Hrvatska
Gotovo 10 posto stanovnika Hrvatske su – kockari
Gotovo 10% stanovnika Hrvatske su kockari, a procjenjuje se da je u koronakrizi ta brojka i povećana.
Dr. Davor Bodor, voditelj dnevne bolnice za ovisnost o kockanju Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu kazao je da je koronakriza pogodila i navike igranja igara na sreću, a grupe su u bolnici značajno veće, čak 50% više je pacijenata nego 2019. godine. Tendencije su da će ta brojka biti i veća, rekao je gostujući u Studiju 4.
– Okosnica liječenja je grupna psihoterapija – iskustveni i edukativni dio, kroz psihoedukacije, objasnio je dr. Davor Bodor. Na terapijama su uglavnom mlađi ljudi, a do 2019. prosjek je bio oko 32 godine. Međutim, općenito u grupi su ljudi od 18 do 70 godina života.
– Prije 2 godine online kockanjem bavila su se dvojica od 20-ak pacijenata, a danas od njih 30 možda samo dvojica nemaju online otvorene račune. Može se igrati kad god, gdje god, u bilo koje doba, reklamiranje je vrlo agresivno, a pojačalo se tijekom krize, rekao je.
Industrija igara značajno je proširila online igre na sreću. Koronakrizom i izolacijom najpogođeniji su bili ljudi koji su već razvili ovisnost ili su bili u riziku da je razviju. Kod opće populacije se igranje igara na sreću smanjilo. Najčešće se, kaže, ljudi upuštaju kockanje zbog ugode, zabave, druženja, adrenalina, i u tome nema ništa loše za 90% ljudi koji kockaju, no kod određenog dijela ljudi u startu postoji rizičan odnos prema igranju igara na sreću, nastoje se odmaknuti od problema.
Neki u kockanju pokušavaju pronaći način za rješavanje financijskih problema. Objašnjava da je znak ovisnosti i da se kockanjem idete vratiti novac koji ste izgubili, a osnovno je gubitak kontrole, zaduživanje, posljedice u obitelji, poslu, zapostavljaju se druge obveze i unatoč svemu nastavlja se s takvim ponašanjem.
Kockanje nosi život na rubu, neki godinama tako žive, korak ih dijeli od puno težih posljedica koje ova bolest može nositi. Kaže da ovisnici s kockanjem najčešće počinju maloljetni, što je vrlo rizično. Ovisnosti može doprinijeti i genetika, ako je u obiteljima već postojao takav slučaj.
– U Hrvatskoj postoji zakonski okvir koji regulira igre na sreću star 10-11 godina, a tržište se dinamično mijenja. Zakon je preotvoren, preliberalan, ograničenja koja postoje nisu dovoljna. Manje-više svako ograničenje dobro bi došlo kao zaštita, kaže Bodor.
Ljudi se na liječenje najčešće javljaju kada obitelj dozna, nemaju se više gdje zaduživati, kada sami shvate da im je dosta takvog života, stigmatizirani su od strane društva. Od onda do uključivanja u liječenje najčešće prođe svega par dana.
– Svaka ovisnost ima svoje posljedice, a terapija traje oko tri mjeseca, po potrebi i dulje. Unutar grupne psihoterapije su grupe posebnih psiholoških i psihoterapijskih usmjerenja. Nastojimo ljude upozoriti na krize, reducirati njihovu izloženost sadržajima koji izazivaju takve žudnje, kako bi se smanjio rizik. Nauče posebne alate, kako se nositi sa žudnjom.
Rizik od suicida kod ovisnika od kockanja je objektivan, realan i daleko veći nego u općoj populaciji. Muškarci prednjače značajno u kockanju, više od 90%, ranije kreću, često u adolescentskoj dobi. Žene obično s kockanjem počinju kasnije, a postoji tipičan obrazac – prije postoje anksiozni, depresivni simptomi, dok su kod muškaraca ti simptomi posljedica problema koji se razvijaju kod kockanja.
Bodor naglašava da je u liječenju jako važna potpora okoline, pa se u liječenje uključuju i bliske osobe.
– Kockanje je kronično recidivirajuća bolest, kažemo da dio pacijenata stabilno i dobro apstinira, do toga se dođe liječenjem. I sportsko klađenje ima visok ovisnički potencijal. Država je 2019. uprihodila više od milijardu kuna, no jedan ovisnik o kockanju državu dosta košta, dodao je.
Unutar gotovo 10 % stanovnika Hrvatske koji kockaju, 2,2 % imaju izražene, teške psihosocijalne probleme vezan uz kockanje.
– Obično se po istraživanjima to kreće 0, 5%-1,5 %, 2%, a mi smo na gornjoj granici upravo zbog liberalnog, gotovo otvorenog tržišta koje nije dovoljno regulirano. Mi smo za odgovorno igranje, a država treba regulirati tržište, poručio je.
Tretmani liječenja u dnevnoj bolnici za sve koji imaju zdravstveno osiguranje je besplatno. Rezultati su jako dobri, puno pacijenata stabilno apstinira.
– Šteta je biti u problemu, a ne iskoristiti mogućnost da se izliječi, rekao je Bodor.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…