Hrvatska
Đikić objasnio tko će ubuduće primati cjepivo i koje su dobre strane omikrona
Naš istaknuti znanstvenik Ivan Đikić gostovao je u Dnevniku. Komentirao situaciju s omikronom.
“Ako je stvarno pad broja hospitaliziranih, to je dobra stvar. Broj testiranja je, međutim, još uvijek upitan jer ne znamo točno koliko se testira, ne znamo je li uopće postotak testiranih relevantan i moramo biti oprezni. Covid varijanta omikron je i dalje opasna, ali nam na dugi rok nudi određeni pozitivni optimizam da će se kolektivni imunitet razvijati brže i da ćemo iz ove pandemije uz dodatno cijepljenje moći prijeći u endemski oblik ove bolesti”, rekao je na početku i dodatno se osvrnuo na udio pozitivnih među testiranima:
“To je praktično nemjerljivo, ako imate više od 50% pozitivnih, gotovo da i ne treba testirati. No ono što je građanima važno je, ne samo da zaštite svoje obitelji, nego i za radna mjesta, pogotovo bolnice i socijalne ustanove i upravo zbog toga je važno da se osigura dodatno testiranje za one kojima je neophodno i važno je da to testiranje bude točno, precizno i na vrijeme napravljeno. Mislim da je tu bilo dosta probema u sustavu, pogotovo sada kada to moraju raditi i liječnici opće prakse, mislim da je to dodatno nepotrebno zbunjivanje liječnika i ljudi, a trebali smo napraviti puno više točnih, relevantnih centara koji mogu testirati one kojima je to potrebno”.
“Omikron je postao master širenja ovog virusa”
Objasnio i koje su omikronove dobre strane:
“Omikron ima dvije komponente koje su važne za znati. To je da širi puno brže i da je evolucijski postao kao master širenja ovog virusa i to nas podsjeća na prehladu, koja je zbog blažih simptoma postala tolerantna bolest koju svake godine prođemo bez problema. Druga komponenta je da je omikron postao prijemčljiv tkivno na gornji dio respiratornog trakta pa ne uzrokuje toliko teške bolesti pluća.
No kod osoba koje su starije i u rizičnim skupinama, kod njih i omikron još uvijek uzrokuje smrotnost, pogotov u ovako velikom broju širenja, taj virus je i dalje opasan. Tijekom proljeća moramo i dalje biti oprezni, a nakon toga ćemo moći optimističnije gledati na ljeto i tada ćemo građanima moći ponuditi i nove vrste cjepiva koje će možda biti specifično za omikron, ili ona koja će ciljano djelovati na različite vrste i varijante koronavirusa, a možda budu razvijena i ona koja će se davati preko sprejeva, dišnih puteva i na taj način ćemo do kraja godine ovu pandemiju podvesti pod kontrolu i prevesti je u endemske oblike”.
“Moramo imati kalendar cijepljenja”
Rekao je i kako je važno ne cijepiti ljude prečesto s previše doza.
“Vidjelo se da je svaka od doza imala zanačajan zaštitni utjecaj, a ne negativni utjecaj na stvaranje zbunjujućeg ili nekontroliranog imunološkog odogovora na cjepivo. I u tom smislu zanstvene preporuke bile su opravdane. Ubuduće moramo imati kalendar cijepljenja i grupacije koje će biti cijepljene na temelju zanstvenih podataka”, veli i dodaje:
“Vjerujem da će nova cjepiva biti ponuđena onima koji će biti najugroženiji i vjerujem da će to biti zemlje s manjom procijepljenošću i da će to biti starije osobe i osobe koje su zdravstveno ugrožene. Na temelju tih podataka moći ćemo pokazati veću solidarnost tako da dijeljenjem tih cjepiva na one kojima su najophodnija pomažemo i zemljama koje su već procijepile svoju populaciju. Kada pogledate podatke, zemlja u kojoj je puno pocijepljenih, vrlo mali broj završava u bolnici, ljudi preboljevaju tu bolest blago i upravo radi cijepljenih i mladih koji imaju omikron on se širi jako brzo, a da ni ne znamo jer testiranja nisu na vrijeme. Imate začarani krug, no on će se produljiti još na mjesec dva”, govori.
Što je s onima koji misle da je dobro sada se zaraziti omikronom?
“Već dugo pokušavam prenijeti poruku javnosti da je u ovom trenutku, to jako ozbiljna bolest koja utječe na zdravstveni sustav. U Hrvatskoj je i dalje neopravdano velik broj umrlih. I zato Vlada i Stožer trebaju donositi pravilne načine komunikacije s građanima da shvate da to nije jedna od blagih prehlada sada, da to nije bolest koju možemo ignorirati nego moramo i dalje biti agilni i aktivni i na vrijeme reagirati. Zasad je to ozbiljna i vrlo opasna bolest”.
“Građani moraju preuzeti svoj dio odgovornosti”
Zašto je u Hrvatskoj toliko umrlih na broj stanovnika?
“Teško ćete vratiti 13.000 umrlih u Hrvatskoj, to je vrlo visoki broj na broj stanovnika. Što je uzrok tome, vjerojatno svi znamo. Mislim da je ta cijela saga, koja traje oko stožera, načina donošenja odluka, vrlo dugo čekanje na donošenje potrebnih odluka, dovelo do toga da se manje brine oko umrlih, a više oko politike. Sve to nije dobro i Hrvatska nema puno razloga biti zadovoljna ni sretna da smo među 10 najgorih zemalja po broju umrlih na broj stanovnika”.
Naposljetku je rekao kako je sada najvažnije dati podršku zdravstvenom osoblju u bolnicama koje je premoreno i preopterećeno.
“Trebalo bi se pravim PR-om prenositi svim građanima da je odgovornost Vlade, Stožera i građana da se nose maske i smanjuju kontakti i se kada smo pozitivni uklonimo iz društva. Građani također moraju preuzeti svoj dio odgovornosti da bismo smanjili broj umrlih”, zaključuje.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa