Svijet
IMA I TOGA Jeste li čuli za Nocebo efekt? I necijepljeni osjećaju neželjene efekte cjepiva
Nova studija pokazuje da se oko dvije trećine osoba, koje su primile placebo u ispitivanjima cjepiva protiv koronavirusa, žalilo na tipične simptome nakon cijepljenja: glavobolju i umor. A primili su fiziološku otopinu.
Placebo efekt je fascinantno polje istraživanja. Efekt vrlo dobro ilustrira moć ljudske psihe. Efekt se javlja kada se zdravlje ispitanika poboljša, iako je dobio pilulu bez farmakološkog djelovanja – dakle placebo.
Placebo efekt postoji i u obrnutom smislu – nocebo
Ali, placebo efekt postoji i u obrnutom smislu tzv. nocebo. Riječ izvedena od latinskog „nocere“ znači naškoditi. O nocebo efektu se govori kada navodno liječenje izazove negativne posljedice. Ispitanici osjećaju tipične neželjene efekte, koji se očekuju od lijeka koji uopće nisu dobili.
A da sve bude malo kompliciranije: čak i kada pacijenti dobiju farmakološku tvar javlja se placebo ili nocebo efekt. U jednom određenom okviru, nocebo se javlja kod svake terapije, jer svaka pacijentica ili pacijent ima drugačija očekivanja od terapije. Onaj tko računa da će mu nakon što uzme lijek biti muka, najčešće mu i bude muka. No, naravno da je teško dokazati ovaj efekt.
Ono što je mjerljivo, pronašao je tim stručnjaka iz SAD-a i Njemačke, koji je sustavno tražio nocebo efekte u studijama o cjepivu protiv koronavirusa. Gotovo svaka treća osoba, koja nije dobila cjepivo, se usprkos tome žalila na reakcije koje su tipične za određena cjepiva, piše Deutsche Welle.
Opsežna studija
Julia Haas i Sarah Ballou, stručnjakinje za placebo na Harvard Medical School u Bostonu, su s Friederike Bender, psihologinjom sa Sveučilišta u Marburgu i drugim medicinarima iz SAD-a analizirale 12 studija s ukupno 45.380 testiranih osoba starijih od 16 godina. 22.578 njih primilo je placebo, koji nije sadržao druge aktivne sastojke. Obično je bio u pitanju solna otopina.
Sve studije su bile završene prije 14. srpnja 2021. godine. Studije, u kojima su grupe primale druga cjepiva ili adjuvanse, bile su razvrstane od samog početka. Adjuvansi su aditivi, koji se obično nalaze u cjepivima i njihov zadatak je da pojačaju učinkovitost.
Znanstvenici su objavili rezultate u časopisu Američkog medicinskog saveza (JAMA).
Mnoga neželjena djelovanja nemaju nikakve veze s cjepivom
35,2 posto ispitanika iz placebo grupe je nakon prve doze cjepiva izvijestilo o takozvanim sistemskim neželjenim učincima, od kojih se 19,3 posto žalilo na glavobolju a 16,7 posto na umor. To su bila najčešća neželjena djelovanja.
16 posto se žalilo na lokalna nesistemska neželjene učinke. Na primjer jedan dio njih se žalio na ukočenu ruku, otok, bol ili upalu na mjestu uboda. Nakon druge placebo doze 31,8 posto se žalilo na sistemske a 11,8 posto na lokalne neželjene efekte.
U usporedbi s tim, neželjeni efekti kod osoba koje su zaista primile cjepivo su bili češći: 46,3 posto njih se nakon prve doze žalio na sistemske neželjene efekte, a 66,7 na lokalne neželjene efekte. Nakon druge doze taj postotak je porastao, pa se 61,4 posto žalilo na sistemske a 72,8 posto na lokalne neželjene efekte.
Koliko noceba doživljavaju cijepljeni?
Kao što je već rečeno, placebo i nocebo efekti se javljaju kod svake terapije, dakle i kada pacijenti dobivaju efikasan lijek. S obzirom na snažne nocebo efekte primijećene kod cijepljenja, pred znanstvenicima je izazovno pitanje: koliko je zapravo snažan nocebo efekt kod ljudi koji su primili cjepivo? I može li se izračunati teoretski dio nocebo efekta u neželjenim efektima kod cijepljenih?
Da, može, smatraju Haas, Ballou i Bender zajedno sa svojim partnerima na istraživanju. Za to su izračunali udio nocebo efekta kod necijepljenih i prenijeli taj dio na cijepljene.
To je dovelo do nevjerojatnih rezultata: čak i kod osoba koje su primile cjepivo, nocebo efekt je u razdoblju promatranja neželjenih učinaka bio dominantan.
Ovaj udio je poslije prve doze cjepiva u sistemskim neželjenim efektima bio 76 posto a kod lokalnih neželjenih učinaka 24,3. Nakon druge doze ove vrijednosti su doduše opale, ali ipak je 51,8 posto imalo sistemske neželjene efekte, a 16,2 posto lokalne.
Zapažanja ukazuju na to da očekivanje primatelja cjepiva ima snažan utjecaj na percepciju neželjenih efekta. Međutim, također bi bilo pogrešno iz ovoga zaključiti da najčešće umišljamo neželjene efekte. Jer, placebo i nocebo efekti proizvode objektivno mjerljive simptome.
Simptome dakle pokreću naša vlastita očekivanja, a ne lijekovi. Ali, to mi kao pacijenti ne možemo znati. Ali, mi ipak točno znamo što osjećamo.
Svijet
Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu
Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.
Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.
Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.
Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.
Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti
Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.
Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.
Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.
“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.
Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.
Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.
No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.
“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.
Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.
“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”
Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.
Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…