Connect with us

Svijet

Omikron bi mogao donijeti kraj pandemije covida u Europi, no moguća iznenađenja

Objavljeno

-

Omikron je označio početak nove faze u pandemiji covida 19, a možda i njezin kraj u Europi, izjavio je u nedjelju čelnik europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

“Može se zaključiti da se regija bliži svojevrsnoj završnoj fazi pandemije”, izjavio je Hans Kluge u razgovoru za AFP, dodavši da bi se do ožujka omikronom moglo zaraziti 60 posto Europljana.

Kada se stiša aktualni val zaraze omikronom u Europi, “bit će uspostavljen globalni imunitet koji će trajati tjednima i mjesecima, što zahvaljujući cjepivu što zahvaljujući imunitetu koji su ljudi stekli zarazom što zahvaljujući smanjenoj sezonalnosti”, tumači Kluge.

“Očekujemo razdoblje mira, a onda bi se krajem godine covid 19 mogao vratiti, ali ne nužno i pandemija”, dodao je čelnik WHO Europe.

Nakon pada broja slučajeva zaraze na sjeveroistoku SAD-a, moguć je zaokret i u cijeloj zemlji, iako ne bismo trebali pretjerano mirni, naglasio je.

Regionalni ured WHO-a za Afriku objavio je pak prošlog tjedna da se broj slučajeva zaraze naglo smanjio na Crnom kontinentu i da broj smrtnih ishoda pada prvi puta otkad je četvrti val pandemije, u kojem dominira omikron, dosegnuo vrhunac.

Moguća iznenađenja

Čelnik europskog ureda upozorava da je ipak prerano da se covid 19 proglasi endemskom bolesti, poput gripe.

“Puno se priča o endemiji, ali endemija znači… da možete predvidjeti kako će se stvari razvijati. Virus nas je već nekoliko puta iznenadio pa moramo biti jako oprezni”, naglašava Kluge.

Omikron se jako brzo širi, a mogle bi se pojaviti i nove varijante, dodaje.

Povjerenik EU-a za interna tržišta Thierry Breton, čiji portfelj uključuje i proizvodnju cjepiva, izjavio je u nedjelju da će biti moguće prilagoditi ih eventualnim novim varijantama virusa.

“Bit ćemo otporniji, između ostalog i na nove varijante”, izjavio je Breton za francusku televiziji LCI.

“Bit ćemo spremni za prilagodbu cjepiva, posebno onih baziranih na mRNK tehnologiji, bude li potrebno prilagoditi ih zaraznijim varijantama (virusa)”, dodao je povjernik EU-a.

Transmisija neizbježna

U europskoj regiji WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje, uključujući nekoliko njih u središnjoj Aziji, omikron je do 18. siječnja činio 15 posto novih slučajeva zaraze, u usporedbi sa 6,3 posto tjedan dana ranije, ističu u organizaciji.

Ta je varijanta koronavirusa sada dominantna u Europskoj uniji i u Europskom ekonomskom području, objavila je prošlog tjedna agencija EU-a za zdravlje ECDC.

Budući da se vrlo brzo širi, Europa se ne bi trebala fokusirati na mjere zaustavljanja transmisije već nastojati što više smanjiti poremećaje u bolnicama, školama i gospodarstvu i ulagati velike napore u zaštitu ranjivih, poručio je.

Građani bi pak morali biti odgovorni. “Ako se ne osjećate dobro, ostanite kod kuće i testirajte se. Ako ste pozitivni, izolirajte se”, tumači.

Spašavanje zdravstva

Prioritet je stabilizirati situaciju u Europi gdje stope procijepljenosti kreću od 25 do 95 posto, što znači i različiti stupanj optrećenosti bolnica i sustava zdravstvene zaštite.

“Stabilizacija znači da zdravstveni sustav više nije blokiran zbog covida 19 i da može pružati osnovne usluge zdravstvene zaštite, koje su, nažalost, ozbiljno narušene kada su u pitanju rak i kardiovaskularne bolesti i rutinska imunizacija”.

Upitan je li potrebna i četvrta doza cjepiva da se dokonča pandemija, oprezno odgovara tek da “znamo da imunitet snažno ojača nakon svake doze cjepiva”.

Gotovo 5,6 milijuna ljudi umrlo je do sada u svijetu od zaraze koronavirusom, od čega njih 1,7 milijuna u Europi, pokazali su izračuni agencije AFP.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu