ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) U SVEČANOJ DVORANI PREDSTAVLJENA KNJIGA SVEUČILIŠNOG PROFESORA Skračić: Vrijeme čini svoje, Kurnati kakvi su postojali idu svome kraju
Kurnatar nije samo čovjek koji dolazi s prostora arhipelaga Kornati – to je više karakter, čovjek koji dolazi iz zabiti, divljeg svijeta, koji je u tom svijetu, da bi mogao funkcionirati, naučio sve moguće vještine koje su danas postale beskorisne. Isto tako, Kurnati nisu Kornati: Kurnati su prostor u vrijeme djetinjstva Vladimira Skračića, svijet koji je danas nestao i ostat će živjeti samo u ponekim knjigama, istaknuto je na Sveučilištu u Zadru, na predstavljanju knjige prof. sr. sc. Vladimira Skračića “Kornati kad su bili Kurnati“, objavljene u izdanju Sveučilišta u Zadru i Školske knjige. Uz autora knjige o njoj su govorili recenzenti akademik Nikola Bašić i prof. dr. sc. Nikola Vuletić.
– Kurnati su vrijeme i prostor kakav je bio kad sam ja bio dijete. Kao djeca mi se nismo mogli igrati igara poput druge djece, jer nismo imali prostora. Zato smo stalno bili pri ruci roditeljima, oko domaćinstva, ribarstva… Naše su ruke mogle odmijeniti ruke naših roditelja, koje su bile deset puta vrjednije. Posjed moje obitelji prostire se na sedam otoka, a bilo je onih koji su imali zemlju i na 10 lokacija, čak i u Modravama, na Kumentu… Sve se vrtjelo oko broda. Da bi mogao obrati masline morao si znati napraviti brod, sašiti jedro, veslati, imati sve vještine da bi se brod napravilo i sačuvalo. Danas su te vještine, kao i beskonačne priče o vremenu, hoće li vjetar rasti ili padati, hoće li biti utiha… beskorisne. Godine čine svoje, i ja i Kurnati idemo svome kraju, rekao je na predstavljanju knjige prof. Skračić.
Akademik Bašić istaknuo je kako je Skračić svoje životno i zavičajno iskustvo uspio projicirati u korice ove prekrasne knjige, a osebujnim grafikama obogatio ju je Josip Zanki. U samom naslovu, isticanjem razlike između Kornata i Kurnata, nagovještava se da se radi o jednom mikrokozmosu koji je u to vrijeme bio izoliran. Ta izoliranost stvorila je posebnu kulturu s njezinim antropološkim manifestacijama.
– U ovoj knjizi Skračić je oživio Kornate između dvije točke klatna: na jednom kraju je njegova autentična kornatska osobnost, na drugom znanstvenik koji znanstvenom metodologijom i instrumentima proučava i promatra fenomen tog prostora, u kojemu je istodobno i insajder i onaj tko gleda izvana. Kada govorimo o kontinuitetu i uporištu kornatske kulture, izlažemo se teškoj frustraciji. Ta je kultura ostala nepriznata i nepristupačna, prezrena i od onih koji su institucionalno na nacionalnoj razini trebali brinuti o njoj, rekao je Bašić.
U suvremenom vremenu, kada su moderne komunikacije učinile svaki prostor bliskim, pa i nekada daleki arhipelag “udaljenim” svega desetak minuta, bespredmetno je govoriti o posebnom mikrokozmosu.
– Sve kornatske prirodne vrijednosti, one koje su nastale od čovjeka, podređene su najvulgarnijoj turističkoj potrošnji. Naši nacionalni parkovi i parkovi prirode sve češće se iz prostora zaštite pretvaraju u prostor vulgarne komercijalizacije, prostor stvaranja profita na neodrživoj eksploataciji. Kornati svjedoče o jednom našem paradoksu, da je stupanj zaštite nekog prostora proporcionalan njegovoj devastaciji. Kurnatska kultura imala je svoje zlatno doba, nastavit će živjeti u riječima i pojmovima koje sadrži ova knjiga, rekao je Bašić.
Recenzent Vuletić, koji je sa Skračićem surađivao na brojnim projektima, rekao je da je monografija namijenjena svima, a posebno onima koji do sada nisu imali nikakav doticaj s Kornatima. Napisan je standardnim jezikom i tek u nekim anegdotama prezentira autentičnu murtersku dijalektalnu riječ. Knjigu treba čitati natuknicu po natuknicu, svaki dan, kako bi se u godinu dana steklo široko znanje o ovom prostoru i kulturi.
Autoru je uime Sveučilišta čestitao prorektor prof. dr. sc. Josip Faričić. Knjiga je izdavački pothvat koja će imati svoj život nakon objavljivanja, o čemu svjedoči i živi interes javnosti i znanstvene zajednice za ovim temama.
– Govoriti o Kornatima znači govoriti o dodiru Zadra i Šibenika, o životu na moru, uz more, s morem i od mora. U knjizi se ogleda autorov život, kultura, znanost i profesorsko umijeće, jer je ono što je prikupljao od svojih najmlađih dana ugradio u ovo djelo. Oni koji žive na Kornatima i bave se maslinarstvom, stočarstvom, ribolovom, aktivni su čak i dok se odmaraju, jer je sama nazočnost u tom prostoru odmor za dušu. Nadam se da će oni koji budu boravili u tom prostoru ili se njime budu bavili imati ovu knjigu kao temelj koji će im omogućiti da dokuče čarobnu formulu kurnatskog života, poručio je prorektor Faričić.
ZADAR / ŽUPANIJA
BURA, MRAZ, POLEDICA… / Sunčano i sve hladnije. Do kraja tjedna temperatura jedva iznad 10°C!
Danas pretežno sunčano. Ujutro u unutrašnjosti lokalno slab mraz, a u nizinama i magla. Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu mjestimice umjerena, podno Velebita i jaka bura, lokalno s olujnim udarima poslijepodne u slabljenju. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 10 i 15, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 18 do 22 °C.
U srijedu pretežno sunčano, osobito na Jadranu i u najvišem gorju. U unutrašnjosti, osobito u nizinama, ujutro mjestimice magla ili niski oblaci koji se ponegdje mogu i dulje zadržati. Vjetar uglavnom slab, a podno Velebita mjestimice umjerena bura. Minimalna temperatura zraka od -1 do 2, u najvišem gorju malo viša, a na Jadranu uglavnom od 9 do 14 °C. Maksimalna većinom između 10 i 14, a na Jadranu te unutrašnjosti Istre i Dalmacije između 18 i 22 °C.
IZGLEDI VREMENA:
U unutrašnjosti pretežno sunčano, osobito u gorju. U nizinama ujutro magla ili niski oblaci koji se mjestimice mogu zadržati i veći dio dana, a lokalno je moguća i slaba rosulja. Jutra hladna uz slab mraz. Najviša dnevna temperatura zraka u blagom padu, a u predjelima s dugotrajnom maglom bit će osjetno niža. Na Jadranu će prevladavati sunčano uz slabu do umjerenu buru i sjeverozapadnjak, a temperatura zraka bez veće promjene.
ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!
Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak), od 08:00 sati pa do 15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…