Hrvatska
Letica: “Polariziramo se na cijepljene i necijepljene, bit će još gore”
Širom Europske unije bukte nasilni prosvjedi protiv mjera i COVID potvrda. Nizozemska, Belgija i Francuska prednjače u nasilnim prosvjedima gdje ima ranjenih građana i policajaca. Javno se protivilo protiv mjera u Italiji ali i Hrvatskoj gdje su izljeve bijesa na svojoj koži osjetili novinari. Što nas čeka idućih dana i mjeseci kada je riječ o korona krizi koja bi prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije mogla odnijeti pola milijuna života unatoč cjepivu? COVID je postalo sigurnosno pitanje na izmaku 2021 godine posebno u Europi.
“Mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti.” – Ante Letica
Korona i sve takve pandemije odmah u početku su sigurnosno pitanje, jer je zdravlje pučanstva jedna od temeljnih odrednica nacionalne sigurnosti i treba se voditi računa o zdravlju pučanstva, jer je ono temelj svake države pa tako i onog segmenta koji se zove nacionalna sigurnost, rekao je u Studiju 4 Ante Letica, izvršni direktor Instituta za istraživanje hibridnih ratova.
Kako procjenjuje prosvjede u Zagrebu na kojima se okupilo između 10 000 i 15 000 ljudi, kaže da se zalaže za to da su mirni prosjedi jedna demokratska stečevina i kad se organiziraju na zakonom predviđen način da su potrebni i kako nema ništa protiv toga.
– Međutim, problem je kad se u takvim mirnim prosvjedima dolazi u pitanje sigurnost i prosvjednika i građana i imovine i mirna i sigurnost građana jer se među prosvjednike uvijek uvuku pojedinci ili grupe koji taj prosvjed pokušavaju iskoristiti za neke svoje ciljeve koji baš nemaju baš puno veze s tim, a idu prema tom jednom nasilnom ugrožavanju sigurnosti građana i imovine.
Na pitanje o napadu na novinare kaže da je problem kada ljudi koji se deklarativno zalažu za neke slobode napadaju one koji su lučonoše tih sloboda, to su mediji i novinari. Unatoč tome što postoji nezadovoljstvo radom određenih medija i novinara. To nije razlog da se novinare fizički i verbalno napada i samim time se dovode u pitanje i osnovne teme s tog prosjeda, navodi Letica.
Prosvjed nije bio prijavljen, ali je policija znala za njega
Je li trebalo ranije zaustaviti autobuse s prosvjednicima koji su se kretali prema metropoli i koji nose hrvatsku zastavu i pjevaju domoljubne pjesme, Letica kaže da je hrvatska policija postupila pametno i dobro i sukladno svojim procjenama postojećeg stanja i razvoja situacija.
– S lipoga možete uvijek prijeći na grubo, ali s grubog teško možete prijeći na lipo, odnosno uvijek ima vremena za zakonsku primjenu sredstava prisile odnosno onoga svega zašto slijedi u smislu razbijanja demonstracija i prosvjeda. Međutim, to je dvosjekli mač jer onda i s druge strane imate reakciju, imate paljevine, nerede, napade na policiju, napade na imovinu, ljude itd. Mislim da je policija dobro reagirala što nije išla na represivnije zahvate.
Što se tiče organizatora, ističe da koliko vidi preko medija organizatori su se sami prijavili i ono što je bitno da se potpuno slažem s kolegama iz policije da je tu prekršeno nekoliko zakonskih odredbi u smislu neprijavljivanja skupa, nije odobren, nije bilo redarske službe, upotrebljavala su se pirotehnička sredstva, bili su napadi na novinare. Mislim da, dodaje, policija ima i tehničke i zakonske ovlasti da to riješi i da sukladno zakonskim ovlastima poduzme krajnje mjere.
Prosvjedi u Europi
Nažalost upozoravali smo da ovaj način života s covidom i uz covid kod ljudi stvara određeno nezadovoljstvo, anksioznost, frustracije, a i sama situacija je takva da iz ljudi izvlači ono najgore. Meni je drago da u Zagrebu nije bilo takvih situacija, a u zapadnoj Europi je to bila sila na silu.
– Sve situacije kao što je korona vode do određene polarizacije, mi se sada polariziramo na one koji su za cijepljenje i na one koji su protiv cijepljenja, na one koji su za potvrde i na one koji su protiv potvrda. Mislim da će to kako vrijeme ide još više se intenzivirati i mislim da bi političke vlasti trebale voditi računa o tome i da bi nekim svojim mjerama tu situaciju trebale pokušati ublažiti. Možda osvježenje Stožera, možda neke nove mjere, neki novi način donošenja mjere, ne volim komentirati politiku, kaže. Obavještajna zajednica je znala da će doći do okupljanja, jedino je problem broja ljudi i načina kako je taj prosvjed trebao završiti, sve se zna i bez uplitanja obavještajne zajednice.
Hibridni rat i fake news
Što se tiče hibridnog ratovanja može biti i taj dio, međutim, smatram da je to više rat nekim fake newsom kojim ljudi pokušavaju dobiti neke političke poene među svojom grupom. Iako je Hrvatska i ovaj dio svijeta posebno ovaj dio svijeta, izložen hibridnom djelovanju određenih zemalja, rekao je.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa