Svijet
Britanska tvrtka istražuje cjepivo u obliku flastera na bazi T-stanica
Tvrtka Emergex sa sjedištem u Oxfordshireu u Velikoj Britaniji uskoro će započeti klinička ispitivanja druge generacije cjepiva protiv koronavirusa koja bi se primjenjivala u obliku flastera, a za uništenje zaraženih stanica koristila bi T-stanice te bi istodobno omogućila dugotrajniji imunitet od onoga koji se stvara nakon ubrizgavanja postojećih cjepiva.
Emergex je osnovan u Abingdonu 2016. i bavi se razvojem T-staničnih cjepiva, po zamisli prof. Thomasa Rademachera, izvršnog direktora tvrtke i profesora emeritusa molekularne medicine na Medicinskom fakultetu londonskoga University Collegea, prenosi Guardian.
Takva cjepiva ‘daju uputstvo’ T-stanicama da uklone inficirane stanice iz tijela ubrzo nakon infekcije, čime se sprečava repliciranje virusa i razvoj bolesti.
I dok antitijela koja nastaju nakon cijepljenja postojećim cjepivima protiv covida prianjaju za virus i tako ga onemogućuju u nastojanju da zarazi stanice, T-stanice pronalaze i uništavaju zaražene stanice. Treba istaknuti da i cjepiva poput Pfizer/BioNTecha i AstraZenece također proizvode T-stanični odgovor, ali u manjoj mjeri.
Emergex je od švicarskog regulatora za lijekove dobio zeleno svjetlo za provedbu početnih ispitivanja na ljudima u Lausannei.
Počevši od 3. siječnja, 26 dobrovoljaca primit će visoku i nisku dozu njegova eksperimentalnog cjepiva protiv covida-19, a preliminarni rezultati studije očekuju se u lipnju. Cjepivo bi moglo biti dovršeno 2025. godine.
Robin Cohen, komercijalni direktor tvrtke je kazao kako postojeća cjepiva protiv covida-19 uglavnom izazivaju odgovor antitijela koji s vremenom slabi, što znači da ljudima trebaju dopunske, ‘booster’ doze da bi se zaštita od virusa i održala.
Emergexovo cjepivo djeluje drugačije, jer brzo uništava inficirane stanice, što znači da bi moglo zajamčiti dugotrajniji imunitet, koji bi vjerojatno trajao desetljećima te bi se na bolji način uspio boriti s mutacijama virusa, pojasnio je Cohen.
Znanstvenici se slažu da bi ovo otkriće moglo utrti put novoj generaciji cjepiva usmjerenih na odgovor T-stanica, što bi moglo rezultirati i dugotrajnijim imunitetom.
Studija objavljena prošli tjedan u časopisu Nature pokazala je da neki ljudi dožive takozvanu “abortivnu infekciju”, što znači da virus uspije ući u organizam, no vrlo ga brzo počiste T-stanice imunosnog sustava u najranijoj fazi zaraze. To u konačnici rezultira negativnim rezultatom na PCR testu ili brzom testu na covid-19.
Zamisao o T-staničnim cjepivima nije nova. Primjerice, Sarah Gilbert, profesorica na Sveučilištu u Oxfordu koja je razvila AZ/Oxford cjepivo, radi na njima više od desetljeća u sklopu istraživanja cjepiva protiv gripe.
Cjepivo bi se na kraju primjenjivalo u obliku minijaturnog flastera načičkanog mikroiglicama koje bi oslobodile cjepivo u roku od nekoliko sekunda.
Na sobnoj temperaturi moglo bi se čuvati do tri mjeseca, za razliku od ostalih cjepiva koje je potrebno držati u zamrzivaču ili hladnjaku.
Istraživanje će voditi prof. Blaise Genton iz Centra za primarnu skrb i javno zdravstvo švicarskog Sveučilišta u Lausannei.
Loša je vijest da bi Emergexovo cjepivo moglo biti dostupno najranije 2025. godine, što je uobičajeni vremenski okvir za razvoj cjepiva.
Prošle su godine cjepiva protiv covida razvijena u rekordnom roku od nekoliko mjeseci jer je čitav regulatorni proces ubrzan zbog hitnosti i ozbiljnosti situacije.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…