Connect with us

Hrvatska

Infektolog: mRNA cjepivo protiv korone je jedno od najsigurnijih cjepiva

Objavljeno

-

Izvor: N1

Infektolog Andrej Trampuž bio je gost N1 Studija uživo.

Trampuž je ranije izjavio kako je izložen napadima antivaksera iz Hrvatske zbog svojih stavova. “Nije to strašno jer puno ljudi ima frustracije, ali iz Hrvatske poručuju da nije dobro da ljude motiviramo na cijepljenje, a to je jedini način da zaustavimo pandemiju”, govori.

Na pitanje o mjerama u Njemačkoj, koje su mnogo strože od onih u Hrvatskoj, Trampuž kaže da se razmišlja o obveznom cijepljenju protiv korone jer se u suprotnom neće postići 80 posto cijepljenih, a to je broj koji je potreban da se zaustavi pandemija.

“Očito broj nije dovoljan i previše je onih koji čekaju. Kad bude obvezno bit će lakše, mogu reći da su protiv, ali se moraju cijepiti”, kaže.

“Političari, kad gledamo pandemiju, nisu uvijek donosili dobre odluke. Oni gledaju da ih ljudi i dalje vole, da ih biraju. Ako gledamo medicinski, to nije politički problem, pandemija je medicinski problem. Ako moralna obveza nije dovoljna, onda moramo reći ljudima da nikad neće biti kraj pandemije. Mi moramo cijepiti djecu, počet ćemo 15.12. cijepiti djecu stariju od pet godina jer ne postižemo dovoljno kod odraslih osoba. Ako se to ne postigne, čeka nas peti val i nove varijante koje će biti teže za kontroliranje”, govori.

Brojke ipak padaju, bez obzira na mali broj cijepljenih, a Trampuž kaže: “Brojevi sada padaju, ali sljedećih tjedana će opet rasti. Ljudi se druže, a sad stiže to vrijeme. Kad dođe omikron, bit će još gore. Mi nismo na kraju pandemije, mi smo na početku četvrtog vala koji je već sada gori od prva tri. Treba gledati naprijed, moramo biti brži i pametniji od virusa. Moramo već sada smanjiti kontakte i što više ljudi cijepiti.”

Dodaje i da u Njemačkoj umiru gotovo isključivo necijepljeni te da je u toj zemlji cijepljeno oko 68 posto stanovništva, ali da je to i dalje premalo.

“Nije dovoljno da samo necijepljeni idu u lockdown, nego i cijepljeni, jer smo zakasnili s poduzimanjem mjera”, govori.

Na pitanje vidi li mogućnost da omikron ostane na razini malo teže viroze kaže: “To je moguće, da omikron ne bude tako opasan kao delta. Zato je sada naš glavni zadatak delta koja je vrlo opasan virus. Omikron je zadnja varijanta koja se pojavila, ali bit će ih još. Toliko je malo procijepljenih u nekim dijelovima svijeta da će biti novih varijanti i one će doći do nas. Pogrešno je misliti da je omikron dobar virus, vidimo da su u južnoj Africi ljudi na respiratorima. Nevažno je koju varijantu imamo, moramo se cijepiti. I kad postignemo tih 80 posto, virusi će i dalje cirkulirati, ali neće biti tako teških kliničkih slika. Svake godine ćemo se ‘boosterat’ i to će biti kraj pandemije, ne virusa”, kaže.

“Imamo nuspojave kod cjepiva, ali to je jedno od najsigurnijih cjepiva ikad. Cijepilil smo toliko ljudi i nemamo ni za jedno drugo cjepivo toliko pouzdanih podataka kao za mRNA cjepiva protiv korone”, kaže.

Prema njegovim riječima, u Njemačkoj je 1 slučaj umrlih na milijun cijepljenih od posljedica cjepiva. “Kod virusa je to jedan od sto, vidimo koliko je veća opasnost od virusa”, govori i dodaje kako je važno da se cijepe i oni koji su preboljeli covid.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu