Predsjednik Donald Trump potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom se ukida “de minimis” rupa u zakonu za pošiljke iz Kine, izuzeće koje je dopuštalo da pošiljke ispod 800 dolara uđu u SAD bez carine.

Jeftina odjeća i proizvodi Sheina, Temua i drugih kineskih online trgovaca uskoro bi mogli poskupjeti. Bijela kuća ukida izuzeće koje je sprječavalo carine na jeftine pošiljke iz Kine. Taj će potez imati veliki utjecaj na kineske online trgovce poput Sheina i Temua, za koje se sada očekuje da će se po prvi put suočiti s visokim carinama, što će biti veliki udarac za njihovo poslovanje, piše ABC News, a prenosi Večernji list.

Predsjednik Donald Trump potpisao je u srijedu izvršnu uredbu kojom se ukida “de minimis” rupa u zakonu za pošiljke iz Kine, izuzeće koje je dopuštalo da pošiljke ispod 800 dolara uđu u SAD bez carine. Strani internetski trgovci poput Sheina i Temua povijesno su iskorištavali tu rupu u zakonu, dopuštajući im da prodaju jeftine proizvode američkim potrošačima.

Novi Trumpov potez dolazi u trenutku kada će uvoz iz Kine biti pogođen ukupnom carinskom stopom od 54 %, što bi moglo povećati proračune američkih kućanstava do 2100 dolara, prema The Budget Lab na Yaleu, istraživačkom centru za politiku. Nalog od srijede navodi da Ministarstvo trgovine sada ima uspostavljene sustave za obradu i prikupljanje prihoda za taj uvoz, te da će se carine naplaćivati ​​za pakete koji se šalju počevši od 2. svibnja. Trump je prvotno rekao da je uveo carine Kini zbog, kako tvrdi njezine uloge u nacionalnom izvanrednom stanju u vezi s unošenjem fentanila u SAD. Ovotjedna naredba navodi da pošiljatelji nedopuštenih droga i njihovih inputa “često izbjegavaju otkrivanje” korištenjem pravila de minimis. Kineska vlada prethodno je odbacila Trumpove tvrdnje o fentanilu, objavivši izvješće u ožujku u kojem je opisala načine na koje je rekla da radi na suzbijanju ilegalne trgovine fentanilom.

Glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine rekao je u priopćenju u četvrtak, nakon objave Bijele kuće o dodatnim carinama od 34 % povrh carina od 20% koje je Trump prethodno najavio, da će te carine “ugroziti globalni gospodarski razvoj i stabilnost opskrbnog lanca”, pozivajući SAD da “odmah otkaže svoje jednostrane carinske mjere i pravilno riješi razlike sa svojim trgovinskim partnerima kroz ravnopravan dijalog”.

Ti oglasi su me jednostavno uznemirili – još prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, Facebook je već utvrdio da sam trudna, ispričala je Tanya O’Carroll

Facebook je pristao prestati ciljati oglase na korisnicu, koristeći njezine osobne podatke nakon što je žena podnijela tužbu protiv matične tvrtke, tehnološkog diva Mete.

Tanya O’Carroll, 37, koja živi u Londonu i radi u sektoru tehnološke politike i ljudskih prava, rekla je, javlja BBC, da će to otvoriti “vrata” za druge ljude koji žele spriječiti ovu tvrtku društvenih medija da im poslužuje oglase na temelju njihove demografije i interesa, prenosi Novi list.

Ured povjerenika za informiranje (ICO), britanski nadzornik podataka, rekao je da ciljano internetsko oglašavanje treba smatrati izravnim marketingom.

U priopćenju, Meta je rekla da pruža “snažne postavke i alate korisnicima za kontrolu njihovih podataka i preferencija oglašavanja”.

Uznemirujuće reklame

Tanya O’Carroll, koja je otvorila svoj Facebook račun prije otprilike 20 godina, podnijela je tužbu protiv Mete 2022., tražeći od nje da prestane koristiti njezine osobne podatke kako bi joj poklazivala ciljane oglase na temelju tema za koje je mislila da je zanimaju.

“Znala sam da je ova vrsta predatorskog, invazivnog oglašavanja zapravo nešto na što svi imamo zakonsko pravo prigovoriti”, rekla je O’Carroll za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4.

“Mislim da ne bismo trebali prihvatiti ove nepoštene uvjete prema kojima pristajemo na svo to invazivno praćenje podataka i nadzor.”

Kad je 2017. godine saznala da je trudna, shvatila je u kojoj je mjeri Facebook usmjerio oglase na nju.

Rekla je da su se reklame koje je dobivala “odjednom u roku od nekoliko tjedana počele mijenjati u puno fotografija beba i drugih stvari – reklame o bebama, trudnoći i majčinstvu”.

“Jednostavno me to uznemirilo – to je bilo prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, a ipak je Facebook već utvrdio da sam trudna”, nastavila je.

Označili ju s čak 700 karakteristika

Kada je pokušala isključiti reklame putem Facebookovih postavki, poveznica nije radila.

Nakon daljnjeg kopanja, otkrila je da ju je Facebook označio s više od 700 karakteristika na temelju njezine aktivnosti. To uključuje filmove koje je gledala, podatke o tome kamo je htjela ići na odmor, njezine kupovne navike, odjeću koja joj se sviđa, njezine političke stavove i zdravlje, veze i obiteljske stvari. Neki od podataka nisu bili točni, ili nisu trebali biti tamo jer su zaštićene karakteristike.

Nakon trogodišnje borbe Davida i Golijata s Metom, tvrtka je pristala isključiti ciljanje oglasa za O’Carroll u prvom takvom ugovoru za potrošača koji ne plaća.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) regulira način na koji organizacije koriste osobne podatke. Njezina tužba tvrdila je da je Facebookov sustav ciljanog oglašavanja obuhvaćen britanskom definicijom izravnog marketinga, dajući pojedincima pravo na prigovor.

Meta je rekla da se oglasi na njihovoj platformi mogu ciljati samo na grupe od minimalno stotinu ljudi, a ne na pojedince, pa se ne računaju kao izravni marketing. No Ured povjerenika za informiranje (ICO) nije se složio s tim.

“Organizacije moraju poštivati ​​izbore ljudi o tome kako se njihovi podaci koriste”, rekao je glasnogovornik ICO-a. “To znači dati korisnicima jasan način da isključe korištenje svojih podataka na ovaj način.”

Uspjela isključiti sve jezive oglase

Tanya O’Carroll rekla je da je Meta pristala prestati koristiti njezine osobne podatke u svrhe izravnog marketinga, “što zapravo znači da sam u biti uspjela isključiti sve jezive, invazivne, ciljane oglase na Facebooku”.

Rekla je da ne želi prestati koristiti Facebook, rekavši da je “ispunjen svim tim vezama i obitelji i prijateljima, i cijelim poglavljima mog života”.

Tanya O’Carroll rekla je da se nada da će njezina pojedinačna nagodba olakšati drugima koji žele da im Facebook prestane davati ciljane oglase

Meta je izjavila da se ne slaže s tvrdnjama gđe O’Carroll, dodajući da “nijednoj tvrtki ne može biti naloženo da svoje usluge daje besplatno”.

Glasnogovornik je dodao: “Izgradnja i održavanje Facebooka i Instagrama koštaju značajnu količinu novca, a te su usluge besplatne za britanske potrošače zbog personaliziranog oglašavanja.”

“Naše usluge podupiru britanska radna mjesta i gospodarski rast povezujući poduzeća s ljudima koji će najvjerojatnije kupiti njihove proizvode, istovremeno omogućujući univerzalni pristup mrežnim uslugama bez obzira na prihod. Nastavit ćemo braniti njihovu vrijednost dok podržavamo izbor korisnika i privatnost.”

Facebook i Instagram imaju uslugu pretplate u većini Europe, gdje korisnici mogu plaćati mjesečno kako im se ne bi prikazivali oglasi na platformi.

Glasnogovornik Mete rekao je da tvrtka “istražuje mogućnost” ponude slične usluge korisnicima iz Ujedinjenog Kraljevstva i da će “u dogledno vrijeme podijeliti dodatne informacije”.

Gotovo jedna od 10 osoba nije sigurna ima li dugi covid-19, prema novoj analizi podataka ankete koja dolazi pet godina nakon što je pandemija prisilila ljude diljem svijeta da ostanu kod kuće kako bi spriječili širenje virusa.

Jedan od 20 ima dugi covid

Na temelju ankete engleske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koja je obuhvatila više od 750.000 ljudi, studija također pokazuje da gotovo jedna od 20 osoba ima dugi COVID, što je naziv za trajne simptome covida 19.

Kronično postvirusno stanje uključuje simptome kao što su umor, smanjena koncentracija, vrtoglavica, otežano disanje i bol u mišićima.

Oni koji pate od tog stanja rekli su da može dovesti do teške iscrpljenosti i onemogućiti im normalan život.

Siromašni u većem riziku

Studija, koja je objavljena u utorak u časopisu Health Expectations, također je otkrila da oni koji žive u siromašnim područjima imaju veću vjerojatnost dugotrajnog covid-a.

Stručnjaci dodaju da bi moglo postojati više čimbenika koji objašnjavaju zašto ljudi nisu sigurni pate li od tog stanja.

“Ako vam ne kažu da bolujete od dugog covida, dakle ako nemate kliničku dijagnozu… onda vjerojatno niste sigurni radi li se o dugom covid-u”, rekla je za Euronews Health Nisreen Alwan, sa Sveučilišta Southampton u Velikoj Britaniji i jedna od autorica studije.

Osoba koja kaže da joj se zdravlje pogoršalo nakon što je oboljela od covida, što bi neki mogli smatrati blagom infekcijom, “prilično je stigmatizirana”, dodao je Alwan, što može spriječiti ljude da govore o tome ili traže dijagnozu ili podršku.

Što je još otkrilo istraživanje?

Autori su otkrili da se prevalencija dugotrajnog covid-a povezuje s razinom društvene diskriminacije.

Skupine koje su imale veću vjerojatnost da će prijaviti dugi covid-19, uključuju žene, roditelje ili njegovatelje, seksualne manjine kao i određene etničke skupine poput Roma i onih s mješovitim ili višestrukim etničkim skupinama.

‘Mnogi su izgubili stare poslove i živote’

Nikad nije bilo važnije imati čvrste procjene broja slučajeva kako bi se unaprijedile rasprave o planiranju zdravstvene skrbi i potrebama medicinskog istraživanja”, rekao je Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London koji nije bio uključen u novu studiju.

Dodao je u e-poruci Euronewsu da je “sve manje i manje tolerancije za bilo kakvu daljnju raspravu o tome što je covid-19 ostavio i za sebe i s njim povezanim dugoročnim zdravstvenim potrebama te poziva da se ona – “samo nastavi’”.

Studija objavljena u časopisu Nature Medicine 2024. godine procjenjuje da globalno 400 milijuna ljudi globalno boluje od dugotrajne bolesti covid-19, što ima i ekonomske posljedice i to od gotovo trilijuna, odnosno 954,4 milijarde eura.

“Skupine dugotrajnih pacijenata s covidom diljem svijeta se (s pravom) osjećaju očajno i iznevjereno. Mnogi su izgubili svoje stare poslove i svoje stare živote”, rekao je Altmann, dodajući da su mnogi dulji slučajevi dugotrajnog covid-a kod ljudi koji se nisu mogli samoizolirati u prvim danima pandemije.

Istraživači su rekli da rezultati pokazuju potrebu za većom sviješću o stanju među javnošću i zdravstvenim radnicima, kao i potrebu za boljom raspodjelom dijagnoze, liječenja i podrške.

“Duga bolest covida povećava nejednakosti u zdravlju i moramo biti vrlo osjetljivi na to i obratiti pažnju na to kako ćemo podržati ljude koji su u nepovoljnijem položaju ako imaju dugotrajnu bolest”, rekao je Alwan, uključujući i poticanje na pristup podršci i zdravstvenim uslugama.