Hrvatska
Markotić: “Očekujemo teško razdoblje s velikim brojem inficiranih”
Očekujemo teško razdoblje s velikim brojem inficiranih, time i velikim brojem ljudi koji će potražiti liječničku pomoć što će biti dodatno opterećenje za zdravstveni sustav, rekla je prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Rekla je kako je Klinika “Fran Mihaljević” puna gotovo dva mjeseca.
– Povećava se napetost jer je pritisak sve veći s brojem bolesnika, barem onih koji traže pregled ako nemamo mjesta za hospitalizaciju. Svaki krevet je dragocjen. Činjenica je da dolaze sve teži bolesnici. Osobito je teško u intenzivnoj koja je puna teških bolesnika, rekla je Markotić.
Posebno zabrinjava smrt mladih ljudi bez komorbiditeta.
– Kako idemo s većim brojevima tako se virus brzo širi među mlađom i srednjom populacijom koja je radno aktivna, kreće se, još uvijek nije dovoljno osvijestila da se treba pridržavati svih epidemioloških mjera i da je važno za tu populaciju da se cijepi, rekla je Markotić.
Od idućeg tjedna u Hrvatskoj u državnim i javnim službama kreće primjena COVID potvrda.
– Jasno je da je puno veći rizik kod onih koji su necijepljeni, da će biti inficirani, da će imati veći potencijal širenja bolesti. Niti jedna od mjera neće sama riješiti situaciju, niti COVID potvrde, niti cijepljenje, niti epidemiološke mjere, niti lijekovi, ali sve to zajedno može pomoći i naravno disciplina cjelokupnog stanovništva, kakvu vidimo u Danskoj ili Portugalu, može dovesti do toga da brojevi ne budu visoki, a posljedično s time da ne bude puno umrlih i puno teško bolesnih.
Jučer rekordan broj cijepljenih u Hrvatskoj, od čega gotovo 17 tisuća ljudi koji su se cijepili prvom dozom. Moraju li se svejedno testirati dok im ne prođe 22 dana od prve doze?
– To je izvrsna vijest i nadam se da će biti tri četiri puta više takvih dnevno, tako da čim prije dođemo do brojeva koji će omogućiti da počne padati ovaj val. Ljudi samim tim što su se cijepili taj dan nisu zaštićeni, treba proći barem tri tjedna da se prva zaštita dostigne, a onda i docjepljivanje drugom dozom ako se radi o mRNA cjepivima. Da, za njih će se odnositi sve one mjere dok ne razviju potpunu imunost, pojasnila je Markotić.
EMA je objavila da je odobrila dva lijeka na osnovi protutijela.
– Jako je važno da su ta neutralizacijska antitijela odobrena, time i mogućnost da u ranoj fazi bolest zaustavi ili barem smanji njena težina kod rizičnih osoba, a isto tako oni koji su rizični, a eksponirani virusu, mogu se zaštititi. To su skupi lijekovi, ne mogu se proizvesti u ogromnim veličinama da bi bilo dostupno, ali to je izvrsna vijest i mogućnost da se za početak najrizičniji počnu štititi, rekla je Markotić.
Švedska studija koja je proučavala učinkovitost i dugotrajnost cjepiva je kazala da nakon otprilike šest mjeseci zaštita od zaraze ipak slabi. Markotić je rekla kako vjeruje da se radi na daljnjim modifikacijama cjepiva.
– To je respiratorni virus. Nije preveliko iznenađenje da ta imunost ne traje godinama kao za neke druge viruse. S druge strane, s obzirom na to da virus mutira, vjerujem da će proizvođači prilagođavati buduća cjepiva onim varijantama koje će kružiti u populaciji.
Pojedini stručnjaci već upozoravaju na peti i šesti val koronavirusa. Markotić se nada da će ti crni valovi stati, ali naglašava da to ovisi o svima nama.
– Moramo kao zajednica osvijestiti da se moramo što više cijepiti, pored toga pridržavati svih epidemioloških mjera, te cjelokupna znanstvena zajednica treba upotrijebiti sve da dalje razvija lijekove i druge mogućnosti koje će staviti virus pod kontrolu. Određeni optimizam imam. Ovo će biti teška jesen i zima za cijelu Europu, ali to će možda rezultirati velikim brojem onih koji će se cijepiti, a koji to dosad nisu, jedan dio će preboljeti – određena zaštita će biti. Sve prognoze su nezahvalne, ali moramo biti optimisti i vjerovati da ćemo ovome uspjeti stati u kraj, zaključila je Markotić za Dnevnik HTV-a.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prije
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!