Svijet
Koliko košta doza Pfizerovog cjepiva? Farmaceutski div optužen za profiterstvo
Britanski ministri složili su se uvesti klauzulu o tajnosti u bilo koji spor s farmaceutskim divom Pfizerom oko britanske nabave cjepiva protiv covida. Veliki dijelovi vladinih ugovora s kompanijom oko dostave 189 milijuna doza cjepiva u Britaniju su redigirani, a bilo koji potencijalni proces arbitraže bit će držan u tajnosti.
Guardian piše kako je Zain Rizvi, direktor istraživanja pri američkoj nevladinoj organizaciji za zaštitu potrošača Public Citizen koja je proučavala ugovore koje je Pfizer potpisivao u svijetu, rekao: “Postoji zid šutnje oko tih ugovora i to je neprihvatljivo, pogotovo u vrijeme krize javnog zdravlja.”
Rizvi nastavlja da Velika Britanija mora objasniti zašto je pristala na to da procesi arbitraže budu tajni. “To je jedina bogata zemlja za koju znamo koja se složila s tom stavkom. Time se dozvoljava farmaceutskim kompanijama da zaobiđu zakonske procese”, kaže Rizvi. “Britanska vlada dopustila je proizvođačima lijekova da vode priču. Kako smo završili u situaciji gdje šačica farmaceutskih kompanija ima toliku kontrolu nad najmoćnijim zemljama svijeta? Sve upućuje na to da je sustav urušen.”
Pfizer je naširoko hvaljen zbog svog programa dostave cjepiva, ali suočava se sa sve glasnijim kritikama zbog profita koji je ubrao, kao i proporcija doza koje je dostavio manje bogatim zemljama.
Istraga britanskog kanala Channel 4 donosi analizu jednog stručnjaka za biološki inženjering koji tvrdi da proizvodnja jedne doze Pfizerovog cjepiva stoji 76 penija. Britanska vlada je navodno cjepivo platila 22 funte po dozi.
Procjena cijene proizvodnje ne uključuje istraživanja, distribuciju ili druge troškove, ali Pfizer je rekao da je njihova profitna marža prije poreza „preko 20 posto”. Pfizer očekuje da će dostaviti oko 2.3 milijarde doza cjepiva ove godine, s predviđenim prihodom od 26.3 milijarde funti.
Izvješće koje je prošlog mjeseca objavio People’s Vaccine Alliance, koalicija organizacija koja uključuje humanitarne udruge, navodi da je Pfizer, ali i ostale kompanije, prodao većinu doza bogatim zemljama, dok su siromašne ostavljene bez ičega. Tek 2 posto ljudi u siromašnim zemljama je potpuno cijepljeno protiv koronavirusa.
“Strašno je da milijarde ljudi ne mogu doći do cjepiva dok farmaceutske kompanije ubiru ogromne profite. Javni novac uložen je u razvoj cjepiva, i nevjerojatno je da su farmaceutski monopolisti važniji od ljudskih života”, izjavila je Anna Marriott, menadžerica zdravstvene politike u Oxfamu.
Pfizer je do sada dao 40 milijuna doza kroz Covax sustav za dijeljenje cjepiva siromašnim zemljama. To je manje od 2 posto njihove globalne proizvodnje za 2021. godinu. Tvrtka kaže da do kraja 2022. namjerava dostaviti najmanje dvije milijarde doza manje bogatim zemljama.
Također, Pfizer navodi da je proizvodnja cjepiva protiv koronavirusa predstavljala najveći rast u povijesti tvrtke i da su ponosni što su dostavili 2 milijarde doza cjepiva u 162 zemlje svijeta. Opskrbili su cjepivom siromašne zemlje za cijenu koja im nije donijela profit, a ostalim zemljama je cjepivo ponuđeno po značajno sniženim cijenama.
“Pandemija je pokazala ogromnu vrijednost koju privatni sektor može donijeti društvu”, rečeno je iz Pfizera.
Tvrtka je također rekla da su ugovori o povjerljivosti standardna praksa, i odbacila procjene cijene proizvodnje kao “potpuno netočne i beznačajne, jer ne uzimaju u obzir potpune troškove kao što su kliničke studije, povećana proizvodnja i globalna distribucija”.
Britanska vlada navodi da su ugovori koje je potpisala osjetljivi i da ne može javno govoriti o detaljima.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Svijet
Znate li da se u dizelskom gorivu mogu razviti bakterije: Posebno su opasne za dijelove motora!
Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati, prenosi HAK Revija.
Benzin i dizel imaju organsko podrijetlo. To su ugljikovo-kemijski spojevi koji su nastali iz fosilnih biljaka i životinja. Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Kada ti organizmi rastu, stvara se biomulj koji može uzrokovati blokade u filtrima goriva, na primjer.
Jedna od najučinkovitijih metoda prevencije je pravovremena zamjena ili potrošnja biodizela. Dugotrajnim odlaganjem goriva znatno se podupire širenje mikroorganizama. Stoga se biodizel mora koristiti ili zamijeniti najkasnije nakon šest mjeseci. Neki vlasnici će napuniti spremnike prije zimskog skladištenja svojih vozila kako bi spriječili kondenzaciju vode jer se bakterije razmnožavaju u vodi.
Međutim, dizelsko gorivo već sadrži vodu, prema EU normi EN 590 do 200 miligrama po kilogramu goriva. Biodizel sadrži čak i do 500 miligrama. Voda također ulazi u spremnik kroz ventilacijske kanale. Ako temperature porastu u proljeće ili je vaš kamper ili brod u grijanoj šupi, spremnik postaje pravo leglo bakterija, a time i dizelskih štetočina, navodi ADAC. Ako vozilo ne koristite dulje vrijeme, bolje je potpuno isprazniti spremnik.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA9 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…