Hrvatska
HZJZ objavio nova pravila, cijepljena djeca neće u samoizolaciju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je nove preporuke među kojima je i ona da se karantene oslobađaju djeca do 18 godina koja su primarno cijepljena i koja su preboljela COVID pa primila jednu dozu cjepiva, neovisno o tome koliko je vremena prošlo od cijepljenja.
Minimalni kontakt sa starijima od 60 godina i kroničnim bolesnicima
Preporuča se da djeca izuzeta od karantene trebaju tijekom desetodnevnog razdoblja od bliskog kontakta sa zaraznom osobom u kolektivu svoditi na minimalnu mjeru kontakt s osobama starijim od 60 godina i osobama s teškim kroničnim bolestima. Također, trebaju nositi masku u svim prilikama kad je nemoguće izbjeći bliski kontakt. Preporučljivo je da pet do sedam dana nakon bliskog kontakta za zaraznom osobom naprave kućni test. U slučaju pojave simptoma testirati se treba brzim antigenskim ili PCR testom.
Kraća izolacija ‘asimptomatskim’ bolesnicima
HZJZ u najnovijim Preporukama navodi i da je izolacija skraćena asimptomatskim i osobama s blagom do umjerenom kliničkom slikom koje nisu imunokompromitirane na sedam dana i za osobe kojima je prošlo više od četiri mjeseca od primarnog cijepljenja ili preboljenja.
Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni odnosno samoizolaciji ako je preboljela COVID i nakon preboljenja primila jednu dozu cjepiva ako nije prošlo više od četiri mjeseca od primitka cjepiva, ili preboljela covida i primarno cijepljena s dvije doze cjepiva koja se primjenjuju u dvije doze.
Izuzetak zdravstveni i djelatinici u socijalnoj skrbi
U Preporukama se napominje i kako se preporuča karantena u trajanju od sedam dana, bez potrebe za testiranjem ako osoba ne razvije simptome. Izuzetak su zdravstveni djelatnici i djelatnici u sustavu socijalne skrbi kojima je na temelju ranijeg preboljenja ili cijepljenja karantena skraćena na sedam dana trebaju prije povratka na posao uraditi brzi antigenski test (može i PCR ako kapaciteti testiranja dozvoljavaju) te se na posao mogu vratiti tek po dobivanju negativnog rezultata testa.
Pozitivan BAT – izolacija 7 dana
Ako osoba razvije simptome, potrebno je testirati je brzim antigenskim testom (BAT). U slučaju pozitivnog BAT nalaza, osoba se podvrgava izolaciji u trajanju od najmanje sedam dana, pri čemu se dan početka simptoma računa kao nulti dan. U slučaju negativnog BAT nalaza, preporučuje se ponoviti BAT nakon 24-48 sati te u slučaju ponovljenog negativnog nalaza prekid karantene po isteku sedam dana, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i kontinuiranog nošenja maske sljedećih sedam dana.
HZJZ navodi i da se PCR test, kad je god to moguće i kad dozvoljavaju kapaciteti testiranja i specifičnost situacije, treba koristiti kao prvi izbor testa za dijagnostiku u osoba koje imaju povećan rizik za razvoj teških oblika bolesti, ulaze u kolektiv u sustavu socijalne skrbi, ili se hospitaliziraju.
Sve je više zaražene djece – malo manje ih je od 17 tisuća, od toga je oko 3 i pol tisuće predškolske, a 13 i pol tisuća školske dobi. Najviše je zaraženih među učenicima viših razreda te srednjoškolcima. Sve više razreda u školama prelazi na nastavu na daljinu, a novost je da djeca koja su cijepljena neće morati u samoizolaciju. Njih je do 11 godina cijepljeno oko 900, od 12 do 14 oko 8 tisuća, a od 15 do 19 godina gotovo 60 tisuća.
Pozitivnih na koronavirus u školama i razreda koji nastavu prate na daljinu sve je više. U Primorsko-goranskoj županiji ih je 183, kaže epidemiologinja Danijela Lakošeljac. Od toga je 157 iz osnovnih škola i 26 iz srednjih škola.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutačno je COVID pozitivno 1857 od ukupno 55.000 osnovnoškolaca i srednjoškolaca, a 10 škola održava nastavu na daljinu, rekao je pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislav Đonlić. Od tih deset škola šest je osnovnih i to po dvije iz Imotskog i Splita te po jedna iz Vrgorca i Kaštel Gomilice.Četiri srednje škole koje održavaju nastavu online su u Makarskoj, Pučišćima, Visu i Bolu.
Na istoku zemlje veći broj hospitaliziranih
U Primorsko-goranskoj županiji broj hospitaliziranih ne raste, u Osječko-baranjskoj se povećava. U toj je županiji na liječenju ukupno 99 osoba. Bolest mnogi detektiraju i kućnim testovima. U ljekarnama, kažu, potražnja nikad veća.
– Otprilike svaki drugi, treći čovjek koji uđe u ljekarnu traži kućni trest na koronavirus, apsolutno mi se čini da je epidemija omikrona uzela maha i kućni testovi su postali jedna od, možda čak i najtraženija roba u ljekarni ovih dana, kaže Mario Vrebčević, magistar farmacije.
Točno je, kažu, i da ih je sve teže nabaviti. Ljekarne mogu naručiti 200-300 testova, a dobiju 50, tako da ispunjavaju otprilike jednu petinu, šestinu dnevnih potreba u trenutačnoj situaciji, dodaje Vrebčević.
U Hrvatsku stiže dodatnih 300 000 kućnih testova pa nestašice ne bi smjelo biti.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa