. “To ne može biti jednostavnije, napravljeno je da bude dostupan što širem krugu ljudi”, rekla je Kristina Leko Kuštrak iz AKD-a.

Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu
Što s onima koji još ne koriste sustav e-Građana?

“Postoje dodatni načini kako oni fizički mogu do covid potvrda. Omogućili smo da sva testna mjesta mogu izdati covid potvrdu. Omogućili smo i da punktovi HZJZ-a izdaju potvrde, ali i HZZO šalteri. S obzirom na nove mejre i potencijalno veći broj korisnika koji će obavljati testiranji i trebati potvrdu otvorili novih preko 6,5 tisuća ustanova – ordinacije opće medicine, pedijatrijske ordinacije, medicine rada…”, rekla je Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja HZZO-a.

“Svako testiranje i cijepljenje se odmah evidentiraju u sustavu. Preko vikenda apeliramo da se to obavi isključivo preko e-Građana”, rekla je Curać.

“Svaka promjena statusa cijepljenja osobe zahtijeva da osoba izvadi novu covid potvrdu. Ovo posebno napominjemo jer je u tijeku kampanja dodatnom dozom. Treća doza ne znači da će se automatski produžiti covid potvrda. Te osobe trebaju dobiti novu potvrdu. Želimo biti jasni – dodatna doza ne znači automatsko produljenje, nego građani mogu dobiti novu potvrda. Nova će potvrda vrijediti godinu dana od dana cijepljenja”, rečeno je.

“Nije moguće krivotvoriti covid potvrdu. QR kod je digitalno potpisan, vi ne možete nju krivotvoriti u smislu da generirate podatke. Ali na terenu se koriste tuđe ili se papirnate potvrde krivotvore. Pozivamo sve one koji će kontrolirati, sama kontrola bez uvida u osobni dokument nema smisla. Jer kako ćete to potvrditi bez uvida u osobni dokument”, rekla je Leko Kuštrak.

“Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava”
Ministar zdravstva Vili Beroš preuzeo je riječ.

“Stanje s epidemiološkog aspekta doista je zabrinjavajuće. upravo to i je razlgo što smo napravili ono tšo govorimo duže vrijeme, trenutak je da zađive i nopve sigurnosne epidemiološke mjere. Vjeurjemo da ostvarujemo veću zdravstvenu sigurnost, smanjujemo mogućnost virusa da se širi, da mutira, umanjujemo njegov kapacitet za daljnje širenje. Da je tome tako, svjedoče dosadašnja iskustva is sustava zdravstva i socijale. Nove mjere nikako ne limitiraju ljudska prava. One ih povećavaju, omogućuju nam svakodnevne aktivnosti”, rekao je Beroš.

“Možemo naše teško bolesne sugrađane koji leže u bolnicama i na respiratorima pitati jesu li oni u stanju konzumirati svoja prava i slobode. Stoga imajmo to na umu kad je riječ o novim mjerama, one su tu radi zajedničke sigurnosti. Mogu to usporediti sa slobodom upravljanja osobnim automobilom. I tu se moramo pridržavati određenih prava i ne smijemo ugrožavati druge ljude. Prolazak kroz crveno nije pravo, time se ugrožavaju tuđi životi”, rekao je Beroš.

“U posebnim okolonostima, a ova pandemija to jest, moramo se držati nekih mjera. Svaki dan učimo nešto novo. Ostaje da je cijepljenje najbolji izlaz. Hvala svim građanima, zadnja tri dana njih je 50.000 koji su to prepoznali. No i neke zemlje koje imaju visoku procijepljenost opet imaju širenje virusa. Cijepljenje je najvažniji, ali ne i jedini način borbe. Treba se držati mjera. Zato te zemlje koje imaju visoku procijepljenost ponovo uvode mjere”, rekao je Beroš.

“Na vidiku imamo nove elemente koji mogu pomoći, to su lijekovi”, kaže Beroš koji te dodao da Hrvatska već pregovara o kupnji lijekova.

Alemka Markotić rekla je da je delta plus varijanta u cijeloj Europi trenutno na ispod jedan posto.

“Prati se cijela ta situacija, ono što znamo i pretpostavljamo je da kako bude postignuta veća prokuženost deltom, ova će dobivati novi prostor. Zna se da je još dodatno potentnija i virulentnija. Ponovno, da bi simo se riješili tih varijanti i smanjili pojavljivanje novih, moramo se držati mjera, moramo se cijepiti”, rekla je Markotić.

Božinović onda koji su drugi dokaz da je osoba imala koronavirus.

“To je da su preboljele bolest unazad 12 mjeseci, to se dokazuje potvrdom liječnika koji istu izdaje na temelju brzog antigenskog testa.
Također, oni koji su bili vjerojatni slučajevi, oni također moraju pokazati medicinsku dijagnozu. Također, oni koji su unutar 12 mjeseci zarazu imali i dokazali PCR testom, ali i oni moraju pokazati liječničku dokumentaciju”, rekao je.

Tko će plaćati testiranja?
Capak je rekao da privatnim testnim mjestima neće i ne mogu određivati cijenu testova: “To ovisi o tržištu, hoće li cijena biti slična kao u zdravstvenom sustavu ili će biti veća. Što se tiče privatnih testnih mjesta, njima ne možemo određivati cijenu. Testovi su sada prilično jeftini, pa to ne bi trebao biti problem”.

Korisnici usluga će plaćati test, dok će za zaposlene biti besplatan. “Poslodavac ima mogućnost da omogući testiranje u vlastitom aranžmanu. Mi smo donijeli obavezu da se osobe moraju testirati, poslodavci mogu organizirati testiranje, mogu se dogovoriti s vlasnicima testnih mjesta, hoće li oni dati potvrdu da je osoba kod njih zaposlena ili će osoba platiti iz svog džepa pa će mu poslodavac nadoknaditi novac, mi u to ne ulazimo”, kaže Capak.

Testovi na koronu danas biti distribuirani svima onima koji će provoditi testiranja. “Do dolaska ove velike količine testova koje smo naručili, bit će dovoljno”, rekao je Capak.

Rekao je i da za dolazak roditelja u škole postoje posebne preporuke iz osmog mjeseca.

“Te preporuke će se mijenjati, propisat će se obaveza testiranja za roditelje koji dolaze na informacije ili roditeljske sastanke”, kaže Capak.

Capak i Božinović pozvali su privatne poslodavce da također uvedu mjeru covid potvrda. No dodaju da to za njih to nije obvezno, već je u formi preporuke.

“Ova preporuka za poslodavce je sukladna odlukama GSV-a, mi smo svi skupa u ovome, bolest napada svakoga”, rekao je Beroš.

“Treba nam solidarnost necijepljenih i cijepljenih ili prijete ozbiljne posljedice”, kazao je Božinović.

O lijekovima protiv covida
“Ponovit ću da smo se priključili zajedničkim naporima EK-a dogovoriti kupnju tih lijekova. Neću govoriti o detaljima, ali oni doista obećavaju. Za jedan se zna da ako se uzme tri dana od pojave simptoma, da sprječava razvoj težih oblika bolesti i hospitalizaciju u opsegu preko 90 posto. Ako to doista potvrde daljnja klinička ispitivanja, to će biti nevjerojatan korak. To u ovom trenutku nije bitno jer je pitanje hoće li se realizrirati i kada. U ovom trenutku moramo gledati cijepljenje i pridržavanje mjera, ali veseli što se na obzoru pojavljuju nove mogućnosti”, rekao je Beroš.

Najavljene kontrole
“Bit će kontrola. Kad ih bude, one će biti sporadične i na neku dojavu. Potpuno je iluzorno da mi možemo kontrolirati sve u ovom procesu, zato i pokušavamo sve objasniti, da sve što znači izbjegavanje radi štetu i pojedincu i zajednici. Tu će se pokazati i razina svijesti koju imamo, ja u to ne želim sumnjati, svi skupa možemo učiniti dodatan napor da bismo na jednostavan način objasnili svim građanima što nam je činiti. Nikad nismo rekli da postoji jednostavan recept, nismo nikad rekli da je ovo trka na sto metara, od početka govorimo da je ovo maraton. Nitko ne može reći kada će ovo završiti, hoćemo li imati nove varijante, koliko će ih biti, hoće li se mijenjati nešto u cjepivima”, rekao je Božinović.

Na pitanje hoće li se u budućnosti covid potvrde uvoditi i u haviće, restorane i teretane, Božinović je odgovorio: “Stalno razmišljamo o svemu, u ovom trenutku se nismo odlučili na tu odluku”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu