Hrvatska
Imate simptome, a nemate koronu? Možda je u pitanju RSV, evo o čemu je riječ
U Hrvatskoj je jučer PCR testom zabilježen 10.701 novi slučaj zaraze koronavirusom, a umrlo je 36 osoba. Na bolničkom liječenju je 1.805 pacijenata, od kojih na respiratoru njih 199. Ukupan broj aktivnih slučajeva zaraze jučer je u Hrvatskoj tako bio 64.097.
Epidemija zaraze koronavirusom bukti i u Primorsko-goranskoj županiji, o čemu svjedoče duge kolone vozila pred Nastavnim zavodom za javno zdravstvo na Mlaki prethodnih dana, a gužve je bilo i jučer. Prema podacima Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije, jučer je evidentirano rekordnih 1.287 novih slučajevih zaraze.
“Omikron soj virusa se jako brzo proširio”
“Sukladno očekivanjima, omikron soj virusa se jako brzo proširio, računamo da smo sada na vrhuncu epidemije, ali je teško prognozirati koliko će taj vrhunac još trajati. Predviđamo ne dulje od nekoliko tjedana”, ocijenio je jučer glavni epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije dr. Dobrica Rončević.
Unatoč gužvama i povećanoj potrebi za PCR testiranjem, Rončević kaže kako u Zavodu uspijevaju održati dosadašnji tempo uzimanja i obrade briseva.
Prema njegovim navodima, čak i na vrhuncima opterećenja dolazaka na uzimanje uzoraka ne čeka se više od sat vremena, a nalazi testa su i dalje gotovi isti dan ili najkasnije drugi dan, odnosno unutar 18 sati od prispjeća uzoraka u laboratorij.
Što je respiratorni sincicijski virus ili RSV?
Uz slučajeve gripe, kojih je zasad u Primorsko-goranskoj županiji službeno evidentiran vrlo mali broj, Rončević ukazuje da ima i drugih viroza koje pritom izazivaju kliničku sliku sličnu gripi i koroni, kao primjerice respiratorni sincicijski virus (RSV) koji nakon početnih, akutnih simptoma, kao što su začepljen nos, glavobolja i curenje iz nosa, zna uzokovati zaostali kašalj dulje vremena, piše Novi list.
Broj hospitaliziranih pacijenata u riječkom KBC-u pao je ispod 100, prema posljednjim podacima na liječenju od covida-19 bolesti ih je 98, ali su zato na respiratoru zabilježana dva pacijenta više nego prethodnog dana, ukupno osam. Ohrabruje što je udio hospitaliziranih unutar ukupnog broja aktivnih slučajeva u ponovnom smanjenju te iznosi niskih 0,99 posto.
Ravnatelj Alen Ružić ocjenjuje stanje u KBC-u Rijeka stabilnim. Bez obzira na trenutačni, manji pritisak na bolničke kapacitete, u KBC-u Rijeka nastavljaju održavati visok stupanj pripravnosti kako bi, bude li potrebno, mogli adekvatno odgovoriti na povećan priljev covid-pacijenata, a isto tako na dnevnoj bazi pružati potrebnu medicinsku skrb svim ostalim pacijentima, navodi Ružić, koji je iskoristio priliku da zahvali svim zaposlenima na trudu i naporu koji ulažu da bi cijeli sustav funkcionirao, pa i u uvjetima manjka osoblja, s obzirom na to da su krajem ovog tjedna 144 djelatnika KBC-a privremeno bila “izvan stroja” zbog zaraze koronavirusom.
Hrvatska
Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”
Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.
Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.
Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.
Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.
“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.
Hrvatska
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.
Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.
Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.
SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.
Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.
SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.
Hrvatska
Potres u BiH, osjetio se i u Hrvatskoj
Potres magnitude 2.7 pogodio je u utorak oko 13:30 Bosnu i Hercegovinu, a epicentar je bio šest kilometara zapadno od Gruda i 38 kilometara zapadno od Mostara, izvijestio je EMCS. Epicentar potresa bio je šest kilometara zapadno od Gruda, a osjetio se i u Hrvatskoj.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin4 dana prije
KIŠI UNATOČ / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA11 sati prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Zajednica ‘Vojske Bezgrešne’ proslavila svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM u Arbanasima