Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KRAJ LIJEPOM VREMENU Do kraja dana naoblaka, od srijede kiša. Pratit će nas do kraja tjedna

Objavljeno

-

Danas u početku djelomice, u Dalmaciji i pretežno sunčano, no na zapadu zemlje već od jutra mjestimice s povećanom naoblakom. Do kraja dana će se naoblačiti i u ostalim područjima. Ujutro na kopnu lokalno moguća magla. Vjetar većinom slab, u Slavoniji još povremeno umjeren sjeverozapadni. Na Jadranu će umjerena do jaka bura slabjeti, a u drugom dijelu dana postupno okrenuti na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka na kopnu uglavnom između 0 i 4, na Jadranu od 6 do 10 °C.

U srijedu na sjevernom i srednjem Jadranu te u gorju umjereno do pretežno oblačno, a mjestimice su moguće i slabe oborine. U ostalim krajevima pretežno sunčano, oblačnije prijepodne u središnjim i istočnim krajevima gdje ujutro može biti i magle. Vjetar slab, a na Jadranu slaba do umjerena bura i istočnjak. Najniža jutarnja temperatura između -7 i -2, na Jadranu od 2 do 7, a najviša dnevna između 0 i 4, na Jadranu od 7 do 11 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U srijedu pretežno ili djelomice sunčano, a uz više oblaka malo kiše može biti na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, uglavnom prema otvorenom moru. Zatim umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, uglavnom na Jadranu i uz njega, pri čemu će kiša biti češća u petak. Vjetar u unutrašnjosti slab, tijekom četvrtka do umjeren jugozapadni, u petak u jačanju. Na Jadranu slab do umjeren istočnjak i jugo, u četvrtak i jugozapadnjak, u petak u jačanju na jak, moguće i vrlo jak. Do petka razmjerno hladno, osobito u unutrašnjosti, a u petak osjetno toplije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BURA, MRAZ, POLEDICA… / Sunčano i sve hladnije. Do kraja tjedna temperatura jedva iznad 10°C!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno sunčano. Ujutro u unutrašnjosti lokalno slab mraz, a u nizinama i magla. Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu mjestimice umjerena, podno Velebita i jaka bura, lokalno s olujnim udarima poslijepodne u slabljenju. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 10 i 15, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 18 do 22 °C.

U srijedu pretežno sunčano, osobito na Jadranu i u najvišem gorju. U unutrašnjosti, osobito u nizinama, ujutro mjestimice magla ili niski oblaci koji se ponegdje mogu i dulje zadržati. Vjetar uglavnom slab, a podno Velebita mjestimice umjerena bura. Minimalna temperatura zraka od -1 do 2, u najvišem gorju malo viša, a na Jadranu uglavnom od 9 do 14 °C. Maksimalna većinom između 10 i 14, a na Jadranu te unutrašnjosti Istre i Dalmacije između 18 i 22 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti pretežno sunčano, osobito u gorju. U nizinama ujutro magla ili niski oblaci koji se mjestimice mogu zadržati i veći dio dana, a lokalno je moguća i slaba rosulja. Jutra hladna uz slab mraz. Najviša dnevna temperatura zraka u blagom padu, a u predjelima s dugotrajnom maglom bit će osjetno niža. Na Jadranu će prevladavati sunčano uz slabu do umjerenu buru i sjeverozapadnjak, a temperatura zraka bez veće promjene.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu