Connect with us

Hrvatska

PODJELE U DRUŠTVU Uzinić: “Radije bih umro od cjepiva, nego da ja uzrokujem smrt i bolest jer nisam cijepljen”

Objavljeno

-

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med. rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako ga zabrinjava stanje do kojeg je došlo u društvu.

– Mi smo u stanju jedne nacionalne kolektivne ugroze i to virusom koji je nepredvidiv svojim ponašanjem i žalosti me ova činjenica da smo se oko toga kao društvo podijelili. Odgovorno tvrdim ovdje pred svima, istina je samo Bog, vjernik sam i ne mogu razumjeti ovakve skupove koji se događaju u Hrvatskoj. Ljudi sebi uzimaju za pravo da nose slike Majke Božje, Isusa Krista, kao da ja nemam pravo na to, iako sam cijepljen tri puta, poručio je.

Naglasio je kako smo se našli u situaciji da moramo braniti nacionalnu sigurnost i nacionalni kolektivitet od neodgovornih pojedinaca.

Dodao je da se očito vidi kako je prosvjed u Zagrebu bio politički, usmjeren protiv aktualne Vlade. Rekao je kako je prosvjed bio dobro organiziran, ali i dobro plaćen.

– Politika snosi značajan dio odgovornost. Nalazimo se na jednoj prekretnici i jedino mjerama možemo sačuvati kolektivnu sigurnost, poručio je.

Ćorušić je istaknuo kako cjepivo nije eksperimentalno, već da to cjepivo štiti ljudske živote, jer u KBC Zagreb trenutno na 212 postelja, osamdeset posto ljudi nije cijepljeno. 

Monsinjor Uzinić: Pismo HBK je zloupotrebljeno

Ulje na vatru dolilo je i pismo Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje. Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako je prestroga osuda toga pisma, jer je ono zloupotrebljeno.

– Međutim, u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo potiče se na promišljane i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je.

Dodao je kako ta poruka ne komentira papine izjave, nego komentira izjave Kongregacije za nauk vjere.

– Nakana je bila više govoriti, je li cjepivo prihvatljivo ili nije prihvatljivo. U samoj poruci se govori da bez obzira na koji se način došlo do cjepiva, to je cjepivo za nas ipak prihvatljivo, istaknuo je monsinjor Mate Uzinić.

Komentirao je i prosvjed u Zagrebu.

-To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranje vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao. Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje, naglasio je.

– Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u Crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo negoli zlo čini, rekao je. 

Kazao je kako bi radije tu poruku gledao u kontekstu one poruke pape Franje, kao što je i sam napravio s porukom na svom Facebook profilu.

– Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je Papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi, dodao je. 

Istaknuo je kako je zanimljivo primijetiti da danas u Hrvatskoj imamo mnoge koji se nazivaju katolici, a njihovo vjerovanje nama veze s katoličkim naučavanjem.

Rekao je kako je zanimljivo da se isti ljudi koji se zalažu za život, a u drugoj situaciji inzistiraju na pravu za slobodu. 0 seconds of 6 minutes, 12 secondsVolume 0% 

Maldini: Cijela situacija utječe na podjele u društvu

Podijelila se i politička scena. SDP traži strože mjere i kritizira Vladu da mjere nisu dovoljno stroge niti odluke dovoljno odlučne. S druge strane Most prikuplja referendum o COVID potvrdama, te sam predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odbija provoditi COVID potvrde kod sebe u Uredu predsjednika.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini, Sveučilište u Dubrovniku istaknuo je kako cijela situacija utječe jako na podjele u društvu.

 – Ako govorimo s pravno-političkog aspekta, onda cijelu ovu situaciju, odnosno mjere utemeljujemo na dva zakona – Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te Zakonu o sustavu civilne zaštite, poručio je.

Dodao je da njihove novelacije, koje su bile i koje predstoje, na tragu su poboljšanja i da se zaštiti javni interes, odnosno javno zdravlje.

Maldini je rekao kako su i ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da nema nikakvih prijepora na način kako se provode ti zakoni u smislu mjera zaštite.

Dodao je ako gledamo s političke strane i demokratskom kontekstu, onda govorimo o pravima i obvezama.

– Imamo građanska prava i građanske slobode koji demokratski poredak jamči, ali se ne može gledati sam, već se moraju gledati i građanske obveze, naglasio je.

Maldini je poručio kako ne treba skupljati jeftine političke bodove na stvarima kao što je ova bolest. 

Ambriović Ristov: Svi cijepljeni doprinose manje epidemiji

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako su sve teze opasne koje nisu temeljene na znanstvenim istraživanjima.

Trenutno se govori o protivnicima COVID potvrda, koji temelje svoju tezu da se COVID potvrde besmislene kao da se cijepljeni i necijepljeni mogu zaraziti.

– No ta informacija je izvađena iz konteksta, no ono što je kompletna informacija je da oni koji su cijepljeni upola manje imaju vjerojatnost da će se zaraziti. Kada se i zaraze, oni kraće šire virus. Dakle, svi cijepljeni doprinose manje epidemiji, poručila je Ambriović Ristov.

Dodala je kako na raspolaganju stoji testiranje, ali se ne može testirati cijelu populaciju. Zato se testiraju necijepljenje osobe. Kazala je da je cjepivo dobro istraženo i ispitano. Ono je sigurno.

Istaknula je kako znanstvenici trebaju govoriti istinu u javnosti, a ako nemaju sve informacije onda ne mogu govoriti u javnosti. 

Vinković:  Da je jezik bio jednostavniji, možda bi se više i razumjelo o cjepivu

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je kako prosvjedi u Belgiji i Hrvatskoj nisu jednaki. U Belgiji su se okupili i lijevi i desni, srednji i umirovljenici i svi su došli bez maske. Najmanje se prosvjeduje zbog COVID-a.

Rekao je kako je problem bio jer jezik znanstvenika nije bio jednostavan i mnogi ih nisu razumjeli.

– Da je jezik bio jednostavniji, možda bi ih se više i razumjelo. Neki su govorili da cjepivo drži sigurnu zaštitu, ali se nije znalo vrijeme te zaštite. Drugi su govorili drugačije, dodao je. 

“Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt.” – monsinjor Mate Uzinić

“Treba se držati epidemioloških mjera”

Ćorušić je rekao kako koronavirus nije bezazlen, one osobe koji ne vjeruju u njega treba poslati u bolnicu da vide kako to izgleda. Smatra neprimjerenim ponašanjem predsjednika države o ovoj situaciji, te ga čudi njegova podrška pismu HBK-a.

Dodao je kako je pismo HBK-a trebao biti bolje sročen. Ćorušić je ponovio kako se treba držati epidemioloških mjera, te se treba cijepiti.

Maldini je naglasio kako odluke Stožera se ne trebaju preseliti u Hrvatski sabor, jer njihove su odluke utemeljene već na postojećim zakonima.

– Građanska sloboda, ne može biti veća od prava na život, poručio je.

Ambriović Ristov kazala je kako joj nije jasno da ljudi ne vjeruju znanosti. Dodala je kako su cijepljeni ljudi ipak zaštićeni i trebamo biti sretni, jer imamo cjepivo.

– Ne pokazujemo dovoljno zahvalnost što smo imali u protekle dvije godine, a pogotovo sada.

Vinković je rekao da se u Belgiji vidi procijepljenost prema regijama. Najviše smrtnih slučajeva ima u Brusselsu, jer je tamo i najmanja procijepljenost.

No, mjere su puno strože nego u Hrvatskoj, to očito građani Hrvatske ne shvaćaju. 

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako građani Hrvatske trebaju vjerovati znanstvenicima i liječnicima. Kazala je da bi ona uvela i puno širu primjenu COVID potvrda.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini istaknuo je kako trebamo biti solidarni, a ne slušati glasnu manjinu koja prikupe jeftine političke bodove.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je ako ljudi žele raditi u institucijama, onda se moraju i testirati.

Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako mi je žao što se zloupotrebljavaju poruke koje se šalju, a one ponekad nisu ni posve jasne, no, važno je u ovom vremenu prepoznati ne samo svoja prava, već treba prepoznati i odgovornost, koju treba pretvoriti u ljubav. Pozvao je sve ljude da se cijepe. 

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. covid 21

    25. studenoga 2021. at 19:56

    Što se mene tiče, ono prvo.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu