Connect with us

Hrvatska

Đikić: “Virus je pomiješao karte, stvorio opasniju varijantu. To stvara probleme”

Objavljeno

-

Ivan Đikić, molekularni biolog sa Sveučilišta Goethe, gostovao je u emisiji Hrvatskog radija Intervju tjedna. Zašto je Europa postala svjetsko žarište korone? Je li situacija u Njemačkoj dramatična? Koliko znanstvenici pridonose zbunjenosti i otporu građana? Vraća li se masovno testiranje na koronu kao ključna kontrola zaraze? Može li se i ove zime očekivati lockdown? Hoće li se pandemija smiriti kombinacijom cijepljenja i novih lijekova i kada bi se to moglo očekivati, tek su neka od pitanja na koja je odgovarao znanstvenik Đikić.

Od 6. prosinca 2020., kada je znanstvenik Ivan Đikić gostovao u emisiji Intervju tjedna, cjepivo se najavljivalo kao rješenje za pandemiju koronavirusa. U međuvremenu koronavirus ne posustaje, iako je sve više ljudi koji su cijepljeni ili su preboljeli. Đikić je kazao da dovoljan broj populacije nije procijepljen te zaštićen imunitetom.

“Virus je pomiješao karte”

“Druga važna informacija je da je virus pomiješao karte. Stvorio je puno opasniju, brzo šireću varijantu, tzv. delta varijantu. Ona stvara probleme i u državama koje imaju puno veći broj procijepljenih, nego što je to Hrvatska”, kazao je u razgovoru za HRT.

Komentirajući izjave onih da će virus ionako doći do svakoga i da nema drugoga rješenja, kazao je da su one dosta općenite i vrlo parcijalne. Smatra da zaključci na temelju takvih podataka mogu krivo doći do građana pa se onda oni krivo i ponašaju.

“Ako u bilo kojoj državi tvrdimo da imamo slabiji virus ili da on nije opasan, onda je to ogroman problem za javnost. Građani se onda ponašaju kao da virusa nema. S druge strane, ako netko tvrdi da ćemo cijepljenjem od 80% i potpunim otvaranjem, kao da virusa nema oko nas, pobijediti virus, također je netočno”, kaže.

“Ozbiljni podaci su tjedna incidencija novozaraženih”

“Ozbiljni podaci su tjedna incidencija novozaraženih. Svaka država na temelju toga i s obzirom na broj zaštićenih, cijepljenjem ili prebolijevanjem bolesti, mora donositi pravilne mjere u pravo vrijeme. Onda je glavni broj koji trebamo pratiti broj preminulih u zadnje dvije godine na temelju milijun stanovnika u toj državi”, priča.

“Tako možete vidjeti da je Nizozemska dobro, također i Danska, a Norveška ima samo 200 preminulih na milijun stanovnika. U Hrvatskoj imamo 2000 preminulih na milijun stanovnika, a u Bugarskoj 3600. Na temelju toga možemo gledati kako se države ponašaju, koliko je vlada uspjela građane uvjeriti da je virus oko nas, da je opasan i da imamo oružje protiv virusa – cijepljenje, epidemiološke mjere te sloboda, kada se može građanima ponuditi slobodno ponašanje. Na temelju toga se može vidjeti kvaliteta zemlje i snaga građana koji vjeruju u znanost i znanstvene podatke”, kazao je Đikić.

O kontaktu s virusom

Odgovarajući na pitanje je li nam u konačnici sudbina da svi dođu u kontakt s virusom i prebole ga, rekao je kako se nada da se to neće dogoditi nikada.

“Tko god dođe u kontakt s virusom otvori vlastiti rulet. Mnogi ljudi imaju blage simptome, ali sve veći broj, pa i mlađih ljudi, imaju ozbiljnije simptome. Ljudi umiru od te bolesti. Osim toga, ostaju posljedice o kojima još malo znamo, tzv. post-covid sindrom. Preporučio bih da se što manji broj zarazi virusom, a što veći broj zaštiti cijepljenjem”, kazao je.

A oko toga hoćemo li se uspjeti riješiti te bolesti, pa i ako se cijepimo i prebolimo bolest, čak i 100%, na temelju podataka s kojima sada raspolažemo može se reći da je najvažniji faktor vrijeme.

“Ako se to dogodi unutar dvije-tri godine, virus će naći svoj put u populaciji koji je cijepljen i prebolio bolest. Njihov imunitet je snažan nakon prvih tri do šest mjeseci, ali nakon toga pada. Ljudi koji su preboljeli bolest prošle godine više nisu zaštićeni. Stoga se i preboljeli trebaju cijepiti”, kaže.

“Na temelju podataka kojima raspolažemo, preboljele osobe nisu zaštićene doživotno, već tri do šest mjeseci, ali nakon šest do devet mjeseci obrana antitijelima pada. Stanični imunitet je vrlo važna komponenta i postoje oni koji su zaštićeni staničnim imunitetom bitno snažnije, ali to je tek manjina”, izjavio je Đikić.

Kaže da će se on uskoro cijepiti trećom dozom, a cijepit će se i njegova djeca

Bitno je potaknuti imunitet u najkritičnijim mjesecima, za vrijeme zime, jer će ljudi biti izloženi virusu, opasnim varijantama, smatra Đikić te je istaknuo da će se uskoro cijepiti trećom dozom, a cijepit će se i njegova djeca.

Slaže se s izjavom čelnika Svjetske zdravstvene organizacije da je skandalozno da neke države kreću s trećom dozom cjepiva, a da se dio država zbog siromaštva nije uspio cijepiti niti prvom.

Kaže da nismo pokazali solidarnost prema siromašnim zemljama

“Skandalozno je da nismo pokazali solidarnost prema siromašnim državama. Neke imaju ispod 10% procijepljenosti. Žalosno je da nismo došli do 40% procijepljenosti širom svijeta. Cjepiva ima dovoljno i trebali bi se svi procijepiti. Važno je zaštititi svaki život”, izjavio i istaknuo da je cjepivo siromašnima trebalo biti organizirano na temelju političke odluke, na temelju ekonomske snage koje države imaju neovisno o tome da se ljudi cijepe trećom dozom.

Govoreći o iskustvima u Njemačkoj kazao je da je tjedna incidencija 250-290 novozaraženih na 100.000 stanovnika. To je alarmantno za njemačke znanstvenike. Traže ozbiljne i učinkovite mjere.

O incidencijama

“Iako je Njemačka vrlo dobro organizirana, sada možete vidjeti da onda kada nemate odlučno vodstvo, pravilne mjere, incidencija ide prema gore. U Njemačkoj je incidencija 290, a u Hrvatskoj 960. Tri puta je veća incidencija u Hrvatskoj, a još uvijek ne razgovaramo o ozbiljnim mjerama, već o covid-potvrdama koje ne mogu jednostavno pomoći u takvoj situaciji”, istaknuo je Đikić.

Napominje da se virus treba zaustaviti na početku te da mu ne treba dopustiti da se proširi po cijeloj populaciji.

Kaže da nikad nije bio za lockdown

Odgovarajući na pitanje je li za lockdown kazao je da on za to nikada nije bio.

“Ta riječ je izmanipulirana. To je strašenje ljudi. Uvijek sam govorio da su neophodne pravilne mjere u pravo vrijeme. Prošle jeseni smo imali istu diskusiju. Znanstvenici su govorili političarima da ne odlaze na političke skupove u većem broju nego što je potrebno. Sve je to bilo ignorirano. U Hrvatskoj se govorilo kako je tu najliberalniji sustav”, kaže.

“Uoči prošlog Božića nitko od znanstvenika nije tražio da bude potpuno zatvaranje ljudi iz jedne županije u drugu. Tu odluku su donijeli stožer i vlada, a prije su rekli da nikada to neće napraviti. Političari obećavaju ljudima i dodvoravaju im se. Ne smiju to raditi. Na temelju podataka epidemiolozi, znanstvenici, stožeri, moraju na temelju struke donositi pravilne mjere koje će spriječiti povećanje mjera koje će dovesti do zatvaranja  između županija”, izjavio je.

O covid-potvrdama

Naglašava da je slična situacija danas s covid-potvrdama.

“Imate potpunu paniku. Nitko ne zna što će se dogoditi u ponedjeljak, utorak. Mnoge države su uvele covid-potvrde prije mjesec dana. Nigdje nema nikakvih velikih problema. Moram istaknuti da covid-potvrde ne štite 100%, ali velikim dijelom štite nekontrolirano širenje virusa u populaciji”, izjavio je Đikić.

Kako covid-potvrde štite kada čovjek npr. može s potvrdom doći na posao, jer cijepio se prije šest-sedam mjeseci, a u međuvremenu je možda zaražen ili je mogući prijenosnik zaraze, upitala je voditeljica.

“Sve je u brojevima. Covid-potvrde pomažu, ali ne 100%. Znamo da oni koji su cijepljeni prije šest mjeseci zaštićeni su od prijenosa šest puta, a od oboljenja 11 puta. Svaka osoba koja uđe npr. u restoran s covid-potvrdom smanjila je mogućnost da će širiti zarazu, iako možda ima u sebi virus. Kada ljudi dođu u restoran s covid-potvrdom također se moraju pridržavati epidemioloških mjera”, istaknuo je.

Spomenuo obavezno cijepljenje

Govoreći o masovnom testiranju kazao je kako smatra da se ljude treba jako educirati i motivirati ih da poštuju odluku.

“Uz covid-potvrde trebaju postojati i epidemiološke mjere. Što se tiče testiranja, u ovoj situaciji kada imate pozitivnih oko 40% ili 50% nakon toga, onda je testiranje izgubilo funkciju. Tada je neophodno prekinuti ciklus virusa jer je virus svugdje oko nas. Apeliram na ljude da se ponašaju odgovorno i da se zaštite”, kazao je.

U vezi s idejom obveznog cijepljenja smatra da se takva odluka treba donijeti onda kada dođe do situacije da je ugrožen veliki broj života i da nema drugog načina.

“Cijepljenje je najveći doseg medicine koji pomaže u borbi protiv virusnih bolesti. Tu komunikaciju moramo nastaviti prenositi građanima. Pravilnim prenošenjem dobit ćemo potporu građana. Ali ako uz to, uz mjere, uz lijekove koje razvijamo, ništa ne djeluje, onda se mora razgovarati o obveznom cijepljenju”, dodao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu