Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) U KATEDRALI ODRŽANA MISA ZA DUŠU NADBISKUPA PRENĐE Puljić: “Sjećamo se njegove osobite ljubavi prema Crkvi”

Objavljeno

-

Foto: Zadarska nadbiskupija

Na 12. godišnjicu smrti blagopokojnog zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe, misu za dušu toga velikog pastira Zadarske Crkve u utorak 25. siječnja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Nadbiskup Puljić podsjetio je da su on i mons. Prenđa iste godine zaređeni za biskupa, prije 32 godine; mons. Puljić u siječnju, a mons. Prenđa u lipnju 1990. g.

„Svećeničko geslo nadbiskupa Prenđe bilo je Dođi Kraljevstvo tvoje, a biskupsko Ljubiti Crkvu. I jedno i drugo geslo pokazuje koji su bili njegovi ideali. Sjećamo se moga dragog predšasnika nadbiskupa Prenđe koji je hranio ljude riječju i svetom euharistijom. Sjećamo se njegove osobite ljubavi prema Crkvi, koju je stavio u svoje biskupsko geslo. Crkva je Božje otajstvo, Božja građevina, Kraljevstvo Božje na zemlji. Zahvalni smo nadbiskupu Prenđi što je Crkvu volio, Riječ Božju naviještao i kruh nebeski s vjerom lomio, zajednicu Božjeg naroda oko stola Gospodnjeg okupljao, molio, slušao, razmatrao i od Božjih riječi živio. I dok počiva u kripti naše katedrale sv. Stošije, on i nas potiče i poziva da s vjerom ponavljamo: Tvoju smrt, Gospodine, naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo i tvoj slavni dolazak iščekujemo“ rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je podsjetio na odredbu u Biskupskom ceremonijalu da se „prema časnoj predaji svake godine slavi godišnjica posljednjeg pokojnog biskupa“ te da treba „poticati vjernike i osobito svećenike da se spominju u Gospodinu svojih predstojnika koji su im Riječ Božju naviještali i euharistiju slavili“ (br. 1168).

„Teološka i liturgijska utemeljenost toj odredbi i preporuka da se svećenici i vjernici spominju svojih predstojnika i mole za njih je i u pobudnici sv. Ivana Pavla II. Pastiri stada gdje se opisuje poslanje biskupske službe i prikazuje njegovo ‘učiteljsko, posvetiteljsko i upraviteljsko služenje’“ rekao je mons. Puljić.

U kontekstu blagdana Obraćenja sv. Pavla kojega Crkva slavi 25. siječnja, nadbiskup je rekao da  „Pavao nije bio rođen u tihom zaselku galilejskih dolina, nego u buci velegrada i u šarenilu naroda i jezika. Tako mu je bilo ‘predodređeno’ postati svjetskim kozmopolitom. Otac mu je bio strogi Židov, ponosan i nepopustljiv. Već kao dijete Savao je morao svladati glavne spoznaje o Zakonu, a posebice je naučio da je član naroda kojeg je Bog odabrao. Savao je već kao dječak upijao duh ponosnog židovskog rodoljublja, koji će od Savla stvoriti nemilosrdnog progonitelja kršćana“ rekao je mons. Puljić, naglasivši da i glagoli ustati i poći u navještenom odlomku iz Djela Apostolskih pokazuju dinamiku Pavlovog djelovanja.

„Otkad se digao pred Damašćanskim vratima, Pavao se nije zaustavljao. Ni onda kada su ga kamenovali i polumrtva izbacili izvan zidina. U svoja tri velika misijska putovanja koja su bila i kružna i križna, Pavao je obilazio i učvršćivao braću u vjeri. Gdje nije stigao osobno doći, pisao je nezaboravna pisma koja su danas draga uspomena iz tih prvih dana kršćanstva. I ne samo uspomena, nego i glavna teološka podloga onomu što se i danas na našim učilištima uči i produbljuje“ naglasio je mons. Puljić, rekavši da „Pavao neće nikada zaboraviti onaj uljudni ukor koji mu je Uskrsnuli uputio kada ga je pred Damašćanskim vratima s konja srušio: Savle, Savle zašto me progoniš? Tu svoju javnu ispovijed Pavao je učinio iskreno; ne hvalisavo, nego sa žalošću i raskajano. Očitovao je koliko se stidi zbog svega što je radio i činio Isusovim sljedbenicima“.

