Hrvatska
Stožer: Nova varijanta ima potencijal biti zaraznija od delte
U posljednja 24 sata zabilježeno je 5.460 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 34.731. Među njima je 2.496 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 325 pacijenta. Preminulo je 75 osoba.
Nacionalni stožer Civilne zaštite održao je danas u 11 sati konferenciju za novinare.
“Među preminulima je 14 cijepljenih”, rečeno je na konferenciji.
“Prije tjedan dana bilo je 2.234 nova slučaja zaraze, s time da je dan ranije bio državni praznik, a tjedan dana prije toga imali smo 6.449 novooboljelih. Dakle, u ovom tjednu imamo 10 posto više oboljelih”, rekao je šef HZJZ-a, Krunoslav Capak.
Po 14-dnevnoj incidenciji najgore su Međimurska i Zagrebačka županija, a najnižu ima Istarska županija.
“Po 14-dnevnoj incidenciji Hrvatska je na 23. mjestu u Europskoj uniji. Najnižu imaju Švedska, Španjolska, a najvišu imaju Austrija i Slovenija”, rekao je. “Po stopi smrtnosti na milijun stanovnika Hrvatska je na 22. mjestu u Europskoj uniji”, dodao je Capak.
O zabrani prelaska granice
“Stožer će danas donijeti posebnu odluku vezano za ograničenje prelaska državne granice s obzirom na pojavu nove varijante virusa, o kojem u ovom trenutku nema novih podataka, a ima potencijal da bude i zaraznija od delta varijante, stoga i na razini EK-a će se donijeti određena preporuka za države članice, a mi ćemo u našoj odluci navesti zemlje iz kojih će biti ili zabranjen ili ljudi koji dolaze, recimo da su hrvatski državljani, morat će ići u 14-dnevnu karantenu uz obvezu testiranja. Odnosi se na dolaske iz južne Afrike, Bocvane, Svatini, Lesoto, Namibije, Zimbabvea i Hong Konga”, rekao je ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.
O covid-potvrdama
Govorio je i o covid-potvrdama. “Osim država članica EU-a, koriste je i Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i 20 trećih zemalja i teritorija. One se osim za olakšavanje slobode kretanja na razini EU-a koriste i za dodatne svrhe na nacionalnoj razini, a ovi razgovori koji su u tijeku vode se uz prijedlog preporuke kojima EK predlaže da covid-potvrde vrijede 9 mjeseci nakon primitka doze cjepiva. Njihova duljina nakon primanja booster doze se još ispituje, mi trenutno primjenjujemo godinu dana nakon primanja booster doze, jer još nije poznato koliko će ona držati imunitet”, rekao je Božinović.
Objavio je i određene izmjene oko karte ECDC-a, kazavši da više neće biti objavljivana samo karta temeljena na broju zaraženih koronavirusom.
Pristup temeljen na osobi će biti takav da će se zapravo manje ograničavati dolasci, putovanja iz određenih područja, ali će se više voditi računa o svakom pojedinačnom dolasku, o svakoj pojedinačnoj osobi. To ne znači da će ECDC izbaciti kriterij po državama, on će biti u okviru preporuka, vodit će se karta o tome kakva je epidemiološka situacija u pojedinoj državi, s tim da će se te karte izrađivati ne samo prema broju novooboljelih ili broju pozitivnih testova, nego i prema broju osoba koje su cijepljene. Na temelju toga će države biti svrstavane u kategorije od žute do tamnocrvene, a na razini EU-a će se uvoditi kriterij postotka cijepljenja koji će pokazivati i to kakva je epidemiološka situacija u zemlji članici, rekao je Božinović.
Državama članicama ostavit će se na njihovu nacionalnu odluku da te države koje imaju visok broj zaražnih, visok postotak pozitivnih među cijepljenjima, znači da same donesu odluku o putovanjima u te ili iz tih zemalja, rekao je Božinović.
“Ne bih koristio tezu da građani Hrvatske nisu dobrodošli putovati, države će se same donositi odluku. Mi znamo iz iskustva da je bilo situacija kada je Hrvatska bila stavljena na crvenu listu i znamo kako je to završilo s turističkom sezonom 2020. godine”, rekao je Božinović.
Odluka o trajanju covid-potvrda mijenjat će se, pretpostavljam, sredinom prosinca, rekao je Božinović.
Nema odluka o tome kako će izgledati održavanje adventskih manifestacija, rekao je Božinović, dodavši da se one održavaju na otvorenom.
“Osoba koja je preboljela covid i nakon toga se cijepila jednom dozom mogla je dobiti covid-potvrdu i prema europskim i prema hrvatskim pravilima. Ako se netko cijepio još jednom dozom, onda se računa da je osoba primila tri doze, jedna je preboljenje, druga jedna doza cjepiva i treća druga doza cjepiva”, rekao je Capak.
O izmjenama zakona
Novinari su članove Stožera pitali što se sve mijenja u novom Zakonu o zarazi pučanstva od zaraznih bolesti.
Ministar zdravstva, Vili Beroš, rekao je da bi pravnici bolje objasnili što se sve nalazi u zakonu.
Zakon je u e-savjetovanju, u prvom danu stiglo je više od 400 pitanja i prigovora, analizirat će se i dati odgovori na sva pitanja, rekao je Beroš o novom Zakonu o zarazi pučanstva od zaraznih bolesti.
Novinarka je Stožer pitala nije li nevjerojatno da oni ne znaju ništa reći o izmjenama zakona.
“Tijekom dana dobit ćete odgovor na ovo pitanje. Nije nitko ovdje od nas iz Državnog inspektorata i to je bio jedan dio razgovora koji se vodio s njima, ne možemo vam dati odgovor na to pitanje u ovom trenutku, ali došli smo s vrlo dobrom namjerom da vas upoznamo s onim o čemu se trenutačno vode ozbiljne rasprave. Nismo očekivali da ćemo sad ovdje otvoriti rasprave o zakonu koji je već ionako stavljen u javno savjetovanje”, rekao je Božinović.
Izmjene zakona tiču se covid-potvrda, Božinović je rekao da se izmjene odnose na obvezu predočenja dokaza o preboljenju ili cijepljenju, odnosno posjedovanju covid-potvrde. Dodaju se dvije točke, 9a i 9b, koja se odnosi na sanitarne inspektore, koji mogu narediti sigurnosne mjere obveznog predočenja dokaza o preboljenju, cijepljenju, a to znači provedbu mjere kojom morate pokazati covid-potvrdu, da ste testirani, cijepljeni ili preboljeli, objasnio je Božinović, dodavši da po točki 9b inspektor može narediti udaljenje s nekog mjesta, ako se ne predoči covid-potvrda.
O novoj varijanti
O novoj varijanti koronavirusa šefica Klinike za infektivne bolesti, Alemka Markotić, rekla je da je dobra stvar da ni u južnoj Africi još nije zabilježen velik broj zaraženih.
Capak se nadovezao. “Ukupno smo imali 7 slučajeva zaraze delta plus varijantom. Ono kako se sada stvari razvijaju i kako nam se čine, ta delta plus varijanta nema tako veliki potencijal širenja. U najnovijoj varijanti puno je mutacija, što bi moglo značiti da bi taj virus mogao imati puno veći potencijal širenja, ali puno je prerano da o tome govorimo. Pitanje je kako će se ta varijanta širiti iz južne Afrike, gdje je manje od 10 posto procijepljenost. Ovo što se probio u Hong Kong još uvijek ne znači da će se moći probijati u zemlje koje imaju puno veću procijepljenost nego što je to rog Afrike”, rekao je Capak.
Upitani razmatra li se zbog nove varijante obveza samoizolacije i za cijepljene, Capak je rekao da preporuke ostaju kakve jesu. “Na dnevnoj bazi razgovaramo o potencijalnim izmjenama, a u ovom trenutku ta izmjena ne ide”, rekao je Capak.
O testiranju i zarazi među cijepljenima
Upitan o proširenom testiranju u zdravstvenom sustavu, Beroš je rekao da uzimaju u obzir sve okolnosti i zato potenciraju treću dozu.
“Testiranje nije apsolutni dokaz da netko nije kompromitiran bolešću. Testiranje podržavamo, ali nije najbolje, jedino kombinacijom preboljenja, cijepljenja i testiranja možemo dati neku garanciju i to ne apsolutnu. Covid-potvrde štite one koji se bune protiv njih, one necijepljene. Covid-potvrde doista su odgovarajući aparat za sprečavanje ulaska zaraze u bolnički sustav, rekao je Beroš.
Capak je rekao da nije istina da cijepljeni jednako šire zarazu. “Treba znati čitati znanstvene podatke na koje se poziva”, rekao je Capak, dodavši da je kod alfa varijante cjepivo bilo znatno učinkovitije, ali da se njegova učinkovitost smanjila pojavom novih varijanti pa je moguće da se cijepljene osobe zaraze virusom. “Ali osobe koje su cijepljene daleko su manje zarazne i daleko teže virus može doći u njihovu sluznicu. Dokazano je da osobe koje su cijepljene na njihovoj sluznici vrlo brzo pada broj virusnih čestica, dakle, time pada i zaraznost i puno brže se rješavaju virusa, nego što to vrijedi za necijepljene osobe. Iz toga svega je jasno da cijepljene osobe manje prenose bolest, nego necijepljene, iako, naravno, mogu. To je znanstveno dokazano”, rekao je Capak, dodavši da nitko na svijetu ne testira sve zdravstvene djelatnike koji ulaze u bolnice pa neće ni Hrvatska.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše