Hrvatska
Agencija Fitch podigla kreditni rejting Hrvatske, ovo je najbolji u povijesti
Agencija Fitch podigla je u petak kreditni rejting Hrvatske za jednu razinu, iz BBB- na BBB, uz pozitivne izglede, ističući napredak u pripremama za članstvo u eurozoni i snažan oporavak hrvatskog gospodarstva od pandemijske krize.
To je najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske.
Fitch procjenjuje da će Hrvatska unatoč pandemijskom šoku biti u poziciji da postane članica eurozone u zacrtanom roku, siječnju 2023., otprilike godinu dana prije no što su u agenciji do sada prognozirali.
Procjenu obrazlažu “značajnim napretkom” u ispunjavanju kriterija konvergentnosti i strukturnih reformi i političkom podrškom na široj razini eurozone.
Usvajanje eura poduprijet će rejtingu, tumače u agenciji, jer će Hrvatskoj osigurati “status rezervne valute”, smanjiti transakcijske troškove i ograničiti tečajni rizik za kompanije i kućanstva.
Rizici vezani za rok usvajanja eura uglavnom su vezani za “vanjske šokove”, poput tvrdokornih problema povezanih s pandemijom i kontinuiranog rasta cijena sirovina u svijetu, naglašava Fitch.
Na političkoj razini Fitch ne očekuje veće rizike, unatoč zahtjevima “manjih stranaka” da se raspiše referendum o uvođenju eura.
Agencija podsjeća i da rejting Hrvatske općenito odražava snažne strukturne karakteristike, uključujući bolje pokazatelje razvoja ljudskih potencijala i upravljanja u usporedbi sa zemljama sa sličnim rejtingom, zahvaljujući članstvu u EU, većim BDP-om po stanovniku i stabilnijim cijenama.
Ograničavaju ga pak visoki javni dug, nepovoljni demografski profil i razdoblja slabog gospodarskog rasta, dijelom i zbog sporog usvajanja strukturnih reformi.
Oporavak do kraja godine, rast 8.9 posto
Hrvatsko gospodarstvo raste puno snažnije no što su u agenciji očekivali zahvaljujući turizmu i kontinuiranoj otpornosti izvoznog sektora.
Turistički dolasci u ovoj će godini vjerojatno dosegnuti 80 posto pretpandemijske razine budući da se Hrvatsku percipira kao sigurnu destinaciju s dobrom cestovnom povezanošću s ključnim tržištima.
Preliminarni podaci pokazuju da je potrošnja vezana za turizam već premašila pretpandemijsku razinu, što podupire zapošljavanje i potrošnju, primjećuju u Fitchu.
Izvoz robe i dalje snažno raste, signalizirajući “otpornu konkurentnost”.
Agencija je zato podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 5.5 na 8.9 posto, istaknuvši da bi aktivnosti trebale premašiti pretpandemijsku razinu već do kraja godine.
Gospodarstvo bi trebalo zadržati snažan tempo rasta i u 2022. i u 2023., uz prosječnu stopu rasta od četiri posto, više-manje kao i u drugim zemljama s rejtingom BBB, unatoč kratkoročnim pandemijskim rizicima i potencijalnom nepovoljnom utjecaju viših troškova energenata.
Glavni pokretač rasta bit će ulaganja, oslonjena na financijsku potporu Europske unije ukupne vrijednosti oko 40 posto BDP-a u sljedećih šest godina, ističu u Fitchu.
Manji dug i deficit
Snažan nominalni rast i povoljno kamatno okruženje rezultirat će padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za oko tri postotna boda godišnje u razdoblju do 2023. kada bi trebao iznositi 77.9 posto, izračunali su u Fitchu.
Proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u trebao bi ove godine pasti na 4.3 posto, sa 7.4 posto u pandemijskoj 2020. godini, te na tri posto u 2022. i na dva posto u 2023. godini.
Vanjska pozicija Hrvatske trebala bi se poboljšati ove godine, a pozitivni trendovi u turizmu i izvozu bit će oslonac uravnoteženoj platnoj bilanci, ističe agencija.
Hrvatska je u rujnu imala “obilne devizne rezerve” od 24.4 milijarde eura, koje bi trebale ostati visoke do usvajanja eura i poduprijeti stabilnost tečaja.
Bankovni sektor i dalje je likvidan i visoko kapitaliziran, a udio nenaplativih kredita bilježi silazni trend i u drugom se tromjesečju spustio na 5.2 posto, unatoč isteku dijela moratorija, kažu u Fitchu.
Umjereno do pretežno oblačno je jutros u većem dijelu Hrvatske i većinom suho. Probleme bura, orkanske je jakosti na udare, stoga je dio A1 od Svetog Roka do Posedarja zatvoren za sav prometa, kao i državna cesta Maslenica – Zaton Obrovački, izvještava jutros Hrvatski autoklub.
Vjetrovito će biti i u nastavku srijede, iako će bura postupno slabjeti u poslijepodnevnim satima. Posvuda će biti većinom suho, slabe kiše može biti samo u Gorskoj Hrvatskoj. Sunčanije će biti duž obale, u unutrašnjosti većinom oblačno.
U četvrtak prolazno slabe oborine može biti u Gorskoj Hrvatskoj i na istoku unutrašnjosti. Više sunčanih razdoblja će biti duž obale, gdje će bura slabjeti.
Petak donosi nešto vjerojatnije kišu i pljuskove, osobito poslijepodne u unutrašnjosti i Dalmaciji.
Za vikend će se do naših krajeva spustiti hladan zrak sa sjeveroistoka Europe, promjena temperature bit će nagla i izražena. U subotu poslijepodne uslijedit će jače naoblačenje s kišom, kako temperature budu padale kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju. U nedjelju znatno hladnije, osobito u unutrašnjosti, ponegdje za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru uz jaku i olujnu buru koja će stvarati probleme u prometu.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, slabe oborine jutros ima uglavnom na Jadranu i duž Jadrana. U visokom gorju pada i slab snijeg. Zimski dojam unosi jak vjetar sjevernog smjera, vjetrovito je i u unutrašnjosti. Na moru bura udara i do 130 km na sat.
Vjetrovito će biti i u nastavku utorka, povremene oborine bit će najizglednije u Gorskoj Hrvatskoj, no poslijepodne i na istoku unutrašnjosti. Na planinama može biti još malo snijega.
Nestabilno će biti i tijekom srijede. Oborina je najizglednija u Gorskoj Hrvatskoj, a moguć je i kakav prolazni pljusak na krajnjem jugu.
U četvrtak posvuda većinom suho, duž obale sunčanije, uz slabljenje bure, tmurnije u unutrašnjosti.
Slično i u petak, tek u Dalmaciji prolazno pljuskovi.
Za vikend izražena promjena vremena, s osjetnim zahladnjenjem. Vratit će nam se tako jutarnji minusi, s njima i mraz. Također, moguć je i snijeg, prije svega u gorju, no i u nekim nižim predjelima, no situacija je još podložna promjeni.
Hrvatska
VIDEO / Pogledajte simulaciju prodora hladne fronte sa sjevera: Evo kada bi mogla stići i do nas
Već početkom travnja iznad sjevera Europe očekuje se naglo jačanje anticiklone, što će stvoriti takozvani blok situaciju kakvu priželjkujemo zimi, a ne u travnju.
Postaje gotovo pravilo da ovakve klasične zimske sinoptičke situacije izostaju u siječnju i veljači, a počinju “harati” u travnju, drugom mjesecu klimatološkog proljeća kada nikome više nisu potrebne, javlja Istramet. Kod takvog razvoja sinoptičke situacije, po rubu anticiklone širom se otvaraju vrata hladnim prodorima sa sjeveroistoka Europe, koji mogu direktno pogoditi naše krajeve.
Početkom travnja zalihe hladnog zraka na sjeveroistoku Europe i dalje su pozamašne, pa je teško izbjeći jako zahladnjenje u slučaju zimskog postavljanja bloka. U takvom scenariju, temperature zraka mogu se sniziti i do 15 °C ispod prosjeka za doba godine, a ovakvo stanje može potrajati i nekoliko dana. Jedina nada za povoljniji ishod prognoze ostaje u mogućnosti da se anticiklona naglo proširi i nad naše područje. U tom bi slučaju glavnina hladnog prodora pogodila središnji i istočni Balkan te Tursku, dok bismo mi prošli s tek umjerenim zahladnjenjem i vjerojatno izbjegli veće štete.
Istramet je na svome Facebooku objavio simulaciju dolaska ekstremne hladnoće sa Sjevernog pola na Balkan.
ČLAN AK BIOGRAD / Filip Buturić nakon samo 15 mjeseci trčanja, pobjeđuje na velikim trail utrkama!
SVEUČILIŠTE: Proslava 20. godišnjice Pomorskog odjela
4. I 5. TRAVNJA: Vikend posvojenja u Zadru
PROGNOZA / Stiže jako zahladnjenje sa snijegom