Veća skupina kršćana sklonila se u daleki Damask, pa je Savao pošao tamo pozatvarati ih. „Pogodilo ga je što je taj glas s neba dva puta ponovio njegovo ime s potresnim i nerazumljivim pitanjem: Zašto me progoniš? Sve se u njemu porušilo. Njegov veliki um je kapitulirao, a volja umrla. Oslobođen okova zablude, Savao se baca u zagrljaj istine i pita: Gospodine, što hoćeš da činim? Umjesto trijumfalnog ulaska u grad, kako junak dolazi da potamani kršćane, Savao ulazi ponižen i slijep. Tri dana ništa nije jeo, pio ni vidio. Pavlov susret s Uskrsnulim započeo je kod Damašćanskih vrata, a završit će kod Tri fontane u Rimu, gdje su mu odsjekli glavu“ rekao je mons. Puljić, potaknuvši da molimo apostola Pavla „neka i nas ispuni žarom za Krista, za Crkvu i Božje planove, dok se probijamo ovom suznom dolinom. Neka štiti naše obitelji, djecu i mlade i neka svima da snage da „ustraju u vjeri, jer kroz mnoge nevolje im ući u kraljevstvo Božje“ (Dj 14,22). Neka nas Pavao, koji je živio i dao život za svoju veliku Ljubav, Isusa, za svoga uskrslog Gospodina kojeg je susreo pred Damaskom, nauči da Isusa volimo i za njegovo Kraljevstvo se borimo. Jer „u njemu živimo, mičemo se i jesmo““ poručio je nadbiskup Puljić.

Na kraju mise, nadbiskup Puljić i svećenici izmolili su molitvu odrješenja za pokojne kod grobnice u pokrajnjoj lađi zadarske katedrale gdje je pokopan nadbiskup Prenđa. U misi su sudjelovali i brat i sestra mons. Prenđe, dr. Marko Prenđa i Miljenka Prenđa Sarić, rodbina i poštovatelji života mons. Prenđe koji je u vjernicima diljem Nadbiskupije ostavio duboki trag.

Nadbiskup Prenđa rođen je 31. prosinca 1939. g. u Zemuniku Gornjem, kao najstarije u obitelji sa sedmero djece, od oca Jure i majke Ike rođ. Zubčić. Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio je u Zadru. Pohađao je Visoku bogoslovnu školu u Zadru i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirao 1964., a licencijat postigao 1967. godine.

Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. g. po rukama zadarskog nadbiskupa Mate Garkovića. Nadbiskup koadjutor bio je od 29. ožujka 1990. g. Za biskupa je posvećen 9. lipnja 1990. g. Nadbiskup ordinarij je od 2. veljače 1996. g., a svečano je ustoličen u tu službu u katedrali sv. Stošije 11. veljače 1996. godine.

U Zadarskoj nadbiskupiji obavljao je službe: od 1964. do 1968. bio je župnik Škabrnje, Nadina i Smilčića. Od 1968. do 1970. g. duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru, a od 1970. do 1992. ravnatelj sjemeništa. Od 1968. g. profesor pastoralke na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru. Od 1970. do 1972. kateheta mladih u Zadru, a od 1973. dijecezanski delegat za pastoral svećeničkih zvanja te poslužitelj župa Ervenik, Nunić, Rodaljice, Bruška, Popovići i Medviđa u zadarskom zaleđu. God. 1983. postaje kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije, a od 1984. voditelj svetih obreda Stolne crkve. Od 1981. do 1990. djeluje i kao dopisnik Glasa Koncila. Od 1970. do 1992. je u službi voditelja Odjela za zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji.

U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavljao je mnoge službe, bio je potpredsjednik HBK od 2000. do 2005. g. Od 1998. do 2004. bio je predsjednik Hrvatskog Caritasa. Bio je i predsjednik Vijeća HBK za kler i član Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica.

Mons. Prenđa je čak 24 godine bio odgajatelj i rektor u sjemeništu Zmajević kojega je zvao zjenicom Nadbiskupije. I u toj službi došla je do izražaja njegova pastirska pažnja i zauzetost u praćenju razvoja zvanja sjemeništaraca i bogoslova. Mons. Prenđa je osobno pohodio domove i poznavao obitelji sjemeništaraca od prvih trenutaka kada su izrazili želju za ulaskom u sjemenište, kao i svećenike u župama i na dekanatskim susretima.

Zadarsku nadbiskupiju preuzeo je u vrlo teškom vremenu poraća kada je veliki dio Nadbiskupije bio porušen, a ljudi raseljeni i osiromašeni. Osobno je po svijetu išao prikupljati donacije kod dobročinitelja i jako se angažirao u obnovi sakralnih objekata, crkava i povratku prognanih vjernika. Pod njegovim vodstvom u Zadarskoj nadbiskupiji obnovljeno je 60 crkava i župnih kuća oštećenih u Domovinskom ratu. Duhovni je i materijalni obnovitelj Zadarske nadbiskupije koji je vrlo agilno pratio i čitao znakove vremena i na sve potrebe pravovremeno, odnosno i prije vremena, vizionarski odgovarao utemeljenjem ustanova i službi, poput ureda u Nadbiskupskom ordinarijatu te organizacijom raznih pastoralnih događaja.

Bio je hrabar, odvažan i u zastupanju neprolaznih moralnih načela i postulata Crkve u društvu i javnom djelovanju. Čvrsto se zauzeo u podršci obrane generala Ante Gotovine dok je general bio u uzništvu u Haagu. Mons. Prenđa je svojim moralnim autoritetom nadbiskupa dao osobno jamstvo da je general Gotovina nevin te ga je i pohodio u zatvoru u Haagu. Nadbiskupa Prenđu general Gotovina osobno je pozvao za vrijeme Domovinskog rata da uoči velike oslobodilačke akcije održi predavanje hrvatskim vojnicima o časnom ponašanju u ratu.

Mons. Prenđa bio je jako socijalno osviješten i osjetljiv i zauzet u djelovanju Caritasa, kao i podršci i pohodu bolnica, raznih socijalnih ustanova, domova, škola i vrtića. Bio je otvoren medijima, pokretač i kreator velike mreže suradnika vjernika laika u Nadbiskupiji, širitelj u vjeri utemeljenog optimizma i podizatelj duša iz malodušja. Poticao je i podržavao razvoj crkvenih pokreta i udruga s kojima se susretao u raznim prigodama, u susretima zajednica i osobnim susretima s vjernicima. To svjedočanstvo Nove evangelizacije u Zadarskoj nadbiskupiji pohvalio je u svom govoru na Forumu 9. lipnja i sv. Ivan Pavao II. koji je pohodio Zadar upravo na 13. godišnjicu biskupskog posvećenja mons. Prenđe.

Uvijek je radosno svjedočio raspoloživost i otvoreni suradnički stav, ohrabrujući čvrsto ljude u pastoralnim inicijativama, govoreći da nisu upitna materijalna sredstva nego je važna volja koja pokreće, želja za stvaranjem i rad koji zadobivaju blagoslov u ostvarenju nakane za dobro duša i na slavu Boga. Svoje osobno i gostoprimstvo cijele Zadarske nadbiskupije mons. Prenđa potvrdio je i kada je sa žarom i radošću pripremao Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži u Zadru, 8. i 9. svibnja 2010. g., čije održavanje nije dočekao zbog svoga preminuća.

Mons. Prenđa preminuo je iznenada, 25. siječnja 2010. g. u Nadbiskupskom domu u Zagrebu u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva. U Zagrebu je bio zbog sudjelovanja na zasjedanju HBK i na Teološko – pastoralnom tjednu.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

NATJEČAJ MINISTARSTVA ZNANOSTI / Dijele se državne socio-ekonomske stipendije. Ovo su detalji…

Objavljeno

-

By

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih raspisalo je Natječaj za dodjelu 12.150 državnih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

Državne stipendije dodjeljuju se u sljedećim kategorijama: 

E – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima slabijega socio-ekonomskoga statusa,

D-1 – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima koji su djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona; djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata i civilni invalidi iz Domovinskog rata iz članka 45. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata; studenti koji su djeca smrtno stradalih osoba iz članka 107. Zakona o protuminskom djelovanju, čija je smrt nastala zbog ozljede na radu za vrijeme obavljanja poslova iz članka 107. ovog Zakona, 

P – studenti s invaliditetom i studenti koji su pod skrbništvom ili su kao djeca bili pod skrbništvom ili im je priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili im je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, koji su upisani na doktorske studije na poslijediplomskoj razini.

II. Opći uvjeti za podnošenje prijave

Za dodjelu državne stipendije mogu se prijaviti studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

  • hrvatski državljani, državljani države članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ili osobe u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti,
  • studenti u redovitom statusu na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.
     

III. Na natječaj za dodjelu državne stipendije ni u jednoj kategoriji ne mogu se prijaviti studenti:

  • koji su stekli manje od 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini (ne odnosi se na studente upisane prvi put na prvu godinu studija u akademskoj godini 2024./2025.),
  • koji su stekli manje od 22,5 ECTS boda u prethodnoj akademskoj godini, a u akademskoj godini prijave na natječaj upisuju drugu godinu diplomskog studija koji se izvodi u neparnom broju semestara,
  • koji su na tom studiju ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih prethodnih akademskih godina iznosi manje od 40, ne uključujući tekuću akademsku godinu te ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje prava i obveza studenta,
  • koji su u akademskoj godini 2024./2025. drugi put upisali prvu godinu studija na istoj razini studija u redovitom statusu (odnosi se isključivo na studente koji su u akademskoj godini 2024./2025. promijenili studij),
  • koji su dva puta mijenjali i stoga tri puta upisivali studij na istoj razini u redovitom statusu,
  • koji su već stekli kvalifikaciju na razini studija na koju su upisani (osim studenata koji su stekli kvalifikaciju na prijediplomskoj razini, a u akademskoj godini prijave na natječaj su upisani u 4., 5. ili 6. godinu integriranog studija),
  • koji su u radnom odnosu ili obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja,
  • koji imaju upisano mirovanje prava i obveza studenta u akademskoj godini 2024./2025.
     

IV. Posebni uvjeti za dodjelu državne stipendije u kategoriji E − studenti slabijega socio-ekonomskog statusa:

  • prosječni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 100 % proračunske osnovice (441,44 EUR) koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. U izračun prihoda po članu kućanstva uzimaju se prihodi ostvareni u 2023. godini,
  • u izračun prihoda po članu kućanstva ulaze ukupni dohodak članova kućanstva te neoporezivi primici koji se nalaze na popisu u Prilogu I. koji je sastavni dio Pravilnika,
  • popunjena Izjava o članovima kućanstva u sklopu elektroničkog obrasca za prijavu na natječaj, 
  • zajedničko kućanstvo je svaka zajednica osoba, bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba. Članom kućanstva smatra se i dijete koje se nalazi na školovanju do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života. Uzdržavatelj studenta smatra se članom njegova kućanstva i kada ne žive na istom prebivalištu ako je student u sustavu redovitog obrazovanja, a najdulje do navršene 26. godine života djeteta (osim u slučajevima kada se raskid obiteljskih odnosa može dokazati rješenjem nadležnih tijela),
  • podatke o prihodima u Republici Hrvatskoj Ministarstvo preuzima iz službene evidencije Porezne uprave za 2023. godinu,
  • studenti koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske obvezni su prilikom popunjavanja Izjave o članovima kućanstva, u elektroničkom obrascu za prijavu, ručno unijeti podatke o visini ukupno ostvarenih prihoda u EUR valuti*, uključujući prihode od mirovine, za svakog člana kućanstva u 2023. godini. Kao dokaz obvezni su dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležne porezne uprave izvan Republike Hrvatske za sve članove kućanstva i potvrde o visini ukupno isplaćene mirovine nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje izvan Republike Hrvatske za članove kućanstva koji su korisnici mirovine za 2023. godinu,   
  • ako član/ovi kućanstva nema/ju OIB, potrebno je dostaviti potpisanu izjavu da član/ovi kućanstva nema/ju OIB (student šalje jednu Izjavu za sve članove koji nemaju OIB),
  • student do navršenih 26 godina koji se na prebivalištu navede kao jedini član kućanstva ili s bratom ili sestrom bez roditelja ili uzdržavatelja dužan je pod zajedničko kućanstvo navesti roditelje ili uzdržavatelje te dostaviti njihov OIB. Studenti su dužni navesti oba roditelja ili uzdržavatelja, osim u slučaju kad mogu dokazati da drugi roditelj nije član kućanstva, na primjer sudska odluka o rastavi braka, smrtni list itd. Različita adresa prebivališta svakog člana kućanstva mora biti obrazložena i potkrijepljena dokaznom dokumentacijom. 
     

V. Bodovanje za državnu stipendiju za kategoriju E provodi se na sljedeći način i na temelju sljedećih dokaza

1. Za studenta koji mjesečno po članu kućanstva ima: 

  • 120,00 EUR ili manje prihoda priznaje se 1.800 bodova
  • od 120,01 EUR do 160,00 EUR priznaje se 1.500 bodova
  • od 160,01 EUR do 200,00 EUR priznaje se 1.200 bodova
  • od 200,01 EUR do 240,00 EUR priznaje se 900 bodova
  • od 240,01 EUR do 280,00 EUR priznaje se 750 bodova
  • od 280,01 EUR do 320,00 EUR priznaje se 600 bodova
  • od 320,01 EUR do 360,00 EUR priznaje se 450 bodova
  • od 360,01 EUR do 400,00 EUR priznaje se 300 bodova
  • od 400,01 EUR do 100 % proračunske osnovice priznaje se 150 bodova.

Rok za prijavu je 4. studenoga 2024. do 12.00 sati.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA/ Na Sveučilištu potpisani ugovori o Tečaju za učenje hrvatskog jezika s potomcima iseljenika 

Objavljeno

-

By

Ministarstvo demografije i useljeništva i 19 stipendista, potomaka hrvatskih iseljenika, državljana zemalja iz Južne Amerike, SAD-a, Japana i Njemačke, potpisali su na Sveučilištu u Zadru Ugovor o stipendiranju Tečaja za učenje hrvatskih jezika, koji će se u zimskom semestru akademske godine 2024./2025. provoditi pri Centru za strane jezike.

Stipendistima su na odvažnosti i želji da uče jezik svojih predaka čestitali prorektorica Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, p.o. ravnateljica Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo u Ministarstvu demografije i useljeništva doc. dr. sc. Ivana Perkušić te Mirjana Vatavuk iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

– Učenjem hrvatskoga jezika stječete iznimno važne jezične kompetencije za uspješno uključivanje u društveni i gospodarski život u Republici Hrvatskoj te istovremeno  osnažujete identitet i svehrvatsko zajedništvo. Cijenimo sto čuvate svijest o svom hrvatskom podrijetlu i što ste se odlučili za učenje hrvatskoga jezika upravo u domovini vaših predaka – roditelja, djedova i baka. Uz to bih dodala, na pravom mjestu, u prelijepom gradu Zadru koji ima višestoljetnu sveučilišnu tradiciju, najdužu u hrvatskoj povijesti, još od 14. stoljeća, kazala je p.o. ravnateljica Perkušić na potpisivanju.

U Centru za strane jezike Sveučilišta u Zadru 19 stipendista pohađa Tečaj učenja hrvatskog jezika u zimskom semestru akademske godine 2024./2025., od čega njih petoro nastavlja učenje od prošle godine. Dolaze iz 10 zemalja:  Japana, Njemačke, SAD-a, Perua, Čilea, Argentine, Venecuele, Ekvadora, Paragvaja i Brazila, najmlađi polaznik ima 19 godina, a najstarija polaznica još uvijek mladenačkih – 70.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SUTRA U KAZALIŠTU LUTAKA / Komemoracija u spomen na sveučilišnu profesoricu, teatrologinju i uglednu članicu Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodoru Vigato

Objavljeno

-

By

Komemoracija u spomen na sveučilišnu profesoricu, teatrologinju i uglednu članicu Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodoru Vigato održat će se u srijedu, 6. studenoga 2024. godine u Kazalištu lutaka Zadar u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Kazališta lutaka Zadar i Ogranka Matice hrvatske u Zadru, s početkom u 12 sati.

Sveučilišna profesorica, teatrologinja i ugledna članica Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato (1953. – 2024.) preminula je nakon kratke bolesti 11. kolovoza 2024. godine u 71. godini života. Od 1999. godine Teodora Vigato zaposlena je na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru, koja osnivanjem Sveučilišta u Zadru postaje Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predavala je kolegije vezane uz lutkarstvo i scensku kulturu, stariju hrvatsku književnost te iznimno uspješno vodila dramske radionice. Profesorica Vigato objavila je četiri znanstvene knjige iz povijesti hrvatskog i zadarskog lutkarstva: Svi zadarski ginjoli (2011.), Mile Gatara i zadarsko lutkarstvo (2015.), Poetski putevi zadarskog lutkarstva (2018.), Zadarsko lutkarstvo za 21. stoljeće (2022.). Monografiju San putujućeg glumca (2022.) posvetila je zadarskom glumcu lutkaru Zlatku Košti, ali i svim glumcima lutkarima, čime se trajno upisala u povijest zadarskog i hrvatskog lutkarstva.

Izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato u punini svoga života i rada živjela je i voljela lutkarstvo, posebice zadarsko lutkarstvo. Možda je to i ponajbolje predočeno rečenicama Luka Paljetka koje je izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato uvijek isticala: Sve je lutka. Lutka je sve!

Počivala u miru Božjem, draga Tea!

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu