ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) DUVANJSKI BISKUP PALIĆ NA SVETKOVINI SV. STOŠIJE U ZADRU “Od 2019. do 2020. godine, u prosjeku je svakog dana zbog vjere ubijeno 13 kršćana. To su Stošije današnjice!”
Svečano koncelebrirano večernje slavlje na svetkovinu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, u katedrali sv. Stošije u Zadru u subotu 15. siječnja predvodio je mostarsko – duvanjski biskup Petar Palić.
Koncelebrirali su domaćin, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko – makarski nadbiskup Marin Barišić, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, šibenski biskup Tomislav Rogić i gospićko – senjski biskup Zdenko Križić.
Zadarska katedrala više od 1200 godina čuva relikvije mučenice Anastazije/Stošije čiji zagovor molimo za našu domovinu i sve njene stanovnike, za hrvatski narod u Hrvatskoj i BiH, rekao je biskup Palić, potaknuvši na molitvu za mir i blagostanje u cijelom svijetu.
Kada slavimo svete, pa i one koji su živjeli u davnoj prošlosti, oni itekako imaju što reći i nama danas i tiču se našeg života, istaknuo je mons. Palić, upozorivši kako proslava svetih nije „tek daleki spomen kao prigoda da se okupimo zajedno i da obnavljamo svoje običaje, da se sjećamo prošlosti pomalo tugujući i tješeći se, tražeći povezanost s imenima kršćana koji su ipak predaleko da bismo sebe vidjeli u njima“.
„Slaveći sv. Stošiju slavimo kršćansku mučenicu, a život mučenika uvijek nas dodiruje i potiče na obnavljanje vjernosti. Mučenici ostaju izazovni jer su bili spremni dragovoljno dati ono najvrjednije, navješćujući istinu da ima nešto dragocjenije od zemaljskog života. Život je neispunjen ako nije izmjeren Bogom, ako na njemu nije vidljiv potpis Stvoritelja i križ Isusa Krista. Sv. Stošija je živjela u vrijeme kad su progoni protiv kršćana bili svakodnevnica. Protiv svoje volje bila je udana za poganina, a brinula je za progonjene kršćane“ rekao je biskup Palić, podsjetivši da je sv. Stošija slijedila Krševana kada je bio zarobljen u Akvileji. Stošija je uhićena i odvedena u Sirmijum, današnju Srijemsku Mitrovicu. Mučena je, vezana na olupini broda i ostavljena da pluta na rijeci Savi. Kako olupina nije potonula, spaljena je na lomači.
„Povijesna je činjenica da je sv. Stošija dala život za vjeru u vrijeme cara Dioklecijana. Organizacija koja brine za progonjene kršćane u svijetu Open doors redovito objavljuje godišnje izvješće o zemljama u kojima kršćani doživljavaju najjači intenzitet progona ili diskriminacije zbog svoje vjere. Prema tom izvješću, više od 340 milijuna Kristovih sljedbenika doživjelo je visoku stopu progonstva i diskriminacije. To znači da se jedan od osam kršćana susreo s nekom vrstom progona. S progonom raste i broj ubijenih kršćana zbog njihove vjere“ rekao je biskup Palić, istaknuvši da je prema prošlogodišnjem izvješću Open doorsa, od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. u svijetu zbog vjere ubijen 4 761 kršćanin. „To znači da je u prosjeku 13 Kristovih vjernika za njega dalo život svakoga dana u tom razdoblju. To su Stošije današnjice, koji svakog dana prolijevaju svoju krv koja postaje sjeme novih kršćana“ istaknuo je mons. Palić.
Spomenuvši i rezultate zadnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj, biskup je rekao kako je činjenica da nas je manje i da smo sve stariji. „To nas ne bi smjelo ostaviti ravnodušnima. Je li i kod nas vjernika zavladao umor i okorjelost srca, jesmo li prestali biti osjetljivi za vrednote za koje naša braća i sestre negdje i danas umiru“ upitao je propovjednik.
Potaknuo je da u nama odjeknu i da nas pozovu na ispit savjesti riječi pape Franje koje je Papa izrekao u jednoj homiliji u kapeli sv. Marte. „Velika snaga Crkve danas su male progonjene Crkve. Danas ima više mučenika nego u prvim stoljećima, a mediji o tome šute. Mučenici nose Crkvu, podupiru je. Mnogi kršćani na svijetu danas su blaženi jer su progonjeni, mučeni, zatvoreni. Mnogi su u zatočeništvu, samo zbog toga jer nose križić oko vrata i ispovijedaju Isusa Krista. To je slava Crkve i naša potpora, ali i naše poniženje – mi koji sve imamo, kojima je lako, a tužimo se kad nam nešto nedostaje. Mislimo na svoju braću i sestre koji danas, u puno većem broju nego u prvim stoljećima, podnose mučeništvo“ podsjetio je biskup Palić na poticaj pape Franje.
Navještena Božja riječ na Stošijinu svetkovinu otkriva značenje mučeništva i putokaz za život. „Sirah zahvaljuje i slavi Boga jer je u svim trenucima svoga života osjećao Božju milost i njegovu blizinu. Iako se na prvi pogled čini da nam je u patnjama Bog daleko, vjernik i taj trenutak patnje promatra kao mogućnost iznova otkriti Božju brigu za sebe i svoj život.
Sv. Pavao u Poslanici Rimljanima svoje riječi upućuje kršćanima u nevolji i bijedi. Poniženi, pretučeni, ubijeni. Rani kršćani prepisivali su i čitali te riječi apostola Pavla uvijek iznova jer su im davale snagu. U tim riječima pokušali su otkriti ono što se skriva ispod vidljive površine života. I u takvim trenucima utješno odzvanja, Ako je Bog za nas, tko će protiv nas“, rekao je biskup Palić, ohrabrivši:„Iako riječi različitih nevolja i opasnosti čitamo s upitnicima, znamo i vjerujemo da će se u Kraljevstvu Božjem ti upitnici pretvoriti u uskličnike. Zato kršćani i u progonstvima svijetom hodaju uzdignute glave, ne zbog svoje snage, nego zbog onoga koji nas uzljubi, po kome objeđujemo, Isusu Kristu“.
„U Evanđelju Isus govori o pšeničnom zrnu koje mora umrijeti da bi donijelo plod. Čudesna je snaga zrna. Iz jednog pšeničnog zrna u četvrtoj generaciji može nastati milijun zrna. Preduvjet za donošenje ploda je da se to jedno zrno pšenice ne čuva, nego da ga se položi u zemlju. Tu započinje proces umiranja na kraju kojega dolazi do višestrukog razmnožavanja, odnosno ploda“ rekao je mons. Palić, naglasivši da „slikom pšeničnog zrna Isus govori o sebi kao o zrnu pšenice koje je bačeno u zemlju i koje će uroditi plodom. A mi smo plodovi. Nije to jednostavno pobjeda do slave, nego put ide kroz njegovu smrt do života, kroz njegovu patnju do proslave. Upravo se princip pšeničnog zrna provlači kroz čitavu povijest spasenja i povijest Crkve, od Pavlovih, preko Stošijinih sve do naših dana i ovih 340 milijuna progonjenih kršćana“ poručio je mostarsko – duvanjski biskup.
„Isus koji je za nas žrtvovao svoj život na križu, želi učiniti sve nas sijačima sjemena Riječi Evanđelja kako bismo mu svojim životom mogli donijeti puno ploda. Jesam li i ja spreman za to? Jesam li spreman odustati od vršenja vlastitih želja i prohtjeva i dopustiti Bogu da se on posluži sa mnom u širenju svoga Kraljevstva? Jesam li spreman umrijeti sebi da bih donio plodove spasenja? Za tu milost molimo u euharistiji u kojoj prinosimo kruh načinjen od mnogo zrnja koji će snagom Božjeg duha postati živi Krist među nama“ potaknuo je biskup Palić.
U pozdravnom govoru na početku mise, nadbiskup Puljić istaknuo je da je baš uz svetkovinu sv. Stošije povezan datum međunarodnog priznanja Hrvatske te je potaknuo na zahvalnost Bogu za taj povijesni događaj u stvaranju naše državotvornosti.
Na kraju mise, katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić predmolio je molitvu za domovinu i mudrost ljudi koji njome upravljaju
Na početku mise, biskupi su se u pratnji svećenika koncelebranata pomolili pred moćima sv. Stošije koje se nalaze u mramornom sarkofagu kojeg je u 9. st. dao izraditi zadarski biskup Donat, koji je tada i dobio Stošijine moći na dar od bizantskog cara Nicefora za posredovanje mira između Istoka i Zapada. Sv. Stošija u svom životu povezala je božićno i uskrsno otajstvo. Ubijena je na Božić 304. g., a njeno ime grčkog podrijetla, Anastazija, znači Uskrsnica.
Budući da je položila život za Krista na Božić, godinama je u čast mučenički posvjedočene vjernosti sv. Stošije, čije se ime kao osobite Božje izabranice navodi u molitvi Prvog Rimskog kanona, Papa slavio drugu božićnu misu u crkvi sv. Anastazije u Rimu, odakle je sv. Stošija i rodom.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
ZADAR / ŽUPANIJA
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 24. studenog…
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 13
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 20
LIDL:
Put Murvice 18 – od 8 do 21
INTERSPAR
zatvoreno
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Radno vrijeme pregledajte OVDJE.
RIBOLA
Put Petrića 51C, Zadar 7:00-21:00
Ulica Zrinsko Frankopanska 18, Zadar 7:00-21:00
Put Šimunova 2, Zadar 7:00-21:00
Ulica Krste Odaka 5a, Zadar 7:00-21:00
PEVEX
zatvoreno
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše