Connect with us

Hrvatska

Mjesečna primanja rast će za više od 200.000 umirovljenika?

Objavljeno

3 godine prije

-

Udovice i udovci će od 1. siječnja 2023. uz svoju mirovinu moći dobiti i dodatak od do 50 posto mirovine preminulog supružnika, doznaje Jutarnji list, a obiteljske mirovine narast će za 10 do 15 posto.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja krajem siječnja iduće godine, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, prezentirat će javnosti novi model obiteljskih mirovina koji će od 2023. donijeti veća mjesečna primanja za više od 214.000 ljudi.

Cijeli paket novog modela i povećanja obiteljskih mirovina težak je čak milijardu kuna.

Hrelja je kao saborski zastupnik HSU-a ušao u vladajuću većinu s potpisanim sporazumom kojim mu se jamči povećanje obiteljskih mirovina i novi model za te mirovine, a iako model još nije do kraja dogovoren, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava neslužbeno potvrđuju da je generalni smjer u kojem se ide taj da se novi model obiteljskih mirovina bazira na načelu uzajamnosti i pravičnosti.

To znači da će korisnici obiteljskih mirovina, a u 93 posto slučajeva riječ je o udovicama, imati pravo odabira: ili primati obiteljsku mirovinu koja bi se trebala podići na 77 do najviše 80 posto mirovine preminulog supružnika, ili će, ako im je to povoljnije, moći primati svoju mirovinu i do 50 posto mirovine preminulog supružnika.

Sada zakonski propisi ograničavaju korisnike obiteljskih mirovina da mogu uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, ako im je to povoljnije, ali se moraju odreći svoje mirovine.

Najveći dodatak od 50 posto mirovine preminulog supružnika udovica bi po ovom modelu mogla dobiti u slučaju ako je suprug imao uvjete za mirovinu, uplatio je značajna sredstva u fond, ali se nije umirovio, već je nastavio raditi, ili ako je prije smrti koristio mirovinu tek godinu, dvije ili tri. Ako je, primjerice, umro, a da je koristio mirovinu više godina, onda bi se i taj postotak dodatka koliko bi dobila udovica razmjerno godinama koliko je suprug koristio mirovinu smanjivao do 10 posto.

“Govorim o modelu koji je pravičan, ali i solidaran. Pravičan je jer se bazira na principu uzajamnosti, da taj dio dodatka koji bi na mirovinu dobila udovica ovisi o vremenu korištenja mirovine od strane preminulog. Ako je umro prije odlaska u mirovinu, a ima uvjete, onda bi krenuli s 50 posto. Ta bi se skala spuštala po određenom postotnom iznosu godišnje ili trogodišnje, ovisno o opcijama koje dogovorimo”, pojašnjava Hrelja.

Uzme li se u izračun najbolji primjer da je udovica imala mirovinu od 2400 kuna, a suprug s 40 godina staža 4000 kuna i cijeli je život radio, ali je umro prije nego što je otišao u penziju ili je u mirovini bio tek dvije, tri godine. Uz sadašnji model obiteljske mirovine, udovici je bilo povoljnije uzeti 70 posto suprugove mirovine, odnosno 2800 kuna, a odrekla se svoje mirovine od 2400 kuna, iako su oboje uplaćivali u mirovinski fond.

Uz ovaj novi model, udovica bi mogla zadržati svoju mirovinu od 2400 kuna, ali i uzeti 50 posto mirovine preminulog supruga, odnosno imala bi ukupna mjesečna mirovinska primanja od 4400 kuna. Njoj bi mjesečna mirovina značajno narasla, i to za 1600 kuna.

Jasno, model kao i u svim drugim europskim državama obuhvaća i neki limit o najvećoj isplaćenoj mirovini koji se tek treba dogovoriti. Ali neće, kaže Hrelja Jutarnjem listu, biti imovinskog ili dohodovnog cenzusa, kao što imaju neke države, nego samo mirovinskog cenzusa.

Uz ovaj dodatak na mirovinu, Hrelja s Vladom pregovara i o povećanju obiteljskih mirovina sa 70 na 80 posto. Koliko će to povećanje na kraju biti, ovisi o pregovorima, ali i Vlada se u svom programu obvezala povećati obiteljske mirovine za 10 do 15 posto. Iz Ministarstva potvrđuju da će obiteljska mirovina od siječnja 2023. biti na najmanje 77 posto, a najviše 80 posto.

Prosječna obiteljska mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kune, što znači da bi s povećanjem od maksimalno 15 posto bila veća za 360 kuna. Više od 70.000, uglavnom žena nema evidentiran nikakav staž, pa će se njima sigurno više isplatiti da uzmu 80 posto mirovine preminulog supružnika.

Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj, prema podacima za listopad, prima 214.355 osoba, što je 19 posto od svih korisnika mirovina, odnosno svaka peta mirovina u Hrvatskoj je upravo obiteljska. U prosjeku ta mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kuna, što je 33,8 posto udjela u neto plaći, za 28 godina staža, dok je prosječni korisnik stariji od 72 godine. Iznos prosječne obiteljske mirovine značajno je ispod granice siromaštva koja prema podacima za 2019. za samca iznosi 2710 kuna mjesečno, pa i iz Vlade poručuju kako, s jedne strane treba podići obiteljske mirovine koje su sada najniže, a s druge strane to je i način borbe protiv siromaštva.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

12 sati prije

-

22. prosinca 2024.

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

1 dan prije

-

21. prosinca 2024.

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

3 dana prije

-

19. prosinca 2024.

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu