Hrvatska
Milanović o koroni i mjerama: “Imam problem s tim mahnitanjem bez argumenata”
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović razgovarao je u ponedjeljak u Vatikanu s papom Franjom o stanju u regiji, Europi i cijepljenju protiv covida-19 i složio se s poglavarom Katoličke Crkve da je cijepljenje “čin ljubavi prema sebi”.
“U Vatikanu su inače svi cijepljeni, očito prevladava jedan znanstveni pogled na problem, a i maske se nešto slabo nose”, rekao je Milanović novinarima nakon susreta s Papom.
“Ja imam problem u zadnje vrijeme s tim jednim mahnitanjem bez ikakvih argumenata. Ne može biti znanost izum cjepiva, što je rezultat rada nekoliko briljantnih umova i ove gluposti s mjerama. To nije znanstveno pitanje, ovo više veze sa znanošću nema. U Austriji danas zabranjuju ljudima koji nisu cijepljeni da izlaze iz kuće, što je to, znanost ili su to metode koje podsjećaju na tridesete godine?”, rekao je Milanović nakon privatne audijencije.
“Poručio sam građanima da se cijepe, ali građani imaju pravo na zaštitu od samovolje. Ja se pitam gdje su tu borci za ljudska prava, gdje je Europski sud za ljudska prava koji ima ambiciju krojiti ustave drugim državama, prati nos BiH sa nekakvim slučajevima Sejdić i Finci što im uopće nije posao, a ovdje ih nema”, istaknuo je, odavši da bi htio čuti stav Suda o pravima ljudi da izađu iz kuće i da im se to brani zato jer nisu cijepljeni.
Papa kaže da je cijepljenje čin ljubavi, a hrvatski biskupi su nedavno objavili priopćenje o cijepljenju i mjerama u kojem navode da cijepljenje mora biti dobrovoljno, a testiranje neinvazivno.
“Ne mislim ja da je to različito”, rekao je Milanović. “Papa je dobro rekao, cijepljenje je čin milosti i ljubavi prema sebi”
“Papa ima interesantne stavove o EU”
Milanović je izjavio da Franjo ima “interesantne stavove o Bruxellesu kao o jednom već pomalo otuđenom centru moći koji ne shvaća da su europske države povijesno nacionalne države…”.
Rekao je da mu je Papa poklonio mozaik vinogradara koji bere lozu, svoje radove i govore, a on njemu glagoljaški misal kneza Novaka iz 14. stoljeća.
S državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom i tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom Milanović je razgovarao o situaciji u susjedstvu, posebno u BiH.
Pričali su i o “svim onim stvarima koje nas muče i koje uz pomoć Vatikana možda možemo bolje riješiti”, rekao je predsjednik.
“Njihov stav je onakav kakav nama odgovara. Oni mogu pomoći, naravno postoje granice u tome, a možemo si pomoći i mi sami jer smo članica EU-a i NATO.”
Kaže da je Papa dobrodošao u Hrvatsku
“Dok god Hrvati inzistiraju da im se ne oduzima pravo da izabiru svog predstavnika i okreću se prema Sarajevu i to kažu, budite sretni i neka vam jeza krene niz kralježnicu kad Hrvati okrenu glavu od Sarajeva i kažu da ih to ne zanima. ‘Educated guess’ je da Hrvati još uvijek haju za Bosnom i Hercegovinom”, rekao je Milanović.
Milanović je rekao da je Papa pozvan u posjet Hrvatskoj. “On ima i puno godina, nisam siguran da bi Papa nakon 80 godina trebao biti globetrotter, ali apsolutno je dobrodošao u Hrvatsku”, rekao je Milanović.
Hrvatska već godinu dana nema veleposlanika pri Svetoj Stolici i to je pitanje tijekom susreta pokrenuo kardinal Gallagher, rekao je Milanović.
“Stier je uređivao ustaške novine”
Na izravni upit novinara hoće li potvrditi Davora Stiera za novog veleposlanika u Vatikanu, predsjednik je rekao da se drži nekih pravila ponašanja, među kojima je i ono da se imena budućih veleposlanika javno ne objavljuju, bez obzira na to što ga neki smatraju “uličarem”.
Milanović je rekao da je Stier u Argentini uređivao ustaške novine. “A to ne znate, znate da je iz Argentine? Bio je politički aktivan, jedna od zadnjih stvari je da je uređivao ustaške novine. A što je tamo radio? Sladoled prodavao sigurno nije.”
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog