Connect with us

Hrvatska

Kolarić: “Kad epidemija nije pod kontrolom, raste smrtnost od drugih bolesti”

Objavljeno

-

Foto: N1

Epidemiolog Branko Kolarić gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao epidemiološku situaciju.

O covid-potvrdama najviše se priča, a Gordan Lauc rekao je da one nisu učinkovite. “Pacijenti koji dolaze u bolnice se i testiraju, a ništa ne daje garanciju, ni testiranje ni cijepljenje ni preboljenje ne može biti stopostotna garancija da osoba nije zaražena. Nema apsolutne garancije”, rekao je Kolarić, dodavši da ne misli da je brzo testiranje bolje rješenje od uvođenja covid-potvrda.

“Ja isto nekad kažem da su mjere uvedene prekasno, ali mjera koje su na snazi se apsolutno pridržavam i tu nemam dileme”, rekao je Kolarić, pozvavši na poštivanje postojećih mjera.

“Sve društvene anomalije koje su se pojavile u ovoj krizi, pa tako i pozivanje na nepridržavanje mjera koje je država uvela mislim da nije dobro”, rekao je Kolarić.

“Premijer je sam rekao da Znanstveni savjet daje mišljenje, mi donosimo mišljenje, a Nacionalni stožer donosi odluke i određuje mjere i njih se moramo pridržavati”, rekao je Kolarić.

“Izjave Lauca neću komentirati i rekao sam već da su one štetne, a štetne su više od godinu dana”, rekao je Kolarić, koji je na pitanje treba li Lauca izbaciti iz Znanstvenog savjeta rekao da je njegovo mišljenje da je “gospodin napravio puno štete”.

Govorio je i o cijepljenju. “Cijepljenje populacije smanjuje kolanje virusa, smanjuje prijenos”, rekao je.

Upitan kad bi se trebala uzeti treća doza, Kolarić je rekao da svoje mišljenje gradi na iskustvu koje ima već 20 godina u epidemiologiji. “Nije moje mišljenje temeljeno samo na onome što sam danas ili jučer pročitao. Na ovu se bolest odnosi ono što se odnosi na druge zarazne bolesti, dakle na dinamiku širenja i tako dalje”, rekao je Kolarić, dodavši da je treća doza uvedena prvenstveno za starije građane.

“Što se tiče treće doze, ono što se vidi da se razina protutijela brzo podigne. Kod starijih je smrtnost nakon primljene druge doze pala 20 puta. To su sve argumenti i dokaz učinkovitosti cijepljenja”, rekao je Kolarić.

Komentirajući stanje u Austriji, koja je odlučila donijeti lockdown za sve, Kolarić je rekao da su očito imali razlog za to. “Sve što smanjuje bliske kontakte između ljudi smanjuje broj zaraza”, rekao je.

Kad epidemija nije pod kontrolom, povećava se smrtnost i od drugih bolesti, rekao je epidemiolog, objasnivši da je cijeli sustav usmjeren na covid i da se teže oboljeli moraju liječiti u intenzivnim jedinicama pa zbog toga drugi teški bolesnici ne mogu doći na red i zbog toga raste smrtnost kod drugih oboljenja.

Upitan podržava li kazne za ljude koji se protive poštivanju mjera, Kolarić je rekao da je za to da se poštuju zakoni i da se poštuju pravila koja su određena. “Ako se ne pridržavamo pravila, onda trebaju biti neke sankcije”, rekao je.

“Imamo velik broj zaraženih i očekujemo jači pritisak na zdravstveni sustav, zato očekujem da će se mjere poštivati i da će se broj zaraženih smanjiti. Za bolnički sustav sigurno nije došao vrhunac”, rekao je Kolarić.

“Cjepivo je sigurno, cjepivo je učinkovito i bolest je ozbiljna. Ako ljudi za bilo koju od te tri činjenice misle da nisu točne, to su razlozi zašto se ne cijepe”, rekao je Kolarić.

“Hrvatska je trenutno vrlo pogodna za širenje lažnih vijesti. Treba se znati kako se nositi s onim što se zove fake news. Neke zemlje su to napravile uz pomoć Svjetske banke, ima nekoliko načina kako se to može riješiti”, rekao je Kolarić.

Na pitanje kome će biti namijenjen lijek protiv covida-19, koji je i Hrvatska naručila, Kolarić je rekao da će to biti prema težini kliničke slike, a da se neće gledati tko je cijepljen, a tko nije, jer je “hrvatski zdravstveni sustav utemeljen na solidarnosti”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu