Hrvatska
Božićne čestitke državnog vrha; Milanović: Cijepljenje je istinski dokaz brige za bližnje
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Zoran Milanović uputili su čestitke građanima u povodu Božića.
Čestitka predsjednika Zorana Milanovića
– Svima vama u Hrvatskoj, kao i našim sunarodnjacima izvan Domovine, posebno u susjednim državama Bosni i Hercegovini i Srbiji, želim sretan Božić. Nije slučajno što se Božić u kršćanskoj tradiciji smatra najradosnijim blagdanom. Tako je u europskoj zajednici država i naroda kojoj pripadamo, tako je i u Hrvatskoj. Najradosniji je zbog toga što je to praznik obitelji i zajedništva, vrijeme dobrote i solidarnosti među ljudima.
Moja je iskrena želja da svi kršćanski vjernici, ali i svi naši građani, Božić ove godine dočekaju dostojno i tradicionalno, onako kako su to uvijek činili. Mirno i radosno, u krugu obitelji i prijatelja, sa svojim najmilijima. Znam da živimo u izazovnom, čudnom vremenu koje nam nameće neka nova pravila, pa i ograničenja. Na žalost, vidimo kako u društvu nedostaje i sluha za nijanse, pa nam se sve predstavlja kao crno ili bijelo.
Uvjeren sam kako te neprilike, takve isključive poglede na probleme u društvu, možemo prevladati samo odgovornim i, prije svega, razumnim ponašanjem. Ponašanjem koje će uvažiti i prihvatiti različitosti u mišljenju. Moramo imati razumijevanja za druge, za one koji drugačije misle, i uzajamno se poštivati. Pozivam odgovorne, prije svega one koji odlučuju, da u božićnom duhu uvaže različita razmišljanja kao doprinos u traženju rješenja, a ne kao problem. Jer, Božić je praznik koji nas upućuje i na toleranciju među ljudima.
Koristim ovu priliku da pozovem i sve naše sugrađanke i sugrađane na brigu za svoje bližnje. U vremenu u kojem živimo, cijepljenje je istinski dokaz brige kako za sebe, tako i za svoje bližnje. Cijepite se! Potvrdite svojim djelima najveću vrednotu Božića – nadu i vjeru u pobjedu dobra. Još jednom svim kršćanskim vjernicima čestitam Božić, a svima u Hrvatskoj želim mirne i radosne blagdane. Sretan vam Božić i prije svega, zdrava nova godina, poručio je predsjednik Zoran Milanović.
Božićna čestitka predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića
– Božić je blagdan ljubavi, mira, nade i svjetla, radostan navještaj rođenja Isusa Krista. Duh Božića oplemenjuje našu vjeru i poziva nas na preispitivanje vlastite savjesti i činjenje dobra. Kroz molitvu i osobno promišljanje ohrabruje nas da pokažemo snagu opraštanja i milosrđa te da vodimo brigu o dostojanstvu svakog čovjeka. Božić je i blagdan obitelji koji slavimo s najmilijima, našom djecom, bližnjima, prijateljima i dragim ljudima. Ujedno nas, naglasio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, podsjećajući da je obitelj temelj društva, naše utočište i potpora u izazovnim vremenima.
Podsjetivši da su u razdoblju od gotovo dvije godine, koje su obilježene globalnom pandemijom, našu domovinu pogodila i dva razorna potresa, posvećeni smo, poručio je Jandroković, prije svega zaštiti života i zdravlja svih naših ljudi. Na kušnju su stavljeni solidarnost, jedinstvo i način života kakav smo poznavali. Uvažavajući sve različitosti među nama, kontinuirani i konstruktivan dijalog jedan je od ključnih načina kako premostiti podjele, istaknuo je predsjednik Hrvatskog sabora.
– U vremenu kada je potrebno pokazati hrabrost, odgovornost i razboritost, ali i poniznost, svi smo pozvani dati svoj doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i zajedništva u društvu te stvaranju ozračja nade i optimizma. Važno je to učiniti radi naše budućnosti, naše djece i mladih, istaknuo je Jandroković. Na kraju čestitke je uime Hrvatskoga sabora i osobno svim hrvatskim građankama i građanima te svim Hrvaticama i Hrvatima u domovini i inozemstvu zaželio blagoslovljen Božić proveden u miru te zdravu, sretnu i uspješnu 2022. godinu.
Banožić: Potaknimo jedni druge na zalaganje i posvećenost sigurnosti Domovine
Potaknimo jedni druge na daljnje zalaganje i posvećenost sigurnosti naše Domovine, poručio je u petak ministar obrane Mario Banožić u božićnoj i novogodišnjoj čestitki hrvatskim građankama i građanima.
Banožić u čestitki navodi da pred kraj ove godine obilježene izazovima svima zahvaljuje na naporima i energiji koju su uložili u ostvarivanje zajedničkih ciljeva kojima jačamo Hrvatsku i stvaramo sigurnost za prosperitet svih građana.
– Pred nama je najradosniji kršćanski blagdan, puno poruka ohrabrenja za sve nas. Zajedno možemo svladati izazove te ostvariti povijesne iskorake, istaknuo je.
Naglasio je kako smo bili i ostajemo velika ponosna obitelj koja, unatoč izazovima, ima viziju i hrabrost za provođenje odluka.
– Vjerujem kako ćemo i nadalje svakim danom, jačati Hrvatsku vojsku i našu Domovinu, kako su nas naši branitelji učili. Ovi blagdanski dani vrijeme su zajedništva i solidarnosti. Pozivam vas da duh zajedništva i tolerancije nosimo u srcima i širimo tijekom cijele godine. Budimo solidarni prema onima koji nas najviše trebaju, zaključio je Banožić.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…