Connect with us

Hrvatska

Od danas covid-potvrde. Ovo su svi detalji, nova pravila za poštu, MUP, Finu…

Objavljeno

-

Covid potvrde koje dokazuju da je netko cijepljen, da je prebolio covid-19 ili je negativan od utorka su obvezne za ulaz u javne i državne ustanove, čime vlasti žele dodatno zaštiti zdravlje građana, potaknuti ih na cijepljenje i osigurati dostupnost zdravstvenog sustava. Od danas obvezne covid potvrde u javnim i državnim ustanovama

Prema odluci Nacionalnog stožera civilne zaštite, EU digitalnu potvrdu prilikom dolaska na posao morat će predočiti svi javni i državni zaposlenici, kao i oni u tijelima na lokalnoj razini, a za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli covid uvodi se sigurnosna mjera obveznog testiranja na koronavirus.

Bez potvrde ili testa ne može se ući u radni prostor

Dužnosnici, službenici i zaposlenici ustanova i tvrtki čiji su osnivači država, županije, gradovi i općine dužni su potvrde pokazati osobi koju ovlasti poslodavac, a odbiju li se testirati ili pokazati potvrdu neće moći ući u radni prostor.

Covid potvrde se uvode i u škole, ali samo za zaposlenike. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs očekuje u školama određene probleme dok se ne uhoda uvođenje covid potvrda, ali ne i velike poteškoće jer su škole dobile upute Stožera civilne zaštite i dodatne upute Ministarstva.

Potvrde su uz poneki izuzetak obvezne i za sve stranke koje dolaze u službene prostore, ali i druge osobe koje tamo dolaze po bilo kojoj osnovi.

Primjerice, Fina je u ponedjeljak pozvala korisnike da prilikom ulaska u poslovnice svoju potvrdu predoče zaštitaru, odnosno osobi koju je poslodavac ovlastio za provjeru dokumenata, te ih uputila na mjesta na kojima, prema preporuci HZJZ-a, mogu obaviti testiranja.

HAC je također izvijestio da je svaki posjetitelj obvezan službenoj osobi na ulazu predočiti potvrdu ili drugi dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju covida.

Potvrde se ne primjenjuju na studente u prostorima visokih učilišta, osim ako visoko učilište ne odluči drugačije, učenike u školama i odgojno-obrazovnim ustanovama, na mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode dijete ili učenika u školu, vrtić ili ustanovu za odgoj i obrazovanje djece te na adolescente s posebnim potrebama i osobe koje prate osobu koja se ne može brinuti za sebe.

Potvrde neće trebati ni osobe koje u poslovnice HZZO-a dolaze podići svoju covid potvrdu, na osobe čija je prisutnost nužna u postupcima pred pravosudnim, državnim i drugim tijelima, na korisnike poštanskih usluga koji moraju preuzeti pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice te na osobe koje imaju kontraindikaciju za cijepljenje, što se dokazuje potvrdom.

Oni koji nisu preboljeli covid niti su cijepljeni testirat će se dvaput tjedno

Zaposlenici koji nisu preboljeli covid ili nisu cijepljeni morat će se testirati dvaput tjedno, pa je otvoreno više od 6500 testnih mjesta, između ostalog u ordinacijama primarne zaštite i ljekarnama. Testno mjesto moći će odrediti i poslodavac, ali onda će potvrda vrijediti samo za dolazak na posao.

Odluka o uvođenju obveznih covid potvrda za ulazak u javne i državne ustanove donesena je na vrhuncu četvrtog vala pandemije i nema ograničen rok primjene, a ujedno je izdana preporuka privatnim poslodavcima da provode slične mjere.

Covid potvrde proširene su na javni i državni sektor nakon što je početkom listopada ta obveza uvedena u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak kaže da u sustavu koji obuhvaća proširenje covid potvrda ima 270.000 zaposlenika bez trgovačkih društava, među kojima će se možda 100.000 trebati testirati.

“Napravili smo sve da stvorimo infrastrukturu, da bude dovoljan broj mjesta na kojima se mogu testirati. Omogućili smo poslodavcima da to organiziraju u svojim prostorima, bilo sami bilo da sklope ugovor s nekim tko to može napraviti”, poručio je.

Uvođenje obveznih potvrda bilo je predviđeno za ponedjeljak, ali je odgođeno za jedan dan kako bi se svi zainteresirani mogli testirati i u utorak imati covid potvrde.

Kritike oporbe, biskupa, Milanovića…

Novu mjeru u borbi protiv pandemije koronavirusa kritizirala je oporba ocjenjujući kako je riječ o podjeli na građane prvog i drugog reda. Saborska oporba traži da o epidemiološkim mjerama u Saboru odlučuje sam Sabor, a ne Stožer čijom se odlukom ne može ograničavati saborski mandat.

Na obvezne potvrde blagonaklono ne gleda ni Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije, koje je ocijenilo da se u društvu stvorilo “ozračje određenih pritisaka” na necijepljene i poručilo da cijepljenje mora biti dobrovoljno, bez prisile i uvjetovanja.

Najoštriji u kritici bio je predsjednik Republike Zoran Milanović koji je uvođenje obaveznih covid potvrda nazvao “mahnitanjem bez ikakvih argumenata” i poručio da se građani trebaju cijepiti, ali i da imaju pravo na zaštitu od samovolje.

Zbog covid potvrda već danima dio nezadovoljnih građana prosvjeduje na Markovu trgu i u više hrvatskih gradova, tvrdeći da ih se time diskriminira i da im se ograničavaju slobode.

Premijer Andrej Plenković odgovorio im je kako je prosvjedovanje protiv cijepljenja dozvoljeno ali je izrazio nevjericu da u današnje vrijeme netko bira o cijepljenju vjerovati neprovjerenim i tendenciozno lažnim izvorima u odnosu na ono što je istina.

Komentirajući poruku biskupa o cijepljenju, Plenković se pozvao na izjavu pape Franje koji je “bio jasan” i pozvao ljude da se cijepe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu