Hrvatska
Bernard Kaić: “Počinje cijepljenje djece od 5 do 11 godina”
Gost Novog dana bio je epidemiolog HZJZ-a Bernard Kaić.
Kazao je da u Hrvatskoj i dalje imamo tri potvrđene zaraze omikron sojem.
“Svi su sudjelovali na tom jednom pos sastanku. Imamo informaciju da je i jedan od stranih sudionika zaražen, s blagom slikom. Tako da možemo reći da ih je četvero s tog sastanka pozitivno na omikron”, rekao je Kaić te dodao da za sada još nema drugih suspektnih slučajeva. “Drugi svi testirani s tog sastanka i obiteljski kontakti su neoboljeli.
Još uvijek se ne zna je li omikron opasniji od prijašnjih sojeva i u kojoj mjeri.
“Izgleda da je zarazniji jer sve više i više prevladava u zemljama u kojima je već dulje vrijemeprisutan, kao u Južnoafričkoj Republici, to ukazuje da je zarazniji. Mi malo postrožavmao mjere prema kontaktima oboljelih od omikrona i mjere na granici pri ulasku iz zemalju iz zemalja gdje je on prisutan, čisto iz predostoržnosti jer se još ne zna kako će se omikron ponašati kod nas. Ne možemo reći niti da će bit zarazniji, a pogotovo još ne znamo puno o kliničkoj slici. Sigurno malo treba postoržiti mjere, kao što je bilo kad je bila delta” kazao je Kaić.
Što se tih mjera tiče, u izolaciju sada moraju i cijepljeni kontakti pozitivnih na omikron. “To je zato jer nemamo podatke u kojoj mjeri imunitet stečen cijepljenjem može izbjeći virus. Ovih troje s omikronom su cijepljeni, ali to je premali broj da bi se bilo što zaključivalo”, kaže Kaić.
Dodaje da se računa da bi booster doza mogla ojačati imunitet na omikron, barem kada je klinička slika u pitanju.
“To se pokazalo i kod delte. Oni s booster dozom su bolje zaštićeni od delte od onih kojiih su cijepljeni s dvije doze. Nadamo se da će tako biti i s omikornom. Od ovih troje nitko nije primio booster”, rekao je.
Komentirao je i rad na novom cjepivu na bazi omikrona.
“Ima smisla, mislim da već neki proizvođači rade neke pripreme za proizvodnju na bazi omikrona. Mislim da je prerano reći koliko je potrebno jer još uvijek ne znamo koliko uspješno postojeće cjepivo štiti. Nitko još nije krenuo u pravu proizvodnju, još su u pripremama jer još očekujemo rezultate ispitivanja osjetljivosti omikrona na postojeća cjepiva”, kazao je Kaić.
Od idućeg tjedna kreće pilot-projekt testiranaje svih zdravstvenih djelatnika, i cijepljenih i necijepljenih.
“Ideja je da se vidi u kojem su postotku cijepljeni manje zaraženi od necijepljenih. Bilo bi lijepo da imamo dovoljno veliki uzorak da možemo reći da je ta razlika statistički značajna. Za to nam je potreban velik uzorak, ali i mora biti visok postotak pozitivnih. Ne znam hoće li se to moći jer kako sad pada incidencija u populaciji bit će manji postotak pozitivnih i u jednoj i u drugoj skupini, ali moramo to napraviti da vidimo i onda ćemo morati ili potaknuti na cijepljenje, a ako nema razlike, onda ćemo morati rutinski testirati sve”, objasnio je Kaić.
Preporuke za AstraZenecu
Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) u utorak je potvrdila prvi smrtni slučaj povezan s cijepljenjem, a riječ je o 33-godišnjaku koji je umro nakon cijepljenja cjepivom AstraZeneca. Uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i nastalih reakcija te smrtnog ishoda ocijenjena je kao – vjerojatna, a riječ je bila o sindromu tromboze s trombocitopenijom.
“Kad je došla inicijalna prijava sumnje na nuspojavu prvo smo prošli kroz medicinsku dokumentaciju, gledali što i koliko se zna da cjepivo može il ne može uzrokovati, u samom početku se nije znalo, postojao je signal da bi moglo, tek se nakon mjesec-dva potvrdilo da je moguća ta jako rijetka nuspojava. Trebalo je zatim odraditi dodatne laboratorijske pretrage radi potvrđivanja dijagnoze pa onda još dodatni klinički podaci i onda smo raspravljali na radnoj skupini i zaključili da je to vjerojatno i skoro pa sigurno povezano s cjepivom. HALMED je još tražio vanjsku ekspertizu pa je to potrajalo. Mi smo na ekspertnoj skupini puno ranije zaključili, ali HALMED je htio još jednu vanjsku potvrdu prije nego javno izađe s informacijom”, rekao je Kaić.
Službeno nemamo prijava tromboze s trombocitopenijom
“Statistički gledano, mi bismo morali imati još nekoliko takvih slučajeva. Učestalost tromboze s trombocitopenijom je jedan na 100.000 cijepljena, a mi smo cijepili s preko 500.000 doza AstraZenece i moguće je da ima još neki koji nam je promakao, ali službeno nemamo prijava tromboze s trombocitopenijom. Imamo prijava tromboze, da su ljudi imali razne poremećaje zgrušavanja, imamo i prijave krvarenja, sklonosti krvarenju nakon cijepljena, podljeve da imaju ljudi, ali nisu toliko temeljito obrađeni ti pacijenti da bi se moglo vidjeti odgovaraju li trombozi s trombocitopenijom jer to je zaseban, novi entitet i nemamo službene prijave”, odgovorio je Kaić na pitanje je li moguće da imamo još takvih slučajeva.
S AstraZenecom će se i dalje cijepiti kao i do sada.
“S obizrom da se to zna, nije to sad nešto iznenađujuće i očekivano je, a s ovim rizikom jedan na 100.000 smatra se da je korist od cijepljenja u ovoj situaciji ipak puno veća od mogućih nuspojava jer se sa 100.000 cijepljenih spriječi puno više hospitalizacija, teških oblika bolesti i smrti, nego što je rizik da, nažalost, netko smrtno strada od nuspojave. Ništa se ne mijenja vezano uz preporuke za AstraZenecu. Mi smo samo u šestom mjesecu, kada je pala incidencija procijenili da u tom trenutku nije preporučljivo cijepiti se AstraZenecom mlađima od 50 godina jer kod njih je taj rizik veći nego kod starih, a rizik od korone manji. Sada u četvrtom valu opet korist primjene AstraZenece nadmašuje rizik u svim dobnim skupinama, ali ako se nastavi pad broja oboljelih ponovno će doći vrijeme da vratimo preporuku iz šestog mjeseca”, rekaorekao je Kaić.
Komentirao je i cijepljenje djece od 5 do 11 godina koje počinje uskoro.
“Moći će početi sljedeći tjedan, čekamo da dođe cjepivo. Europska i američka agencija dale su odobrenje za upotrebu dječje formulacije isto uz mišljenje da je korist od cijepljenja veća i nema prepreke da se djeca do 5 do 11 godina cijepe. Mi ćemo prvenstveno preporučiti da se cijepe djeca s kroničnim bolestima ili ona koja u u kućanstvu imaju takve osobe ili imunokompromitirane osobe. Postoje zemlje koje su krenule prije nas, Izrael, SAD i za sada nema nikakvih sigurnosnih signala koji bi upućivali na nekakav problem u smislu nuspojava”, kazao je Kaić.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!