Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Nadbiskup Puljić na svetkovinu sv. Stošije: “Crkva vjeruje kako narodu treba stabilna i sigurna domovina”

Objavljeno

-

Svečano misno slavlje na svetkovinu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u subotu, 15. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

„Sveta Stošija je u teškim danima progona nalazila snagu i utjehu upravo u euharistijskoj hrani, pa je kao osobita Božja izabranica ušla i u samu molitvu Rimskoga kanona. Budući da je Stošija pohađala utamničene kršćane i pomagala ih, njezinom mužu poganinu Publiju to nije bilo drago pa ju je žestoko maltretirao. Stošija je rado pomagala svima koji su oskudijevali. Nakon smrti muža, svoja dobra dijelila je siromasima, njegovala je bolesne i bodrila klonule. U svijet boli, žalosti i siromaštva unosila je ljubav Krista kojeg je zavoljela još u svojoj mladosti. To će posvjedočiti pred prefektom Ilirika Probom, koji joj je prigovorio vjeru u Galilejca te da pomaže utamničene kršćane i da ih u toj vjeri učvršćuje“ rekao je nadbiskup Puljić.

U svjetlu navještaja Božje riječi iz Knjige Sirahove: „Slavit ću te i hvaliti, Spasitelju moj. Jer bio si mi zaštitnik i pomoćnik i spasio me od propasti. Od zamke prijevarna jezika i usana što lažu oko mene, bio si moj branitelj” (Sir 51 1-3) te Psalma 126 kao hodočasničke pjesme povratnika iz sužanjstva, nadbiskup je rekao da nas ti svetopisamski tekstovi podsjećaju „na teške dane i našeg stradanja, ali i velikog pouzdanja u Providnost koja vodi povijest pojedinaca i naroda“.

Mons. Puljić istaknuo je da se sa zahvalnošću sjećamo kako je upravo na svetkovinu sv. Stošije, 15. siječnja 1992., Europska unija međunarodno priznala Hrvatsku, a Sveta Stolica to je učinila dva dana ranije.

Sjećamo se teških nevolja i muka, ali „u duši nam odzvanjaju i divne scene naših molitvenih skupova i pjesama koje smo tih dana upućivali prema nebu, Europi i  svijetu. Davidove psalme mi smo učinili svojima i prilagodili ih našim potrebama i vapajima. Međunarodnim priznanjem ostvario se san mnogih generacija, pri čemu su ključnu ulogu odigrali hrvatski branitelji na čelu s vrhovnikom dr. Franjom Tuđmanom koji su zaustavili agresiju i oslobodili Hrvatsku. To je dobrim dijelom pomoglo zaustaviti rat i u BiH, pa se pristupilo postupnim pregovorima“ rekao je mons. Puljić.

U to vrijeme, nadbiskup se često pitao „što Crkva treba činiti u tom vučjem vremenu nepovjerenja, ratne psihoze, mržnje i destrukcije? Bilo mi je normalno i prirodno biti s narodom u trpljenju, molitvi i vapajima za mirom, kao i u osudi rata i nasilja. Biti skupa s našim liječnicima, piscima, kulturnim djelatnicima i političarima diljem zemlje, skupa sa svećenicima i sportašima, vjernicima i vojnicima vapili smo, pisali i molili Europu i svijet neka zaštite pravo i slobodu hrvatskog naroda. Istina, gledajući apokaliptičke slike rušenja sela i stradanja ljudi, više puta sam poput proroka Habakuka kukao i prigovarao: „Dokle ćemo, Gospodine, zapomagati, a da nas ne čuješ? Vikati, a da ne spašavaš? Pljačka i nasilje su pred nama. Zašto puštaš da gledamo nepravdu i promatramo ugnjetavanje?“ evocirao je bremenite uspomene nadbiskup Puljić, dodavši da su i u povijesti Izraela od oslobađanja iz egipatskog ropstva i putovanja kroz pustinju, bile slične dionice našem hodu u vjekovnoj borbi „za krst časni i slobodu zlatnu“.

„Izrael je to ostvario poslije četiri stoljeća robovanja u Egiptu te punih 40 godina putovanja kroz pustinju do obećane zemlje. Nešto slično i mi smo prošli. Najprije u petstoljetnoj obrani pred otomanskim osvajanjima hrvatsko kraljevstvo bilo je svedeno na „ostatke ostataka“. Onda je došao pedesetogodišnji hod kroz ideološku pustinju komunizma. Poslije toga, nažalost, nastupile su teške godine agresije, razaranja i uništavanja. I dok neki pitaju treba li se još uvijek vraćati u prošlost i ponavljati što se dogodilo, čitamo u Bibliji kako Jahve određuje neka „narod nikada ne zaboravi, nego u srcu čuva čudesne stvari koje je vlastitim očima vidio“ i neka to „prenosi s koljena na koljeno, sve do sinova svojih sinova“ (Pz 4, 9). Pamćenje je sastavni dio identiteta obitelji, zajednice i naroda, a spomen važnih događaja govori o našem ishodištu i ukorijenjenosti“ istaknuo je mons. Puljić, naglasivši: „Trideseta obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske dobra je prigoda sjetiti se silnih Božjih djela i čudesnih zahvata. Euharistijskom gozbom ljubavi koja je osobito mjesto našeg urastanja u pamćenje spasenjske povijesti, želimo uputiti našu zahvalnu molitvu za sve koji su u teškim danima tjeskobe vidali rane i brisali naše suze, osobito braniteljima koji su obustavili agresiju i izborili mir i slobodu zemlji Hrvatskoj“ poručio je mons. Puljić.

„Crkva čvrsto vjeruje kako svakom čovjeku treba siguran obiteljski dom, a narodu stabilna i sigurna domovina. Domoljublje je pozitivna odlika, krepost i vrlina. To smo naučili u školi blaženog Alojzija Stepinca i njegovog časnog nasljednika kardinala Franje Kuharića. Oni su nam govorili kako su bogoljublje, čovjekoljublje i domoljublja tri uzvišene vrednote, umreženi troplet kreposti koji nas u životu i radu nadahnjuje i vodi. Kardinal Stepinac to je na sudu, 3. listopada 1946. jasno posvjedočio: Hrvatski narod plebiscitarno se izjasnio za hrvatsku državu i ja bih bio ništarija kad ne bih osjetio bilo hrvatskog naroda“ podsjetio je nadbiskup Puljić, rekavši da uz povijesni dan međunarodnog priznanja Hrvatske „molimo svetu Stošiju neka lice naše Domovine bude prožeto kršćanskim i humanim vrjednotama, koje neka se zrcale u njenim uredbama i zakonima, u kulturi i socijali. Jer, „ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji“ (Ps 127, 1).

„U tom vidu, lakše nam je shvatiti zašto je naša dična zaštitnica išla na lomaču s pjesmom na usnama. Sigurno je poznavala Pavlove poticaje Kološanima neka se „zaodjenu u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost i strpljivost“ (Kol 3, 12-14). To stvara civilizaciju ljubavi, posebice ako se gladne nahrani, žedne napoji, siromaha odjene, bolesna i utamničenika pohodi, te žalosna i nevoljna utješi. To je prepoznatljivi brevijar kršćanskih vrlina prema našim bližnjima koji je i sveta Stošija poznavala i prakticirala. U svijet pun boli, žalosti i siromaštva unosila je ljubav Krista kojeg je zavoljela još od rane mladosti. Ona je izvrstan primjer i uzvišeni ures Grada i Nadbiskupije, pa joj zahvalno i s punim srcem kličemo: Popjevkom veselom blagdan objavite, Stošiju blaženu, Zadrani, častite“ rekao je nadbiskup Puljić.

„Naše trpljenje i patnja dobit će smisao ako to uspijemo umrežiti s kalvarijskom žrtvom Sina Božjega koji nas je svojom mukom, smrću i uskrsnućem spasio i oslobodio te utemeljio Crkvu u kojoj nastavlja po euharistiji živjeti među nama. On je među nama kao dnevna popudbina koja nam je potrebna na putovanju kroz ovu suznu dolinu. Želimo ponovno čuti ono što si rekao svojim učenicima u Dvorani Posljednje večere: Vi ste prijatelji moji! Prijateljstvo s Tobom u dobrim i lošim danima bilo nam je dosada izvorom sigurnosti. Ono neka ostane i zalogom naše budućnosti. Znamo i vjerujemo, Ti nosiš ključeve povijesti. Tvoja su vremena i vjekovi“ zaključio je nadbiskup Puljić.

Na početku mise, nadbiskup Puljić u pratnji koncelebranata pomolio se pred mramornim sarkofagom u pokrajnjoj lađi zadarske katedrale u kojem su moći sv. Stošije od 9. st. Tada je zadarski biskup Donat dobio na dar moći sv. Stošije od bizantskog cara Nicefora u zahvalnosti za posredovanje mira između Istoka i Zapada, odnosno Franačkog i Bizantskog carstva. Od tada Zadrani časte sv. Stošiju osvjedočeni kroz stoljeća u njen moćni zagovor, a zadarska prvostolnica koja je prvotno bila posvećena apostolskom prvaku sv. Petru, od tada nosi naslov i posvećena je Svetoj Stošiji, ranokršćanskoj mučenici iz 4. st. koja je rodom Rimljanka, mučeništvom Srijemkinja, a čašćenjem Zadranka.

Na kraju mise, katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić u ime svih izmolio je molitvu za domovinu.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu