ZADAR / ŽUPANIJA
Edi Karuc za HTV: “Nije toliko problem u respiratorima koliko u nedostatku osoblja”
Ovoga tjedna imamo golem rast broja novozaraženih. Blagdanska slavlja i omikron-varijanta gurnuli su Hrvatsku u već peti val epidemije. Četvrti val epidemije završio je u tjednu s božićnim blagdanima, kada smo imali malo manje od 18 tisuća novih slučajeva zaraze. Već u idućem, tjednu od 27. prosinca do 2.siječnja, brojevi su počeli naglo rasti, a ovoga smo tjedna imali pravu eksploziju broja novozaraženih. Zabilježeno je gotovo 45 tisuća novih slučajeva, što je rast od 61% u odnosu na prošli tjedan. U ovome sve iscrpljenije epidemiološke službe obradile su više od 104 tisuće uzoraka. Pozitivnih je bilo 43%.
Idućih dana posebno bi na udaru novog vala epidemije mogle biti bolnice u onim dijelovima Hrvatske gdje je procijepljenost najmanja, poput Dalmacije.
Trenutno stanje u Zadru
Na pitanje kakvo je trenutno stanje u Općoj bolnici Zadar, zamjenik ravnatelja Edi Karuc rekao je kako je stanje generalno zadovoljavajuće.
– Naše brojke također rastu kao i u svim županijama, pogotovo ovim dalmatinskim županijama, međutim za sada su naši kapaciteti oko 80 posto popunjeni, mi smo se pripremili za ovo, imamo spremne i nove kapacitete, tako da za sad je situacija pod kontrolom, izvijestio je Edi Karuc, zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar.
– Za sad nismo primali COVID bolesnike iz Splita ili Šibenika, mi smo gotovo svakodnevno u komunikaciji s našim kolegama i mogu reći da naš bolnički sustav dosta dobro surađuje, kako prema klinikama, tako i prema drugim bolnicama, ja se nadam da to neće biti potrebno, no mi smo tu za svaki slučaj, rekao je Karuc.
Problem nedostatka stručnog osoblja
– Trenutno nam je najveći problem u osoblju, imamo u posljednjih 10-15 dana jako veliki broj ispadanja osoblja, danas je čak 45 naših djelatnika u samoizolaciji. Za sad se uspijevamo pokrpati, međutim ako se taj broj poveća, ne znam kako ćemo se organizirati. Nije toliko problem u respiratorima koliko ljudi pričaju, problem je u osoblju koje radi s respiratorima, naglašava Edi Karuc, zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar.
– To su visokoškolovani stručnjaci, to su visoko školovane medicinske sestre, i ne može se naći desetak medicinskih sestara koje znaju raditi u jedinici intenzivnog liječenja, odnosno njima treba minimalno šest mjeseci do godinu dana da bi mogle suvereno vladati. Tako je i s liječnicima, jako mali broj liječnika u Hrvatskoj može raditi s respiratorima, i to je po meni najveći problem, dodao je zamjenik ravnatelja.
Najavljene epidemiološke mjere
Karuc je rekao kako očekuje da će Stožer pooštriti epidemiološke mjere.
– Već od sutra se najavljuju nove mjere, ne znam koliko će to sada pomoći, nadam se da hoće. Moramo shvatiti da mi svi zajedno moramo to riješiti, to je ono što već dvije godine govorimo, ukoliko se mi svi zajedno ne uhvatimo u koštac s time, naš zdravstveni sustav to ne može riješiti, zaključio je Edi Karuc, zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar.0 seconds of 3 minutes, 3 secondsVolume 0%
Čak 45.000 novozaraženih u ovom tjednu
U Splitsko dalmatinskoj županiji pozitivna je svako druga testirana osoba.Broj zaraženih raste, epidemiolozi i mikrobiolozi su premoreni, rade i treću smjenu, pa testiranja danas nije ni bilo.
Na cijepnom punktu u areni jedan je tim manje zbog zaraze koronom. U posljednih šest dana prvu dozu primilo je samo 350 građana a treću njih gotvovo 4000.
– Preboljela sam koronu, želim da ovo prestane i da nam svima bude dobro, da se vratimo u normalan život, rekla je jedna gospođa.
Priželjkuju ga i u KBC-u Split no stanje se ne popravlja, hospitaliziranih je sve više.
– Nikad nismo imali toliko puno ljudi na respiratoru. Rijeka teško bolesnih staraca koji se nisu cijepili, to je ono što mi doživljavamo posljednja dva tjedna, rekao je dr. Ivo Ivić, šef Klinke za infektologiju splitskog KBC-a.
U pomoć im sutra stiže i 10 patronažnih sestara iz doma zdravlja.
– To su sve medicinske sestre koje nisu radile na bolničkim odjelima. Gdje će biti razmještene, kako će se snaći, to ćemo tek vidjeti, ali kažem nitko nije presretan u ovoj situaciji, one sigurno najmanje, ali drugačije ne ide, rekao je Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
I na dubrovačku bolnicu pritisak je sve veći.
– Uslijed velikog broja zaraženih otežano je ne samo funkcioniranje općeg bolničkog sustava već i obrada COVID pozitivnih pacijenata. Mi sada imamo oko 30 pacijenata na svakodnevnoj kliničkoj obradi, od toga negdje 6-8 pacijenata se hospitalizira, rekao je Marijo Bekić, ravnatelj OB Dubrovnik.
U bolnici u Varaždinu povećava se broj oboljelih na respiratoru.
– Ono što želim apelirati to je da svi odgovornim ponašanjem poštujemo mjere, vodimo računa o zaštiti i da na taj način spriječimo broj hospitaliziranih pacijenata u općoj bolnici, ne samo u Varaždinu nego i u cijeloj zemlji, poručio je Damir Poljak, ravnatelj OB Varaždin.
U kojoj su redovi na punktovima za testiranje puno duži od onih za cijpljenje.
– Ja mislim da je to sve stvar organizacije, bolje rečeno neorganizacije, kaže Eva iz Zagreba.
Čekalo se i u Puli i Rijeci.Jedni se tetsiraju zbog sumnje na zarazu, drugi zbog odlaska na liječenje i putovanje.
– Nisam cijepljena, tako da se zbog putovanja se moram testirati, kaže jedna Riječanka.
I dok se u Đakovu u redu čekalo za cijepljenje u Zagrebu gužve nije bilo.
– Ja sam dva puta cijepljen i nakon četiri mjeseca sam dobio koronu, ali opet idem radi sigurnosti i sebe i drugih, kaže Ivan.
Na zagrebačkom Velesajmu od sutra rade dva sata duže.
– Ponedjeljkom, srijedom i petkom je to od 8-14.30, a utorkom i četvrtkom je od 12.30-19 sati, vikendom ostaje isto subotom i nedjeljom od 8-12, rekla je Ana Šesto, voditeljica smjene Cijepnog punkta Velesajam.
Danas su cijepili 1387 građana, 73 je primilo prvu dozu a njih čak 1185 treću dozu cjepiva.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše