Hrvatska
Kolarić: “Kad epidemija nije pod kontrolom, raste smrtnost od drugih bolesti”
Epidemiolog Branko Kolarić gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao epidemiološku situaciju.
O covid-potvrdama najviše se priča, a Gordan Lauc rekao je da one nisu učinkovite. “Pacijenti koji dolaze u bolnice se i testiraju, a ništa ne daje garanciju, ni testiranje ni cijepljenje ni preboljenje ne može biti stopostotna garancija da osoba nije zaražena. Nema apsolutne garancije”, rekao je Kolarić, dodavši da ne misli da je brzo testiranje bolje rješenje od uvođenja covid-potvrda.
“Ja isto nekad kažem da su mjere uvedene prekasno, ali mjera koje su na snazi se apsolutno pridržavam i tu nemam dileme”, rekao je Kolarić, pozvavši na poštivanje postojećih mjera.
“Sve društvene anomalije koje su se pojavile u ovoj krizi, pa tako i pozivanje na nepridržavanje mjera koje je država uvela mislim da nije dobro”, rekao je Kolarić.
“Premijer je sam rekao da Znanstveni savjet daje mišljenje, mi donosimo mišljenje, a Nacionalni stožer donosi odluke i određuje mjere i njih se moramo pridržavati”, rekao je Kolarić.
“Izjave Lauca neću komentirati i rekao sam već da su one štetne, a štetne su više od godinu dana”, rekao je Kolarić, koji je na pitanje treba li Lauca izbaciti iz Znanstvenog savjeta rekao da je njegovo mišljenje da je “gospodin napravio puno štete”.
Govorio je i o cijepljenju. “Cijepljenje populacije smanjuje kolanje virusa, smanjuje prijenos”, rekao je.
Upitan kad bi se trebala uzeti treća doza, Kolarić je rekao da svoje mišljenje gradi na iskustvu koje ima već 20 godina u epidemiologiji. “Nije moje mišljenje temeljeno samo na onome što sam danas ili jučer pročitao. Na ovu se bolest odnosi ono što se odnosi na druge zarazne bolesti, dakle na dinamiku širenja i tako dalje”, rekao je Kolarić, dodavši da je treća doza uvedena prvenstveno za starije građane.
“Što se tiče treće doze, ono što se vidi da se razina protutijela brzo podigne. Kod starijih je smrtnost nakon primljene druge doze pala 20 puta. To su sve argumenti i dokaz učinkovitosti cijepljenja”, rekao je Kolarić.
Komentirajući stanje u Austriji, koja je odlučila donijeti lockdown za sve, Kolarić je rekao da su očito imali razlog za to. “Sve što smanjuje bliske kontakte između ljudi smanjuje broj zaraza”, rekao je.
Kad epidemija nije pod kontrolom, povećava se smrtnost i od drugih bolesti, rekao je epidemiolog, objasnivši da je cijeli sustav usmjeren na covid i da se teže oboljeli moraju liječiti u intenzivnim jedinicama pa zbog toga drugi teški bolesnici ne mogu doći na red i zbog toga raste smrtnost kod drugih oboljenja.
Upitan podržava li kazne za ljude koji se protive poštivanju mjera, Kolarić je rekao da je za to da se poštuju zakoni i da se poštuju pravila koja su određena. “Ako se ne pridržavamo pravila, onda trebaju biti neke sankcije”, rekao je.
“Imamo velik broj zaraženih i očekujemo jači pritisak na zdravstveni sustav, zato očekujem da će se mjere poštivati i da će se broj zaraženih smanjiti. Za bolnički sustav sigurno nije došao vrhunac”, rekao je Kolarić.
“Cjepivo je sigurno, cjepivo je učinkovito i bolest je ozbiljna. Ako ljudi za bilo koju od te tri činjenice misle da nisu točne, to su razlozi zašto se ne cijepe”, rekao je Kolarić.
“Hrvatska je trenutno vrlo pogodna za širenje lažnih vijesti. Treba se znati kako se nositi s onim što se zove fake news. Neke zemlje su to napravile uz pomoć Svjetske banke, ima nekoliko načina kako se to može riješiti”, rekao je Kolarić.
Na pitanje kome će biti namijenjen lijek protiv covida-19, koji je i Hrvatska naručila, Kolarić je rekao da će to biti prema težini kliničke slike, a da se neće gledati tko je cijepljen, a tko nije, jer je “hrvatski zdravstveni sustav utemeljen na solidarnosti”.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa