Hrvatska
Jandroković: “Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru”
“Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje”, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u emisiji “S Markova trga” Hrvatskog radija.
COVID potvrde u Saboru
– Ako nema COVID potvrdu tada će se trebati testirati, a ako se ne želi testirati i nema COVID potvrdu, tada će zastupnik moći pratiti, sudjelovati u raspravama i glasati putem video veze. Vidjet ćemo u ovim danima koji su pred nama koliko zastupnika i zastupnica ima COVID potvrdu, koliko će ih se testirati ako ju nemaju, i koliko će se odlučiti na praćenje Sabora video vezom. Što se tiče ovih prvih dana primjene, kada su u pitanju službenici, namještenici, nije bilo ni jedne sporne situacije, dakle za sada je Sabor jednostavno i efikasno primijenio ovo odredbu koju je donio Stožer, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
O prosvjedu i mjerama
Kao komentar na izjavu da su neki Sabornici bili sudionici masovnog subotnjeg prosvjeda protiv COVID potvrda u Zagrebu, i na pitanje je li ga iznenadio broj zastupnika koji je bio tamo, broj sudionika i što kaže na poruke sa skupa, Gordan Jandroković rekao je kako mu se čini da je prosvjed bio vrlo heterogen po sastavu.
– Tamo je bilo ljudi koji očito ne vjeruju da COVID postoji, neki su protiv cijepljenja, boje se ili imaju neke druge razloge. Bilo je tamo različitih lažnih proroka, ali bilo je i političkih profitera koji su nanjušili temu za koji oni smatraju da bi mogli prikupiti koji politički bod ili glas pa su se tamo zatekli, njima na savjest i njihovo političko djelovanje. Bilo je dosta ljudi, ali kao što sam rekao, sastav je bio heterogen, bilo je vjerojatno i onih koji su željeli poručiti Vladi i vladajućoj većini da se s njima ne slažu, možda i iz nekih drugih razloga, sumirao je Jandroković.
– Bilo je tu i radikala i potpuno neprihvatljivih i ekstremnih poruka, nažalost bilo je i fizičkog nasrtaja na novinare, i grubih i uvredljivih riječi na račun nekih novinskih kuća, mene najviše intrigira ta poruka slobode. Meni se čini da nije ključno pitanje u ovom trenutku da ili ne COVID potvrdama, nego je u ovom trenutku ključno pitanje što mi imamo 10 tisuća tristo, i više već, ljudi koji su umrli od COVID-a. Danas ponovno imamo rekordan broj u ovome valu od 73 umrle osobe, pa ne znam kakva je to sloboda koju bi pojedinci htjeli za sebe ako ju donosi smrt, i koja odnosi brojne hrvatske živote koji nisu trebali otići. Kakva je to sloboda koja isključuje doktore i medicinske sestre koji već godinu i devet mjeseci požrtvovno rade, oni ginu da bi spašavali ljudske živote, oni svakodnevno ulaze u prostore gdje ljudi umiru i to u teškim mukama, ističe Jandroković.
– Oni koji zazivaju vlastitu slobodu izbjegavajući COVID potvrdu, pa čak i testiranje, očito ne razmišljaju o tome da postoje ljudi koji plaćaju jako veliku cijenu ove epidemije. Ne samo umrli i oboljeli, nego sve zdravstvene i tehničke službe u bolnicama, i primarno u ovome trenutku moja poruka je da iskažemo poštovanje njima koji rade u zaista nemogućim uvjetima. Sebično je promišljati o vlastitoj slobodi dok drugi ljudi umiru i postoje tisuće onih koji se bore da spase ljudske živote i zdravlje. Savjest mi nalaže da sve ostalo bude podredno, a da načelo života i zdravlja naših ljudi bude prioritetno. Vjerujem da većina ljudi tako promišlja, bez obzira na broj ljudi na trgu, puno više je onih koji su se cijepili. Danas je već 62,5 posto ljudi je cijepljeno prvom dozom, a preko 55 posto su cijepljeni s dvije doze, sve više je onih koji uzimaju i treću dozu, dodaje.
– Moramo biti svjesni da globalno živimo u nenormalnim okolnostima, jer pandemija COVID-a je nešto što nitko nije mogao predvidjeti, ne možemo nikoga optužiti da je kriv što se to dogodilo, i moramo se s time nositi. Različite zemlje djeluju na različite načine, ali model COVID potvrda i testiranja je, čini mi se, najčešći model koji primjenjuju zemlje koje su slični Hrvatskoj. Očito je da i u tim zemljama postoje prosvjedi, ppostoje nezadovoljnici, postoje različiti ekstremisti koji ovu situaciju nastoje iskristiti za promicanje vlastitih političkih ciljeva i svojih ambicija, međutim savjest mi nalaže da se zalažem za zaštitu zdravlja i života, i da branimo one koji su u ovom trenutku najizloženiji, poručio je Jandroković.
O Milanovićevim izjavama o COVID potvrdama
Na pitanje kako komentira da su neki zastupnici, lokalni čelnici, ali i predsjednik države otvoreno za nepoštivanje propisa i kako tome stati na kraj, Jandroković je rekao kako do sada nije čuo, u 30-ak godina koliko postoji i funkcionira moderna hrvatska država, da predsjednik Republike otvoreno poziva na nepoštivanje zakona i propisa.
– I danas smo čuli njegovu poruku da nikakve inspekcije ne mogu doći u Ured predsjednika jer ih on neće tamo pustiti. Ne znam koji zakon jamči tu mogućnost, ne postoji ni jedan dio institucija u Republici Hrvatskoj u koje ne mogu ući određene zakonom zadužene institucije da obave nadzor ili što već trebaju učiniti, ali to nije prva poruka kojom se poziva na kršenje zakona, sjetite se zakona o sudovima, Zakona o obrani, Zakona o državnim blagdanima, dakle to je postalo učestalo, rekao je Gordan Jandroković.
Jandroković je rekao kako uopće neće komentirati uvrede i način na koji predsjednik Republike govori jer je to nažalost postalo uobičajeno, i ljudi su to čak i prihvatili. dodao je kako to verbalno nasilje i nepoštivanje zakona može u konačnici dovesti i do fizičkog nasilja, što su i osjetili novinari na ovom skupu.
“Neprimjereno je nekoj državi slati poruku da nešto čini krivo”
Slati nekoj drugoj državi poruku da nešto čini krivo ili ih optuživati je za fašizam, meni je neprimjereno, rekao je Jandroković upitan za novu prozivku predsjednika Zorana Milanovića Austriji zbog mjera koje je uvela zbog pandemije COVID-a.
Predsjednik je, naime, na pitanje o austrijskom uvođenju lockdowna za sve stanovnike i najavi obveznog cijepljenja, rekao da je to “katastrofa”. Najavio je i kako će njegov ured pozvati na razgovor austrijskog veleposlanika zbog zabrinutosti za “temeljne ljudske slobode”, nakon što je Beč pozvao na razgovor hrvatskog veleposlanika zbog njegove izjave da ga austrijske COVID mjere podsjećaju na fašizam.
– Što više reći, svaka država ima svoje mjere, to je njeno suvereno pravo, vjerujem da se te odluke donose zato što su im to sugerirali stručnjaci, ljudi koji se tim poslom bave () te odluke su nužno zlo, kazao je Jandroković.
Kaže i kako je novi sukob na relaciji Milanović-Banožić u Našicama pratio marginalno te izrazio žaljenje da se Hrvatska vojska i dalje koristi za takvu vrstu političkih obračuna. No, vrijeme će sasvim sigurno donijeti bistriju sliku, kazao je.
Upitan koliko ugledu Hrvatske šteti činjenica da u mnogim važnim državama kasni imenovanje veleposlanika, odgovorio je kako je veleposlanike bolje imati, nego ih ne imati.
– Nismo jednina država koja dolazi u ovakve situacije, ovo je zastoj koji nije dobar, ali s kojim se može živjeti, izjavio je Jandroković.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
NK ZADARNOVA I LINO CUP 2024. / Tići zlatni ispred Hajduka, papaline bez primljenog pogotka do pobjedničkog postolja
GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA
MATICA HRVATSKA: Predstavljanje romana Magdalene Mrčele: Zlatarova kletva
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja spot nagrađivanog novog singla “Kad si vatra svi te hoće gasit'”
-
Hrvatska4 dana prijeBLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeDUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prijeAPEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!