Connect with us

Hrvatska

Kako znamo jesmo li zaraženi omikronom?

Objavljeno

-

Nakon infekcije omikronom, razbolijevamo se brže i sa različitim simptomima. Period inkubacije je skoro upola kraći, a brzi testovi su manje pouzdani. Cijepljene i preboljele osobe zaraze se mnogo češće nego u prethodnim verzijama. Cijepljeni jednom dozom Janssena mogu se razboljeti s težim simptomima od cijepljanih mRNK cjepivima, ali ne toliko da bi trebali biti hospitalizirani.

Odgovaramo na najčešća pitanja o infekciji omikron varijantom.

Simptomi

Najčešći simptomi pacijenata nakon zaraze omikronom su bolno i nadraženo grlo, kašalj, začepljen nos i curenje iz nosa te umor. Za razliku od starijih varijanta, pacijenti ne prijavljuju gubitak osjeta mirisa i ukusa. To može biti jedan od znakova da ste zaraženi omikronom ili deltom.

Jedan od karakterističnih simptoma omikrona je i jako znojenje, osobito noću, pored toga i glavobolja, grčevi u trbuhu, povraćanje i dijareja. Dok su prethodnei sojevi napadali ćelije u plućima i češće izazivale upalu pluća, omikron se više razmnožava u grlu, odnosno, gornjim respiratornim organima.

Prema podacima iz zemalja koje je val omikrona već zahvatio, ova verijanta izaziva blaži oblik bolesti, iako i dalje, posebno necijepljenii, mogu oboljeti u težem obliku i moraju biti hospitaliziranii. Potvrđene su i desetine smrtnih slučajeva nakon infekcije omikronom. U dobro procijepljenoj Danskoj, gdje je omikron izazvao nagli porast infekcija, sada se pune i bolnice, ali se čini da je, za razliku od prethodnih varijanta, mnogo manjem broju ljudi potrebna intenzivna njega.

Period inkubacije

Period inkubacije je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma bolesti i kod omikrona je značajno kraći nego kod prethodnih sojeva. U prvobitnoj verziji, to vrijeme je moglo biti i više od tjedan dana, ukod delte i oko četiri dana, a kod omikronu, prema navodima Američkog centra za kontrolu infektivnih bolesti, samo 33 do 75 sati, u većini oko 2,5 dana.

Treba naglasiti da se infekcija može prenijeti na druge već prije pojave simptoma. U stvari, u ovom periodu smo najzarazniji i najvjerojatnije je da će i brzi test pokazati pozitivan rezultat.

Kako obolijevaju preboljeli?

Sve do delte, preboljelost se smatrala relativno dobrom, s oko 80% zaštite od ponovne infekcije. Kod omikrona pacijenti obolijevaju bar pet puta češće. Još nema pouzdanih podataka o tome koliko teško obole.

Dok prethodna infekcija jednom od varijanti s početka grčkog alfabeta ne štiti od omikrona, neka istraživanja govore da bi moglo biti suprotno. Prema studiji iz Južne Afrike, oni koji su preboljeli omikronski oblik covida imaju četiri puta veću otpornost na deltu od onih koji nisu. Zbog toga virolozi vjeruju da bi omikron mogao brzo pobijediti deltu i postati dominantna verzija diljem svijeta.

Još nemamo odgovor na pitanje može li infekcija omikronom uzrokovati i dugi covid. Stručnjaci predviđaju da čak i blaža bolest nakon infekcije novom varijantom može dovesti do dugotrajnijih problema. Istraživanja pokazuju da cijepljenje uveliko smanjuje mogućnost dugotrajnog covida.

Kako obolijevaju cijepljeni?

Mnogo češće su zaražene i cijepljene osobe. Kod cijepljenih vektorskim cjepivima (AstraZeneca, Janssen, Sputnik) zaštita od infekcije je skoro nikakva. Kod potpuno cijepljenih (dvije doze) mRNK vcjepivima (Moderna, Pfizer), zaštita od infekcije trebala bi biti oko 30%, a kod onih koji su cijepljeni booster dozom oko 70%.

Cijepljenje vrlo dobro štiti od teškog oblika bolesti koji bi zahtijevao kisik ili čak mehaničku ventilaciju pomoću respiratora. U SAD-u je omikronski val trenutno na vrhuncu. Prema riječima njujorškog doktora Craiga Spencera, iz Odjela za hitne slučajeve, bolest kod cijepljenih osoba se razlikuje na sljedeći način:

· Cijepljeni booster dozom (Moderna/Pfizer) obolijevaju u blažem obliku

· Cijepljeni s dvije doze (Moderna/Pfizer) obolijevaju u nešto težem obliku: više kašlju, umorniji su, temperatura je viša ili duže traje, ali nemaju kratak dah ili otežano disanje.

· Cijepljeni jednom dozom Janssena razbole se u još težem obliku: osjećaju se potpuno slabo, imaju temperaturu koja traje nekoliko dana, jači kašalj i kratak dah. Ali problemi nisu toliko ozbiljni da bi trebalo ići u bolnicu i/ili da bi trebali kisik. Budući da imaju relativno slabu zaštitu, booster doza mRNK je vrlo preporučljiva za one koji su cijepljeni vektorskim cjepivima.

· Skoro svi koji su morali biti hospitalzirani, bili su necijepljeni ističe Craig.

Pouzdanost brzih testova

Brzi testovi također pokazuju i infekcije omikronom, ali su prema nekim istraživanjima manje osjetljivi.

Antigenski test funkcionira na način da prepoznaje prisutnost proteina iz ovojnice virusa, specifične za koronavirus, bez obzira na soj (alfa, delta, omikron…). Međutim, da bi test pokazao pozitivan rezultat potrebna je određena količina virusa. Moguće je da brzi testovi slabije prepoznaju infekciju omikronom, zato što on izaziva blaže simptome i zato što bolest kraće traje.

Budući da se omikron brže razmnožava u grlu, u nekim državama sada briseve uzimaju iz grla, a ne iz nazofarinksa kao kod nas. Kod nekih pacijenata je test pokazao negativan rezultat, kada su bris uzeli iz nosa, i pozitivan, kada su ga uzeli iz grla. Zbog toga ima smisla, da prilikom testiranja brzim testom kod kuće, najprije uzmemo bris iz grla, a zatim iz nosa. Kako to učiniti prikazano je na ovom linku. Iz Nacionalne laboratorije za zdravlje, okoliš i hranu su nam odgovorili, da je “s obzirom na to da se omikron bolje veže za ćelije i razmnožava u ćelijama gornjih respiratornih puteva, moguće da će se promijeniti doktrina uzimanja briseva. Za sada nemamo informacije da se negdje promijenio način uzimanja briseva. Međutim nazofarinks je također dio gornjih respiratornih puteva i prema tome bris iz nazofarinksa je potpuno odgovarajući uzorak.”

Budući da su brzi testovi pouzdani samo kada imamo veliku količinu virusa, smisleno je ponavljati ih češće, posebno ukoliko smo bili u rizičnom kontaktu. Iako će prvi test pokazati negativan rezultat, preporučljivo je da se kasnije testiramo još nekoliko puta.

Ukoliko imamo simptome slične prehladi, preporučljivo je da nas liječnik uputi na PCR-testiranje. PCR- testovi su vrlo pouzdani bez obzira na verziju.

Zaraznost

Studija istraživača Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Hong Kongu je pokazala da se omikron u respiratornnim organima razmnožava čak 70 puta brže od delte. Razlog za njegovu veliku zaraznost bi mogao biti povezan s tim, da se više razmnožava u grlu i manje pogađa pluća.

S omikronom je koronavirus mutirao u najzarazniju varijantu do sada, što se vidi u državama u kojima je dominantna verzija. U Danskoj su na vrhuncu drugog vala bilježili najviše 600 infekcija na milijun stanovnika, trenutno ih je 3.600, a krivulja je još u usponu. U Ujedinjenom Kraljevstvu su u drugom valu imali najviše 870 infekcija na milijun stanovnika, sada ih imaju 2.500 (na dan u 7-dnevnom prosjeku).

Hoću li ću saznati da li sam zaražen omikronom?

Ne. Nakon PCR-testiranja ćete saznati samo jeste li ste pozitivni, ali ne i kojom varijantom ste zaraženi.

Radi li se o određenoj varijanti, u ovom slučaju omikronu, u laboratoriji mogu utvrditi metodom sekvenciranja, pri kojoj pregledaju slijed kompletnog genoma virusa. Radi se o kompleksnoj pretrazi, rutinski ne pregledaju sve uzorke, nego samo manji dio. Pretraga se radi u svrhu utvrđivanja koja varijanta preovladava na određenom području i kojom brzinom se širi, a ne u svrhu utvrđivanja varijante za svakoga.

U bolnicama njihovi laboratoriji redovno testiraju hospitalizirane s covidom-19, kako bi utvrdili je li netko zaražen omikronom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu