Hrvatska
Plenković prosvjednicima: “Nismo Mengele. Nema ostavke i izbora”
Premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju da je prosvjedovanje protiv cijepljenja dozvoljeno te da svatko ima pravo na mišljenje i stav, no prosvjednicima je poručio da neće biti ostavke vlade i prijevremenih izbora.
“Moramo respektirati jedni druge, nisam dosad primijetio da je netko od prosvjednika tražio da se sastanemo s njima. Čuo sam da nas zovu Mengele i traže ostavke. Nismo kao Mengele, treba vidjeti tko se nalazi u tom širokom spektru interesa, ja to ne znam, ali sve radimo u interesu građana i neće biti ostavke i prijevremenih izbora”, kazao je premijer Plenković.
On je to izjavio nakon što je u pratnji ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana te ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića obišao Interliber.
Plenković je naglasio da je dobro da je u Hrvatskoj cijepljeno više od dva milijuna ljudi i dodao da se u Hrvatsku dolaze cijepiti i ljudi iz drugih država.
“Ako su ljudi iz Rusije i Azerbajdžana u stanju investirati u trošak da dođu u Hrvatsku i cijepe se ovdje na Velesajmu, onda to ne bi trebao predstavljati nikakav problem da urade naši ljudi”, kazao je Plenković.
Plenković je izrazio veliku zahvalnost liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima na trudu koji ulažu u liječenje građana, te dodao da oni koji govore da je to gripa i karijes, kad vide kako bolesnici umiru, brzo promijene mišljenje.
Apsurd je da građani nisu iskoristili priliku da se cijepe i dovode sebe u opasnost. Za neko vrijeme će u Hrvatskoj biti 10 tisuća umrlih, ali neki građani vjeruju da bolje zaštite od cjepiva nema.
Izrazio je nevjericu da u današnje vrijeme uz toliko saznanja netko bira vjerovati neprovjerenim izvorima, tendenciozno lažnim u odnosu na ono što je istina i dodao da će nastaviti ponavljati iste poruke i da će, malo po malo, ljudi doći na to.
“Covid potvrde nisu nikakva prisila na cijepljenje, samo jedan filter, jamstvo, da budemo odgovorni prema ovima koji su se cijepili”, kazao je.
“Hoćete li biti živi i zdraviji ili pretendirati da nema korone i možda umrijeti, to je izbor, ja mislim da je tu neka kampanja PR stručnjaka suvišna”, dodao je.
Kazao je da se ne slaže da mediji u istu ravan stavljaju nekoga tko govori odgovorno i nekoga tko „buca bezvezarije“.
Dodao je da ne tvrdi da su mediji krivi nego kako u ovoj krizi ne treba eliminirati sve dobro napravljeno i fokusirati se na lapsuse.
“Hvala vam, cijenimo, mediji su jako važni, odgovornost zajednička je bitna, možete pisati štogod hoćete, ali mi ćemo govoriti ono što mislimo da je bitno za hrvatske građane”, poručio je Plenković.
Na pitanje novinara hoće li Hrvatska uvoditi mjere poput Austrije, Plenković je kazao da se sve zemlje prilagođavaju situaciji i imaju respekt za cijepljene, kao i da je razumljivo ako se netko ne može cijepiti iz zdravstvenih razloga.
Naš model epidemioloških mjera bio balansiran
“Ali negirati koronu, govoriti da postoje neke zločeste vlade koje nemaju što pametnije činiti nego limitirati slobode građana, to je nonsens. Uostalom, naš model epidemioloških mjera je bio izrazito balansiran, kazao je.
Vladi je javni interes rad, proizvodnja, posao, prijevoz, obrazovanje škola, muzeji, kazališta, kina, knjižare, sve je radilo, kazao je Plenković.
Dodao je i da je hrvatska Vlada bila vrlo obazriva i omogućila turističku sezonu, te je Hrvatska u očima drugih bila najbolji na Mediteranu.
“Zaključak ako imate rast od devet posto u okolnostima korone da niste baš najgluplji, da ljudi imaju plaću, da nam dignu kreditni rejting da imamo rast od devet posto. Ako dio ljudi ne vidi da je to problem šteta je za njih, ali šteta koju oni rade sami sebi se prelijeva i na sustav. Na zdravstvo, troškove i opće društvene probleme. Dinamika cijepljenja utječe na širu sliku Hrvatske”, naglasio je.
U Koloni sjećanja i potpredsjednik Vlade Boris Milošević
Plenković je najavio da dolazi u Vukovar, te da će u Koloni sjećanja biti i potpredsjednik Vlade Boris Milošević.
Osvrćući se upite da komentira izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića da je ministar obrane Mario Banožić „korumpirani ludonja“ i je li ministar Banožić slučaj za OLAF, Plenković je uzvratio da ne vidi po čemu je ministar korumpiran, slučaj za OLAF, ludonja…
“Nekad ljudi kad govore o ljudima najčešće govore o sebi”, odgovorio je.
Plenković je kazao da ne zna dokad će trajati sukob s Milanovićem i dodao da se Vlada bavi bitnim stvarima.
“Onaj tko ima puno vremena, a malo ovlasti, bavi se nebitnim stvarima da bi javnost shvatila da postoji”, kazao je Plenković.
Kazao je i da je ministar Banožić jučer argumentirano odgovorio o čemu se radi.
Ovdje optužujete biskupe da su počinili kazneno djelo, a onda ćemo demagoški čitati da se on s njima slaže. To je suptilna, politikantska igrica koju mi prepoznajemo, ne znam da li i javnost prepoznaje, ustvrdio je.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…