Hrvatska
Plenković o privođenjima u Zadru: “To nije slobodarsko izražavanje mišljenja, to je govor mržnje”
Danas u podne održana je sjednica vlade. Plenković je u uvodu govorio o poskupljenju plina i struje, te o izjavama Zorana Milanovića.
“Danas se moramo prisjetiti i Jasenovca”
“Danas je međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. 27. siječnja 1945. oslobođeni su zatvorenici Auschwitza. Tamo je ubijeno milijun Židova. Auschwitz je postao sinonim za najstrašnije zločine nad židovskim narodom”, rekao je Plenković na početku sjednice vlade.
“To je jedan od najvećih zločina u povijesti čovječanstva. Na taj dan moramo se prisjetiti i zloglasnih ustaških logora, prije svega Jasenovca. To je bolan dio hrvatske povijesti. Na današnji dan odajemo i priznanje i hrvatskim pravednicima među narodima, koji su izložili svoj život da bi spasili svoje bližnje”, rekao je.
“Netolerancija i negacija Holokausta i danas su prisutni. Politika to mora jasno osuditi, a pravosudna tijela to moraju jasno kažnjavati. Milijuni ubijenih opomena su o važnosti temeljnih vrijednosti društva”, rekao je.
O Bradleyjima
“Danas ćemo odlukom ovlastiti ministra Banožića da poduzme sve aktivnosti oko nabave borbenih vozila Bradley. Poduzeli smo niz aktivnosti proteklih tjedana u razgovorima s američkim partnerima i dogovorili da se ovaj proces o nabavi i modernizaciji tih vozila završi. U pregovorima s američkom stranom promijenili smo i financijske uvjete, njihova donacija iznosit će 59 milijuna dolara. Donirat će i dodatnih 11 milijuna dolara, čime će se osigurati sredstva za dodatnu modernizaciju vozila”, rekao je.
“Modernizacija će se odvijati u Đuri Đakoviću u Slavonskom Brodu. Obučit će se naši inženjeri i radnici koji će od 2023. biti u stanju modernizirati ta vozila i učiniti ih funkcionalnima i operativnima”, dodao je.
O poskupljenju plina i struje
“Jučer smo na konferenciji govorili o ogromnim izazovima koji su pred nama. Tu smo izložili u sustavnom i detaljno elaboriranom govoru politiku vlade što se tiče energetske politike. Svi zajedno ćemo nastojati ublažiti i spriječiti izgledan rast cijena energenata, tu mislim na rast cijena i struje i plina od travnja”, rekao je.
“Ići ćemo s tri seta mera smjera – povećati naknade za socijalno ugrožene, to su vaučeri do 200 kuna za struju. Smjer kojim će vlada ići je da proširi polje primjene, ostavit ćemo mogućnost da se time plaćaju i režije plina. Vjerojatno ćemo proširiti i opseg kućanstava koji primaju tu naknadu. I treće – podići ćemo taj iznos, a koliko, procijenit ćemo kad vidimo koliko će energenti poskupjeti”, rekao je.
“Preispitat ćemo sve stavke koje igraju ulogu u određivanju cijene plina i struje. Tu treba sudjelovati i HEP”, rekao je.
“Treći skup mjera se odnosi na iznos stope PDV-a. Znamo da je PDV na struju 13%, na plin je 25%, tu postoji prostor koji ćemo iskoristiti da smanjimo ukupan iznos cijena za građane. Svi resori na dnevnoj razini razgovaraju o tome, pa i ja osobno. Tu ćemo pokazati još jednom da interveniramo svaki put kad nam je prioritet očuvati ekonomski i socijalni standard građana”, rekao je.
“Očito smo dosegli neki broj ljudi koji su se spremni cijepiti”
“Danas opet imamo velik broj zaraženih. Omikron daje novu dinamiku epidemiju. Treba nastaviti s cijepljenjem i pridržavanjem svih mjera. Dosad smo cijepili 2.3 milijuna ljudi barem jednom dozom. Dinamika cijepljenja prvom dozom se jako usporila, to znači da smo dosegli očito neki broj ljudi koji su se spremni cijepiti, ovi drugi to odbijaju temeljem svog izbora”, rekao je.
O privođenjima u Zadru: To nije slobodarsko izražavanje mišljenja, to je govor mržnje
“Policija je u Zadru postupala i pozvala na obavijesni razgovor neke ljude koji su izražavali svoje stavove i po mišljenjima mnogih i prijetnje. Ono što je jasno i nakon mog kulturnog poziva na kavu ljudima o kojima se radi, a to je jedan od razloga i konteksta ovog govora mržnje, sve se to svodi na suradnju HDZ-a i SDSS-a”, rekao je Plenković.
“To nije spontano i simpatično i slobodarsko izražavanje mišljenja, nego je sve temeljeno na konstantnoj mržnji koja se bazira na floskulama koje baziraju na suradnji Plenkovića i Pupovca. To je razlog zašto to slušamo”, rekao je.
“Meni je to dobro poznato, ali važno je da oni koji to komentiraju i promatraju uđu u srž”, rekao je.
“Milanovićeve izjave su skandalozne”
“Te izjave su reputacijski štetne. Dovode do snebivanja naših partnera iz EU i SAD-a. Ispada da će svaki veleposlanik biti pozvan na razgovor kako bi prosvjedovali zbog izjava predsjednika Milanovića. To je loše i skandalozno, potpuno u suprotnosti sa stavovima vlade”, rekao je.
“Mi se potpuno ograđujemo od toga”, rekao je, nakon čega je riječ preuzeo Vili Beroš.
Beroš o epidemiji: Teze o namjernom zaražavanju virusom nisu prihvatljive
“U razdoblju od 21. do 27. siječnja broj pozitivnih PCR testova pokazuje blagi trend pada, a broj pozitivnih BAT testova pokazuje trend rasta. Hospitalizirano je više osoba nego jučer, a na respiratoru je manje ljudi nego jučer. Blagi porast hospitaliziranih ipak ne prati broj novih slučajeva”, rekao je Beroš.
“Opće je poznato da se omikron brzo širi i u pravilu ne izaziva teške kliničke slike, ali Hrvatska nije dovoljno procijepljena zemlja, što posebno ugrožava starije, necijepljene građane. I upravo zato su takve osobe najčešće hospitalizirane. I zbog toga teze o namjernom zaražavanju virusom nisu prihvatljive”, rekao je.
Božinović: Produljit ćemo mjere do kraja veljače
Riječ je preuzeo Božinović.
“Želim naglasiti, obzirom da je jučer bilo puno upita, da se za pacijente i njihovu pratnju prilikom prijema u bolnice ili u domove zdravlja ništa nije promijenilo. Svi oni koji dosad nisu trebali predočiti covid-potvrdu ne moraju ni nakon jučerašnje odluke”, rekao je Božinović.
“Stožer će do kraja ovog mjeseca revidirati odluke o ograničenju okupljanja, javnom prijevozu i korištenju maski. Ako ne dođe do značajnije promjene epidemiološke situacije, primjena odluka će se produljiti do kraja veljače”, rekao je.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih