Hrvatska
AFP piše o masovnom iseljavanju ljudi s Balkana: “Hrvatska je upozorenje ostalima”
Uz napuštene trgovine i prazne ulice malo je znakova života u makedonskom gradiću Valandovu iz kojeg mladi u velikom broju odlaze u potrazi za boljim prilikama u inozemstvu.
Kao i velik dio siromašnog jugoistoka Europe, Sjevernoj Makedoniji otkucava demografska bomba zbog starenja populacije, sve manje rođenih i masovne emigracije, piše agencija France Presse (AFP).
Ta balkanska zemlja u zadnjih 20 godina izgubila je deset posto svog stanovništva. Danas u inozemstvu živi oko 600 tisuća Makedonaca, pokazuju podaci vlade i Svjetske banke.
Slab ekonomski rast i izostanak investicija usporavaju napredak te zemlje koja 30 godina od svoje neovisnost ima samo 1.8 milijuna stanovnika.
„Ako ste imali 2.4 milijuna stanovnika, a više od četvrtine ih nema, onda se doista morate ozbiljno zabrinuti što se događa“, rekao je francuskoj agenciji Apostol Simovski, šef državnog statističkog zavoda.
Sela i gradići poput Valandova, smještenog 146 kilometara od Skoplja, nude malo radnih mjesta, zbog čega oni s ambicijama moraju tražiti karijere drugdje.
„Duh mladih sustavno je uništavan“, rekao je Pero Kostadinov, 33-godišnji novoizabrani gradonačelnik.
„Entuzijazam za borbu i ostanak u zemlji izgubljen je“.
U Valandovu više od 90 posto prihoda dolazi od poljoprivrede, a slična situacija je diljem Sjeverne Makedonije.
„Petero mojih prijatelja iz razreda u kojem nas je bilo 20 već su se iselili sa svojim obiteljima“, kazao je 24-godišnji Bojan Nikolov, član vijeća mladih u Valandovu.
Egzodus
Prvi rezultati zadnjeg makedonskog popisa stanovništva, provedenog u rujnu prošle godine, pokazuju da je od 2002. zemlja izgubila više od 200 tisuća stanovnika.
Od raspada Jugoslavije i stjecanja neovisnosti mnogi su se u Sjevernoj Makedoniji nadali članstvu u Europskoj uniji i dobrobitima koje ono donosi.
No makedonski put prema članstvu opetovano je blokiran. Prvo je Grčka blokirala pa je Skoplje pristalo preimenovati zemlju, sada Bugarska koja negira postojanje makedonskog jezika. Mnogi stoga počinju sumnjati u europsku perspektivu, a onima koji ostanu u zemlji preostaje prosječna mjesečna plaća od 470 eura.
Slična je situacija diljem Balkana.
Iz Albanije je u protekla tri desetljeća otišlo oko 1,7 milijuna ljudi, što predstavlja oko 37 posto populacije, pokazuju podaci vlade.
Stotine tisuća ljudi napustile su i Srbiju. Procjenjuje se da je u zadnjih 20 godina tu državu napustilo do 10 tisuća liječnika.
„Sve zemlje zapadnog Balkana su različitim intenzitetom pogođene emigracijom“, rekao je Ilir Gedeshi, profesor ekonomije iz Tirane.
„Glavni razlozi su ekonomski, no sve više su i socijalni“, dodao je.
„Zadnji vlak odlazi“
Francuska novinska agencija piše kako je Hrvatska upozorenje zemljama zapadnog Balkana na to da članstvo u EU-u neće promijeniti trend emigracije.
Hrvatska je od učlanjenja 2013., kada je imala nešto više od četiri milijuna, izgubila gotovo 10 posto stanovništva, pokazuju prvi podaci popisa stanovništva.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da će Hrvatska do kraja stoljeća imati samo 2,5 milijuna stanovnika.
Demografi upozoravaju da se malobrojno stanovništvo neće moći othrvati daljnjim gubicima.
AFP piše o novoj demografskoj mjeri vlade, predstavljenoj u prosincu, kojom bi se onima koji se vrate u Hrvatsku nudila potpora do 200 tisuća kuna.
No, za neke dijelove zemlje već je prekasno.
‘Na prodaju’, čest je natpis u Požegi. U tom dijelu zemlje u kojemu je živjelo 80-ak tisuća ljudi u posljednjih deset godina otišlo je više od 16 posto stanovnika.
„U mojoj ulici trećina kuća je prazna“, rekao je AFP-u 39-godišnji Igor Čančar iz obližnjeg Brestovca.
Među emigrantima je njegova sestra koja se preselila u Austriju sa suprugom i dvoje djece, kao i njegovi bliski prijatelji.
Ako želite da mladi ostanu, napravite im kuću i vrtić, dodao je Čančar.
Zadnji vlak odlazi, a mi ne činimo ništa, samo stojimo na platformi i mašemo, zaključio je Slavonac.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet5 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska4 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Tech3 dana prije
Četiri vampirska uređaja zbog kojih računi rastu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
IZ GRADA: Objavljena je lista prvenstva za POS. Evo tko je i na kojem rednom mjestu…